Sudbina Bačkotopolskog jezera zavisi od čoveka: Variranje vodostaja i aktuelna zabrana unošenja alohtonih vrsta riba – velike pretnje

Sudbina Bačkotopolskog jezera zavisi od čoveka: Variranje vodostaja i aktuelna zabrana unošenja alohtonih vrsta riba – velike pretnje

Bačkotopolsko jezero kopni; autor fotografije: čitalac Magločistača

Nakon izrazite suše i zabrane crpljenja vode koje su obeležile 2022. godinu, bačkotopolska akumulacija je u maju ove godine u zalivnu, a potom i u turističku sezonu ušla sa izmerenim vodostajem od 97,38 mnm, dok je Pokrajinska vodna inspekcija, kako kažu u JVP “Vode Vojvodine”, tokom leta – za sada jedinom korisniku “Zobnatici” a.d.- izdavala u više navrata rešenja o zabrani navodnjavanja na koti 97 mnm, ali samo do momenta uspostavljanja “normalnog vodnog režima”.

Minimalan radni nivo akumulacije Zobnatica je definisan na koti 96 mnm, što predstavlja liniju ispod koje se ne bi smeo spustiti nivo vode u normalnom pogonu jezera.

I, prema podacima Javnog vodoprivrednog preduzeća “Vode Vojvodine” koje raspolaže merama vodostaja za svaki dan, tokom 2023. godine on i nije padao ispod 96 mnm, ali se kretao od 96,65 do maksimalnih 97,42 mnm. 

Međutim, naočigled zabrinutih ljubitelja ove poslednjih godina popularne turističke destinacije, za koju upravljač “AquaTop” d.o.o. procenjuje da tokom letnjih vikenda ima više hiljada posetilaca, molovi su ostajali na kopnu, dok su iz jezera izranjala neka nova manja ostrva i poluostrva.

Pored toga, kupači su letos mogli da uoče i izrazito zamućen izgled vode, alge i neprijatan miris, što je otvorilo pitanje – kako se nizak vodostaj odražava na kvalitet jezerske vode, njegov biodiverzitet, i da li bačkotopolska akumulacija i dalje može da nosi epitet koji su joj mediji dodeli 2019. godine, oslovljavajući je kao “najčistije jezero Vojvodine”?

Konkretan odgovor na ovo pitanje ne može, međutim, nijedna institucija sa sigurnošću da pruži jer je poslednji detaljan monitoring vode Bačkotopolskog jezera urađen – pre jedne decenije.

Ekološki potencijal akumulacje još 2013. godine ocenjen kao “loš”

Bačkotopolsko jezero je u godišnji državni program monitoringa statusa površinskih i podzemnih voda, koji donosi Vlada Srbije, poslednji put bilo uvršteno tokom 2012. i 2013. godine, kada je na osnovu izvršenih analiza zaključeno da je ekološki potencijal akumulacije loš, sa velikim prisustvom fitoplanktona, odnosno algi.

U tada analiziranim uzorcima jezerske vode bio je detektovan i povećan pH zbog intenzivne produkcije algi, kao i ukupan organski ugljenik, dok su indikatori fekalnog zagađenja pokazivali dobru sliku.

Istovremeno, hemijski status akumulacije – koji pokazuje da li je jezero pod uticajem zagađujućih materija koje predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu – bio je ocenjen kao dobar, a rezultati svih tih analiza javno su dostupni na sajtu republičke Agencije za zaštitu životne sredine, koja je i sprovela monitoring.

Posle ovih analiza, podataka o izvršenom monitoringu, niti o urađenim mikrobiološkim, fizičko-hemijskim ili hidrološkim analizama, nema sve do jula 2022. godine, kada je na zahtev preduzeća “AquaTop” d.o.o. Zavod za javno zdravlje Subotica uradio jedno uzorkovanje kod trećeg mola, kao i jedno u junu 2023. godine.

“AquaTop” je 2021. osnovala Opština Bačka Topola kako bi na ovo društvo prenela nadležnosti upravljanja zaštićenim područjem Parka prirode “Bačkotopolske doline”, ribarskim područjem i kampom na jazeru.

Izveštaji tih ispitivanja, prema oceni stručnjaka, mogu da ukažu na dugogodišnje nelegalno ispuštanje fekalija i delovanje eolske erozije, a uz sve to i nizak vodostaj dodatno utiče na kvalitet vode i jezersku floru i faunu, ubrzavajući već postojeću eutrofikaciju jezera usled prenamnožavanja algi.

Ispuštanjem kanalizacije u bilo koje jezero i spiranjem đubriva sa oranica, u vodu se unosi velika količina hranljivih materija. Ovaj proces poznat je kao eutrofikacija i može imati ozbiljne posledice. Kanalizacione otpadne vode sadrže mnogo azota i fosfora koji stimulišu rast algi i dovode do njihovog prekomernog rasta, odnosno “cvetanja” algi, koje produkuju veće količine vrlo potentnih toksina, koji se jednim imenom nazivaju cijanotoksini. Ova pojava dovodi do promene boje vode, smanjenja njene providnosti, pojave površinskog penušanja, stvaranja površinske skrame ili grudvastih formacija.

Sagovornici portala Magločistač su, međutim, jednoglasni da bi pravi zaključci, a potom i politika upravljanja jezerom, mogli da se defiišu tek nakon primene planskog monitoringa akumulacije.

Takve analize će, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi (2007) i Zakonom o javnom zdravlju (2016) – kako je za Magločistač potvrđeno iz Opštinske uprave Bačka Topola – biti obuhvaćene Planom javnog zdravlja opštine, čijoj se izradi konačno i pristupilo.

Međutim, kada će monitoring početi – još nije poznato.

“Opština Bačka Topola ne raspolaže izveštajima o ispitivanju kvaliteta vode u Bačkotopolskom jezeru za period od 2016. do 2022. godine, ali je pristupila izradi Plana javnog zdravlja opštine u okviru kojeg će se vršiti sveobuhvatna kontrola površinskih voda”, navode iz Opštinske uprave.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine odgovaraju za Magločistač da nepostojanje planskih dokumenata omogućava različita tumačenja podzakonskih akata koji propisuju detaljne obaveze vezane za samomonitoring, što za posledicu ima i manju efikasnost mera zaštite životne sredine.

“Nedostatak planskih dokumenata vezanih za zagađivanje životne sredine onemogućuje i dobro planiranje aktivnosti vezanih za uspostavljanje adekvatnog samomonitoringa u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine”, navode u Agenciji.

ZZJZ Subotica: Na osnovu jedne analize nije moguće dati mišljenje o bezbednosti vode za kupanje

Prema informacijama iz Zavoda za javno zdravlje Subotica (ZZJZ), budući Plan javnog zdravlja opštine Bačka Topola podrazumeva utvrđivanje postojećeg stanja, a potom i uvođenje mera za njegovo poboljšanje, koje bi se potom pratilo daljim planom monitoringa.

“Plan monitoringa površinskih voda je poslednjih decenija u nekoliko navrata predočavan Opštinskoj upravi Bačke Topole. Do sada nije postignut dogovor na tom planu i monitoring se ne vrši. Obaveza monitoringa površinskih voda propisana je Pravilnikom o bližim uslovima za sprovođenje javnog zdravlja u oblasti životne sredine i zdravlja stanovništva”, navode iz Zavoda.

Kako preciziraju, njihov predlog je da se mikrobiološke analize jezera rade dvonedeljnona lokalitetima na kojima je veliki broj kupača, a fizičko-hemijski parametri, hidrobiološki parametri i analiza sedimenata dva puta godišnje, jednom u letnjem periodu, a drugi put u zimu ili proleće.

Foto: MS/Magločistač

Na osnovu jedne analize godišnje uzorkovane na jednom mestu, naglašavaju iz Zavoda, nije moguće dati mišljenje o bezbednosti vode u Bačkotopolskom jezeru za kupanje.

Poređenja radi – iako prema oceni stručnjaka dobijeni rezultati ispitivanja zavise od brojnih faktora od kojih je jedan i vreme uzorkovanja – pojedini analizirani parametri Bačkotopolskog jezera i Palićkog, u kojem je godinama unazad kupanje zabranjeno, veoma su slični, posebno oni koji ukazuju na opterećenost vode azotom i fosforom, te povišene vrednosti pH i zasićenost kiseonikom.

Jezero
(godina analize/izvor)
pH vrednostelektrična providnostzasićenost kiseonikomukupan fosforukupan azotbroj koliformnih klica
Palićko (2023/ZZJZ)7,95 – 9,46 (IV-V klasa)684 – 812
(II klasa)
22,4 – 103,1% (IV-I klasa) *0,15-1,35 (III-V klasa)0,425 – 3,681
(III-V klasa)
nije mereno
Bačkotopolsko (2020/PMF)8,61
(V klasa)
1168
(III klasa)
83% (I klasa)nije merenonije merenonije mereno
Bačkotopolsko (2022/ZZJZ)8,27
(IV klasa)
1399
(III klasa)
131,5% **0,12
(III klasa)
2,58
(II klasa)
9,4 x 10 0000 (III klasa)
Bačkotopolsko (2023/ZZJZ)8,22
(IV klasa)
1166
(III klasa)
80,2% (I klasa)0,14
(III klasa)
6,10
(III klasa)
2,8 x 10 000 000 (II klasa)
* Klasifikacija prema uredbama o graničnim vrednostima zagađujućih materija u površinskim i podzemnim vodama i sedimentima (“Službeni glasnik RS”, br 50/12)
** Zasićenje preko 90% nije definisano

Palićko jezero – od 5 uzoraka uzetih u maju 2023. godine, prema SWQI indikatoru, tri su ocenjena kao loša, jedan kao veoma loš i jedan kao dobar.
Bačkotopolsko jezero – nije rađena ocena kvaliteta prema SWQI indikatoru.

Prof. dr Dalmacija: U jezeru prenamnožene alge

Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, dr Božo Dalmacija, koji je, između ostalog, učestvovao u formiranju uredbe o kvalitetu površinskih i podzemnih voda i sedimenata, kaže da bi se na osnovu dostupnih analiza mogao izvesti zaključak da je u jezero kumulativno bila ispuštana manja količina fekalnih otpadnih voda.

“Možda te zagađene vode dolaze Krivajom. Postoji mogućnost da neko ispušta sadržaj septičkih jama u neki od kanala koji dospevaju u jezero ili u Krivaju”, objašnjava profesor Dalmacija, naglašavajući da to podstiče eutrofikaciju vode, na šta ukazuje visoka saturacija kiseonika i prisustvo azota i fosfora, koji opet svedoče o prisustvu fekalnih voda, ali i o delovanju eolske erozije na oranicama.

Za egzaktan zaključak bi, međutim, uzorkovanje vode trebalo raditi u jutarnjim, popodnevnim i večernjim satima na tri meseca, dodaje on.

S druge strane, izmerena saturacija kiseonika iznad 100 procenata zasigurno ukazuje, smatra prof. Dalmacija, da je jezero eutrofno usled prenamnoženih algi, koje podstiču oscilaciju kiseonika, i tako mogu štetno da deluju i na živi svet u jezeru, ali i na kupače:

“Imamo dokaz da su alge razvijene, jer imamo saturaciju od 130, kada alge pomeraju pH, a sa druge strane one u svom metabolizmu proizvode različite mikotoksine koji mogu biti opasni za kupače, i izazivaju različite alergije. Ukoliko se voda iz takvih jezera koristi za piće, može doći i do smrti”.

Foto: MS/Magločistač

Takođe, analize ukazuju i na aktivno delovanje eolske erozije, koju je, prema rečima profesora Dalmacije, potrebno smanjiti sadnjom drveća duž celog vodotoka Krivaje, na kojoj je jezero izgrađeno, ali i “ušuškavanjem” same akumulacije.

“Mi nju ne možemo sprečiti, jer će vetrova uvek biti. Ono što možemo jeste da je smanjimo sadnjom različitih vetrobranskih pojaseva, kombinacijom visokog i niskog rastinja, kako bi ta zemlja koju ponese vetar sa oranica, koja je bogata fosforom i azotom zbog đubrenja zemljišta, bila čistija i ne bi podsticala eutrofikaciju”, smatra profesor Božo Dalmacija.

Značajna povlačenja nivoa vode, podstaknuta sušnim periodima, smanjenim kapacitetima Krivaje i navodnjavanjem, takođe utiču na kvalitet jezerske vode povećavajući koncentraciju štetnih materija, a takva situacija, upozorava prof. Dalmacija,  dugoročno može dovesti do toga da jezero jednog dana – presuši.

“U proteklim godinama nije bilo uslova za pokretanje vanrednih inspekcijskih nadzora vodne inspekcije”

Po pitanju zaštite vode od faktora koji podstiču eutrofikaciju, direktor preduzeća “AquaTop” d.o.o. Zoltan Ivanič, za Magločistač isključuje mogućnostupuštanja fekalija u akumulaciju i dodaje da je jezero zaštićeno i vetrozaštitinim pojasom.

“Svakodnevna kontrola jezera od strane ribočuvara i prisutnost ribara isključuje mogućnost sistematskog ispuštanja fekalnog sadržaja u jezero. Obala jezera je prilično šumovita i urasla trskom, koji umanjuju efekat erozije i spiranja hemikalija sa njiva u jezero. U pripremi je izrada planskog dokumenta za uređenje i razvoj obalnog pojasa akumulacije”, navodi Ivanič.

Takođe, u Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo navode da u slučaju Bačkotopolskog jezera u poslednjih pet godina nije bilo potrebe za nadzorom vodnog inspektora zbog zagađenja.

“Nije bilo uslova za pokretanje vanrednih inspekcijskih nadzora vodne inspekcije, odnosno nisu podnete prijave, niti je došlo do pojave havarijskih, niti sistemskih zagađenja. Prema podacima upravljača, na Bačkotopolskom jezeru nema potencijalnih koncentrovanih zagađivača”, navode iz ovog sekretarijata.

U svom odgovoru, u kontekstu kvaliteta jezerske vode i njenog monitoringa, oni takođe konstatuju da je hidrologija poslednjih godina značajno izmenjena:

“Jezero se hrani prirodnim dotokom koji je uslovljen hidrologijom, koja se znatno promenila u prethodnom periodu u smislu pojave nižih vodostaja, što može biti od uticaja na deficit kiseonika i smanjenje obima korišćenja vode za navodnjavanje, odnosno zabrane”.

Prof. dr Miljanović: Zabrana unošenja alohtonih vrsta riba trenutno veliki problem

Uzročno-posledični uticaj na kvalitet vode u bačkotopolskoj akumulaciji ima svakako i riblji fond, za koji je, prema Zakonu o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda iz 2018. godine, upravljač, odnosno “AquaTop” u obavezi da izrađuje monitoring svake treće godine, u okviru desetogodišnjeg Programa upravljanja ribarskim područjem.

Monitoring ribolovne vode je za Bačkotolsko jezero 2021. godine objavio novosadski Prirodno-matematički fakultet, a na čelu tima koji je vršio ispitivanja bio je hidrobiolog dr Branko Miljanović, profesor na Departmanu za biologiju i ekologiju.

On bačkotopolsku akumulaciju prati 30 godina,i do sada su, kaže, redovnim poribljavanjem vrstama koje se hrane vegetacijom uspevali kvalitet vode da održavaju u drugoj kategoriji sve dok Zakon o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda nije zabranio unošenje alohtonih vrsta riba, čime je podstaknut aktuelni poremećaj biodiverziteta.

“Sporna je zabrana unošenja alohtonih vrsta, i to smo dokazali eksperimentom na Zobnatici i na jezeru kod Zaječara. Za veštačke akumulacije su jedini lek te vrste riba koje se hrane fitoplanktonima i vegetacijom, poput amura i tostolobika sivog i belog. Mi ne možemo zaustaviti eutrofikaciju, ali je možemo usporiti na ovaj način. Sada nema amura da pojede prenamnoženu vegetaciju, i dobijamo zarastanje jezera i smanjenje njegove dubine”, tvrdi prof. Miljanović.

Alohtone vrste su one kojima stanište nije prirodno u određenom geografskom području, već su se tu našle uglavnom ljudskim uticajem.

Prema pojedinim parametrima, ocenjuje on, kvalitet vode sada ide i do četvrtog stepena, naglašavajući takođe da bi se ozbiljan monitoring morao raditi na tri meseca, ali da “mi te pare nemamo”.

Pogoršanju situacije i ubrzavanju eutrofikacije, kako kaže, samo je doprineo nizak vodostaj u akumulaciji, koji je dodatno “poremetio sistem”:

“Variranje količine vode u akumulaciji je osnovni problem u ovom momentu i sada je teško bilo šta preduzeti. Na količinu vode ne možemo da utičemo, osim zabranom navodnjavanja, ali znamo da su akumulacije izgrađene najpre za potrebe zalivanja. Ono može da služi i za rekreaciju i ribolov, ali se zna za šta je napravljeno. Zakonski smo ograničeni”.

Autor fotografije: čitalac Magločistača

Profesor Branko Miljanović ističe na kraju da je veštačkim akumulacijama potreban čovek da bi njima upravljao, jer u suprotnom dolazi do nestajanja jezera:

Ako priroda sama radi svoje, onda ćemo jednog dana imati močvaru, rit i na kraju livadu. Ako čovek ne interveniše, što je u ovom momenetu i u ovom slučaju veoma teško, dolazi do nestajanja. Vode nema, a bušenje bunara i ‘doturanje’ vode u akumulcije je jako skupa investicija i mi nemamo tih para”.


This publication was produced with the support of #SustainMedia Programme, co-funded by the European Union and the German Federal Ministry of Economic Coop-eration and Development. Its contents are the sole responsibility of Magločistač and do not necessarily reflect the views of the EU or the Federal Ministry of Economic Cooperation and Development.

Podelite sa prijateljima:

Jedan Komentar na
“Sudbina Bačkotopolskog jezera zavisi od čoveka: Variranje vodostaja i aktuelna zabrana unošenja alohtonih vrsta riba – velike pretnje”

Doktor says:

7 dugih godina je moje zalaganje za društvenu zajednicu i doprinos njenom progresu na bolje: “zapostavljen, neprimećen i nenagrađen od strane lokalne, opštinske, a moglo bi se reći i autonomne birokratske strukture”, koja nas sve vreme samo gleda, sa iskrenom željom da nas ne gleda. A vala svaka im čast i nazdravlje im bilo. S`toga je ne samo meni, već i mnogima postalo kristalno jasno, da su u oni u “birokratskoj sistemskoj tranziciji” koju su sproveli u tišini, uz pomoć sopstvene propagandne strukture svakojakih zavisnika, napravili jednu katastrofalnu grešku. Zaboravili su na naas. Podcenili su nas, pre svega, kao ljude i pohlepno trčali za svojim interesima po svaku cenu.

Jednom je igranka birokratske tranzicije sprovedena uspešno i drugi put je sprovedena, ali tek sada počinju da svataju da ona neće biti uspešna i zato se i ponašaju kao muve u mračnoj sobi. Na žalost, i našu radost koju nismo želeli, pod uticajem sopstvene zablude, oni su totalno podbacili i sada su se našli u kolapsu egoistične kreacije sopstvenog uma koji nije želeo da čuje i vidi ništa ispravno, već je sve svoje karte bacio na one loše stvari, koje su u stvari njihovi strahovi onoga što ne žele da budu. Ta pojava nedvosmisleno objašnjava sve njihove varnice u očima kada nas vide tako lepe, nasmejane i dobro raspoložene. Metaforički rečeno, “birokratski bik” se našao među masom ljudi koji mašu crvenim plaštovima i zbunjeno stoji ukopan u zemlju u jednom mestu. Dešava se kolaps bikovog uma. Hoću reći da je njima uspešna birokratska tranzicija bilo jedino rešenje da sačuvaju sve nelegalno stečeno i na mućke uzeto. Dok je nama jedino rešenje, da izađemo iz te njihove sulude tranzicijske kreacije, bila uspešna građanska tranzicija, odn. transformacija svesti.

Ko bi se kladio da će na kraju tip biti: “iz keca u dvojku”, a da znate da je domaćin ‘prvak lige šampiona’, a gost ‘poslednji autsajderski tim’ na tabeli 3. lige Bačke? Kvota 1.000.000. Realno, takvih mečeva nema ni u ponudi, jer je kvotu na domaćina nemoguće (suludo) i objaviti na listi.

Haj živeli svima! Tu mislim i na ove stručnjake merače nivoa vode u BT jezeru, dok se s`druge strane, “ostrva”, pojavljuju na oči celog grada na sred jezera. Mora da mere negde na sredini gde prolazi rečno korito reke “Krivaje”. Da nije tužno, bilo bi smešno.

* Informativni dodatak *
– Birokratija (fran. bureaucratie, od bureau: biro + -cratie: -kratija)
– Birokratija negira socijalni aspekt svake organizacije pretpostavljajući da se u osnovi ponašanja ljudi nalaze ekonomski motivi. Danas se reči birokratija i birokrat sve češće upotrebljavaju u pogrdnom smislu za neefikasnu javnu upravu i lošeg, sporog i nemotivisanog činovnika. Preterana birokratizacija društva stavlja pravila iznad čoveka i uglavnom se odnosi prema njemu kao prema objektu.
~izvor: https://sr.wikipedia.org/sr-el/Бирократија

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.