Voda u Bačkotopolskom jezeru bezbedna za kupanje, početkom sledeće godine tender za radove na kanalu Čik-Krivaja

Voda u Bačkotopolskom jezeru bezbedna za kupanje, početkom sledeće godine tender za radove na kanalu Čik-Krivaja

Bačkotopolsko jezero, foto: MS/Magločistač

07.07.2025

Kategorija: Bačka Topola , Privreda

Na osnovu mikrobiološkog ispitivanja uzorka površinske vode Bačkotopolskog jezera, koje je Zavod za javno zdravlje Subotica uradio 19. juna, ova voda – prema Uredbi o graničnim vrednostima zagađujućih materija u površinskim i podzemnim vodama i sedimentu i rokovima za njihovo dostizanje – spada u III klasu i bezbedna je za kupanje. 

“Površinske vode koje pripadaju ovoj klasi obezbeđuju na osnovu graničnih mikrobioloških vrednosti elemenata kvaliteta uslove za život i zaštitu ciprinida i mogu se koristiti u sledeće svrhe: kupanje i rekreaciju, navodnjavanje, industrijsku upotrebu u smislu procesne i rashladne vode, kao i za snabdevanje vodom za piće uz prethodni tretman koagulacijom, flokulacijom, filtracijom i dezinfekcijom”, objašnjavaju iz Zavoda za javno zdravlje Subotica za Magločistač.

Istovremeno, na osnovu rezultata fizičko-hemijskih ispitivanja, isti uzorak površinske vode uzet kod trećeg mola pripada V klasi kvaliteta zbog povećane pH vrednosti i povećane vrednosti ukupnog organskog ugljenika. 

Ovakvi parametri, kako je Magločistač ranije pisao, ukazuju na prisustvo amonijaka i fosfora koji su doveli do povećanog broja algi u jezeru, što je karakteristično za površinske vode u koje se spira voda sa oranica ili u koje se ispuštaju manje količine otpadnih voda.

Istovremeno, prema SWQI (Serbian Water Quality Index) analizi, koja prikazuje opšte stanje površinskih voda i koja je bazirana na 10 indikatora prema kojima je 100 ideаlаn zbir udelа kvаlitetа svih pаrаmetаrа, voda u Bačkotopolskom jezeru sa zbirom 55 ima loš status. 

Vodostaj trenutno ispod kote zabrane navodnjavanja

U Bačkotopolskom jezeru je nivo vode 25. juna bio na koti 96,94 mnm, što je za 6 centimetara niže od kote zabrane navodnjavanja, a kako je ona na 97 mnm, prema informacijama iz „Voda Vojvodine“ navodnjavanja trenutno nema.

Nakon prolećnih kiša koje su bile popravile vodostaj u ovoj akumulaciji, on je od početka juna i sušnog perioda ponovo u konstantnom opadanju.

Tako je prvog dana ove godine voda dosezala 96,42 mnm, da bi se prvih dana juna održavala na 97,11 – što je ujedno i najviši izmeren nivo u 2025. godine, ali je sa rastom temperatura i periodom dužim od mesec dana bez kiša, potom počela ponovo da opada.

Premda je u oktobru prošle godine preduzeće „Aqua Top“ iz Bačke Topole, koje upravlja zaštićenim područjem Parka prirode “Bačkotopolske doline”, kao i ribarskim područjem Bačkotopolsko jezero, u svom dopisu „Vodama Vojvodine“ uputilo apel da se zabrani navodnjavanje, iz ovog vodoprivrednog preduzeća za Magločistač kažu da će navodnjavanja biti u skladu sa zakonom – ukoliko hidrološka situacija to bude dozvoljavala.

„Ukoliko hidrološka situacija bude povoljna, biće dozvoljeno svima da koriste vodu iz akumulacije za navodnjavanje, bez izuzetka. Zakon o vodama definiše da se voda mora koristiti racionalno i ekonomično, i u skladu sa tim potrebno je utvrditi i tačne termine navodnjavanja za svakog korisnika kako se ne bi preklapali i ugrožavali međusobno“, kažu u JVP „Vode Vojvodine“.

JVP “Vode Vojvodine”: Početkom sledeće godine tenderi za izgradnju kanala Čik-Krivaja

Za sistem kanala Čik–Krivaja, koji će iz Tise dopremati vodu do Bačkotopolskog jezera i time dugoročno rešiti problem variranja vodostaja u ovoj akumulaciji, trenutno se radi projektno- tehnička dokumentacija, koja bi trebalo da bude gotova do kraja godine – odgovaraju iz JVP „Vode Vojvodine“ za Magločistač.

„Početkom sledeće godine biće sprovedene tenderske procedure u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, a kada sve to bude gotovo treba očekivati i početak radova“, preciziraju u svom odgovoru.

Dok se čeka izgradnja poveznog kanala, radi se na uređenju vodotoka Krivaje – rečice na kojoj je i izgrađena akumulacija, ali i na uklanjanju nelegalno izgrađenih brana na vodotokovima uzvodno od jezera, za koje su prijave u proteklom periodu podnosili i građani, ali i preduzeće „Aqua Top“ u oktobru 2024. godine, a koje je ukazalo na čak pet takvih lokacija.

„Nakon prijava o nelegalnim branama, DTD ’Severna Bačka’ Subotica je intervenisalo na ustavi na Pavlovačkom kanalu i na železničkom propustu na tom kanalu. U rešavanje problema bila je uključna vodna inspekcija i policija. Prepreke su uklonjene, teren se redovno obilazi, a JVP ’Vode Vojvodine’ u vezi sa ovim nije podnosilo krivične prijave“, odgovaraju iz ovog vodoprivrednog preduzeća za naš portal.

Krivaja, foto: MS/Magločistač

Oni kažu i da je tokom protekle dve godine vodotok Krivaje uređen kako bi se omogućio nesmetan protok vode i obezbedilo navodnjavanje u letnjim mesecima. Radove je izvelo JVP “Vode Vojvodine” u okviru ugovora o redovnom održavanju, kao i ugovora o uređenju vodotoka Krivaja.

Satmari: Ne smemo zaboraviti ni jezera u Moravici i Panoniji 

Predsednik Opštine Bačka Topola, Adrian Satmari, u izjavi za Magločistač kaže da se u narednim nedeljama zbog visokih temperatura vazduha može očekivati dalji pad vodostaja u bačkotopolskoj akumulaciju, i još jednom naglašava da je za problem variranja nivoa vode za akumulacije na teritoriji opštine jedino rešenje izgradnja kanala.

„Dugoročno rešenje za Bačkotopolsko jezero je jedino izgradnja kanala Tisa-Čik-Krivaja, koji je sada izgrađen do Čantavira. Mi takođe imamo i jezero u Staroj Moravici, kao i jezero na Panoniji, i na njih ne smemo da zaboravimo i njihovo vodosnabdevanje takođe treba da bude na dnevnom redu“, ističe Satmari.

Kao primer da takav sisitem dobro funkcioniše, on navodi jezero u Svetićevu:

„Imamo primer jezera u Svetićevu koje je već povezano sa tim kanalom, sa Tisom, gde vidimo da je vodostaj u tom jezeru na maksimumu i nema problema sa variranjem nivoa vode. Tako će biti i sa Bačkotopolskim jezerom“, očekuje Satmari.

Foto: MS/Magločistač

On naglašava da lokalna samouprava prati i situaciju na jezeru, ali i projekat izgradnje kanalske mreže, te kaže da je „preparcelacija već urađena, a trasa kanala vidljiva na ’GeoSrbiji’, dok je prema nezvaničnim informacijama u toku ekspropriacija tih parcela“.

Upitan za povratne informacije iz JVP „Voda Vojvodine“ o koracima podnetim povodom apela koje je „Aqua Top“ uputio tom preduzeću prošle godine, Satmari odgovara da nisu dobili odgovor, ali da i dalje apeluju na ovo nadležno preduzeće da navodnjavanje bude zabranjeno.

„Moramo sve učiniti da zaštitimo naše zaštićeno područje, Bačkotopolsko jezero, koje je i značajno ribarsko područje, pošto mi svake godine tu prodamo preko 600 dozvola. Smatram da je i unapređenje sportskog rekreativnog ribolova takođe značajno, jer je to jedan važan segment naše turističke ponude“, istakao je Satmari.

Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovore od direktora preduzeća „Aqua Top“, Zoltana Ivaniča, na pitanja u vezi sa kvalitetom jezerske vode, kao i podacima o broju zakupaca prostora tokom poslednje dve turističke sezone na Bačkotopolskom jezeru.

Podelite sa prijateljima:

2 Komentara na
“Voda u Bačkotopolskom jezeru bezbedna za kupanje, početkom sledeće godine tender za radove na kanalu Čik-Krivaja”

Stevo says:

Projekt Čik-Krivaja se već godinama najavljuje i ništa. Jezero sve više liči na baru. Ribe skoro ni za lek a ribočuvara nisam video godinama ali zato su dozvole papreno skupe.

Nena says:

Trebalo bi ocistiti Krivaju i srediti recnu obalu uz dvorista kuca, posto se obala masovno obrusava. Posebno je obala potkopana poslednjim radovima pre vise od desetak godina cije su posledice spustanje okolnog zemljista i poniranje (vise od 1m zemljista je nestalo). Ovo je posebno izrazeno u delu od mostica do parka u Backoj Topoli.

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 86. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti, rodnog identiteta ili drugog ličnog svojstva bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.