MARINA BALAŽEV: (KOGA) BRIGA ZA KULTURU

MARINA BALAŽEV: (KOGA) BRIGA ZA KULTURU

Foto: Magločistač

Objavio: Magločistač

30.04.2017

Kategorija: Kultura , Stav

Kad je u pitanju spomenuti tekst gđe Ivanković, kvaziargumentacija je uvijek na snazi kada nema valjanih argumenata da se opravda neki postupak

[divide icon=”circle” width=”medium”]

„Kventin Tarantino američki filmski režiser, scenarista i glumac, nagrađen Oskarom, Zlatnim globusom i mnogim drugim nagradama sa 16 godina napustio je srednju školu. “Ova izjava, ako se koristi kao argument za to da se na poziciju postavi osoba koja nije kompetentna po određenim kriterijima, izvrstan je primjer pogreške u prosuđivanju koju bismo mogli nazvati „kvazilogičnost“. Prilikom prosuđivanja mozak je, htjeli mi to ili ne, sklon nekolicini pogreški a jedna od njih je i dovođenje u uzročno posljedičnu vezu činjenica koje nisu povezane. Marketinški i politički stručnjaci proučavaju te mehanizme i koriste ih kako bi prenijeli različite, u većini slučajeva često netočne, poruke i prikazali logičnim i istinitim.

[quote color=”#000000″ bgcolor=”#ededed” bcolor=”#a82b26″]

Odgovor odbornice SNS Josipe Ivanković na saopštenje kulturnih delatnika Subotice

Josipa Ivanković, foto: subotica.info (print screen)

Poštovani kulturni delatnici, iako izuzetno cenim vaš doprinos kulturi, umetnosti i stvaralaštvu u našem gradu, zajednici i državi smatram da je vaše saopštenje ipak više odraz dnevno-palanačke politike, ali i ozbiljan dokaz koliko biti obrazovan – ne znači biti i kulturan. 

Izvrtanje i izvlačenje iz konteksta mojih reči koje ste naveli u saopštenju očekivala bih da sam ikoga od vas uvredila, a to svakako nisam uradila. Kultura i tolerancija u Subotici su ono što naš grad izdvaja kao pozitivan primer mnogima i u zemlji i u regionu. 

Ceneći visoke škole koje je većina potpisnika završila, stepen vašeg obrazovanja i doprinosa koji svako od vas daje za unapređenje kulture u našem gradu ipak bih ostala pri svojim ranije izrečenim rečima, jer zaista smatram da se kulturom, umetnošću i stvaralaštvom može baviti svako. Kultura i umetnost i stvaralaštvo se ne uče, oni se osećaju, vide, doživljavaju. 

Čarls Dikens – jedan od najznačajnijih engleskih pisaca 19. veka, autor “Olivera Tvista” i “Velikih očekivanja” napustio je osnovnu školu da bi radio u fabrici.

Džordž Bernard Šo – dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1925. godine bio je kritički nastrojen prema organizovanom obrazovanju pa ga je prekinuo u srednjoj školi. Jedini je čovek u istoriji koji je laureat i Nobelove nagrade i Oskara, kojeg je zaslužio adaptacijom Pigmaliona za istoimeni film.

Kventin Tarantino američki filmski režiser, scenarista i glumac, nagrađen Oskarom, Zlatnim globusom i mnogim drugim nagradama sa 16 godina napustio je srednju školu. 

Slamarka iz Tavankuta koja nikad nije pohađala visoke škole kao vi, dole potpisani kulturni delatnici, stvara svojim vrednim rukama umetnička dela vredna divljenja i daje veliki doprinos kulturi u našem gradu i čini svojim rukama kulturno dobro naše zemlje. 

Obzirom da bih mogla nabrajati jako mnogo sličnih primera iz različitih oblasti kulture zaustaviću se ovde. 

Na spornoj tački dnevnog reda protekle sednice skupštine grada bilo je reči o vršiocu dužnosti direktora Art bioskopa ,,Aleksandar Lifka”. O menadžeru, o šefu javne ustanove u našem gradu. Predložena gospođa je kvalifikovana kao diplomirani ekonomista da taj posao obavlja, to što ista ima završena dva fakulteta trebalo bi da joj ide samo u korist, nikako na štetu. 

Za kraj poštovani kulturni delatnici podsetiću vas samo na jednu nedoslednost u vašem saopšenju, ne bih koristila reč zlu nameru. Tačka koja je prethodila spornoj bio je izbor direktora Gradskog muzeja u kom neki od potpisnika rade. Izabran je direktor, mr. Ištvan Hulo. Gospodin Hulo je diplomirani biolog. Izgleda da to ne smeta ni vama ni opoziciji, a ni nama koji smo njegov rad svojim glasovima vrednovali.

(Napominjemo da sopštenje nije poslato portalu Magločistač već je objavljeno na drugim subotičkim portalima)

[/quote]

Kako bih objasnila pogrešnu logiku, ove i ovakvih rečenica, podsjetit ću Vas da je Einstein s 15 godina napustio školu – znači li to da se svi možemo baviti fizikom? Ili da pitanje postavim preciznije – znači li to da se svi možemo uspješno baviti fizikom i postići rezultate poput Einsteinovih? Ne. Također, što je sa svima onima koji su s 15 godina napustili školovanje pa nisu postigli nikakve uspjehe (niti u fizici kao Einstein niti u filmu kao Tarantino)? I, na kraju, zar Tarantino nije mogao postići jednako veliki uspjeh u svijetu filma (ili možda još i veći) i da je završio školovanje?

[quote color=”#000000″ bgcolor=”#ededed” bcolor=”#a82b26″]Napominjem da je Einstein školovanje kasnije nastavio i diplomirao, no različite prijemne ispite nije prošao, i veliki dio školovanje mu je bio izvan uobičajenog institucionalnog školovanja.[/quote]

E sad, ako je Tarantino napustio školovanje s 16 godina i ako je to argument da se svatko može baviti kulturom, zašto nas onda Einsteinovo napuštanje škole s 15 godina nije uvjerilo da se svatko može baviti fizikom?

Nelagoda u kulturi

Za početak, trebali bismo se uhvatiti u koštac s nizom zabluda koje su vezane uz društvene znanosti (i umjetnost/kulturu) a kakvih nema u prirodnim znanostima (ili ne u tolikoj mjeri). Na sreću, primjer koji ocrtava takve zablude imamo u spomenutom tekstu: „Kultura i umetnost i stvaralaštvo se ne uče, oni se osećaju, vide, doživljavaju“ Ta izjava je, potpuno neutemeljena (jednako tako apsurdno bi bilo tvrditi: „Medicina se ne uči, ona se osjeća, doživljava jer svatko od nas zna kad ga nešto boli“).

I kultura i umjetnost su više od osjećaja i doživljaja. Sam pojam kulture je višeznačan (npr. kultura u značenju „pristojnost“, ili kultura u značenju „obrazovanje“ ili kultura u značenju „civilizacija“) odnosno kako to donosi rječnik: kultura

1.ukupnost materijalnih i duhovnih dobara, etičkih i društvenih vrijednosti, što ih je stvorilo čovječanstvo
2.ukupnost duhovne, moralne, društvene i proizvodne djelatnosti jednog društva ili epohe [Mikenska kultura; kultura renesanse]
3.ukupnost obrazovanja, znanja, vještina, etičkih i socijalnih osjećaja, društvenog ophođenja i ponašanja nekog pojedinca u odnosu prema drugome [opća kultura]

Niti jedno od tih značenja ne možemo odvojiti od društva. Kultura i umjetnost su stvar društva i civilizacije a to znači da je ono što će se smatrati umjetnički vrijednim („kulturnim“, „umjetnošću“) stvar kulturnih normi a ne nekakvog osjećaja, doživljaja i slično. To što mi „osjećamo“ da nam se npr. neka slika, pjesma ili film sviđaju a drugi ne – je posljedica svih naših ukupnih saznanja i iskustava o glazbi, filmu, slikarstvu itd. (to nipošto ne znači da smo kompetentni voditi neku ustanovu kulture). Osim toga, u srži mehanizma koji odlučuje što će nam se svidjeti a što neće je i količina izloženosti nečemu. Jednostavno rečeno: ono s čim se često srećemo (iako nam je u početku bilo odbojno, nelijepo, neprivlačno itd.) postaje nam privlačno (prisjetite se nekih pjesama koje vam se na prvu nisu svidjele ali nakon što ste ih puno puta čuli postale su ako ne privlačne a ono barem slušljive). U podlozi svega ovoga jest evolucijski mehanizam našeg mozga koji ne možemo isključiti i jedini način na koji možemo utjecati na njega jest da pazimo čemu smo izloženi.

Kultura se uči

Kultura (u značenju „umjetnost“) se uči kao što se uči i kultura u značenju „pristojnost“ kao što se uče i različite druge civilizacijske tekovine. To što svatko od nas uglavnom zna što mu se sviđa a što ne – nije dokaz naše „kultiviranosti“. Dalje, svatko od nas može slikati, pisati, snimati filmove, pjevati itd. – no, neće sve od toga biti „kultura“/umjetnost.

Što će biti „kultura“ rezultat je različitih društvenih silnica i pravila. Ta pravila možemo ili ne moramo prihvatiti (kao što su npr. impresionisti odbili prihvatiti definiciju umjetničkog slikarstva kakvu je donosio čuveni pariški Salon, te su odlučili nastaviti s vlastitom vizijom i izlagati mimo Salona). No, pravila moramo poznavati. A to se uči.

A kad je u pitanju spomenuti tekst gđe Ivanković, dodala bih samo da je kvaziargumentacija uvijek na snazi kada nema valjanih argumenata da se opravda neki postupak.

[quote color=”#000000″ bgcolor=”#ededed” bcolor=”#a82b26″]Marina Balažev je rođena 1978. godine, profesorica je hrvatskoga jezika i književnosti i diplomirani književni komparatist (diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom iz oblasti dijalektologije). Doktorand je na istom fakultetu, s temom iz oblasti kognitivne lingvistike. Osim dijalektologijom i kognitivnom lingvistikom bavi se transakcijskom analizom (edukaciju pohađa u Novom Sadu od 2014. godine). Autorica je triju slikovnica za djecu: Bubamarin let, Profil d.o.o, Zagreb, 2009. godine; Kako spavaju bubamare, Profil d.o.o, Zagreb, 2009. i Zapetljancije koje će vam zapetljati jezik, Alkacript, Zagreb, 2009. Autorica je i jedne knjige izbora poezije i nekoliko stručnih radova iz područja dijalektologije. Radovi su joj objavljivani u domaćim i inozemnim stručnim časopisima. Zaposlenica je Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske a radi na području Subotice kao koordinatorica hrvatske nastave u Srbiji. Kao TA praktičar u superviziji volontira kao savjetnik za mlade u suradnji s Fondacijom „Danilo Kiš“ u Subotici.[/quote]

(Magločistač)

 

 

 

[clear]

 

 

Podelite sa prijateljima:

4 Komentara na
“MARINA BALAŽEV: (KOGA) BRIGA ZA KULTURU”

Zoran says:

Odlican tekst marine balazev.

Anonymous says:

Dragi u Maglocistacu,nije ovo jezik sa kojim se prica sa doticnom,ovaj jezik ona na razume.

Pannonius says:

Odličan tekst.

Sad, u nastaloj situaciji, ostali su sporni termini “baviti se” i “svideti se”.

Ajnštajn se nije “bavio” fizikom. Niti se Tarantino “bavio” filmom. Međutim, g. Ivanković se bavi politikom.

Mojim komšijama se sviđaju pesme Lepe Brene. Mom poznaniku se sviđaju likovi sa Farme.

Moja poznanica kaže da je slika u mojoj sobi ima dinamiku, koja je postignuta “… spretnom upotrebom kompozicije: perspektive, krivudavih linija i neravnoteže. Čini joj se da su odnosi svetlih i tamnih površina izbalansirani…” Pretpostavljam da ovo znači da joj se pomenuta slika “sviđa”?! Za razliku od mog komšije, koji smatra da je ta slika “lepa”.

borisii says:

Ajde da ne zavlacimo. Ona je postavljena tamo jer je clan stranke. To je to i sva lamentiranja o kulturi tu prestaju. Ona je clan stranke!

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.