SAVREMENA GALERIJA SUBOTICA: IZLOŽBA “RAJSKA ALHEMIJA” MAĐARSKE UMETNICE VIOLE BERKI

SAVREMENA GALERIJA SUBOTICA: IZLOŽBA “RAJSKA ALHEMIJA” MAĐARSKE UMETNICE VIOLE BERKI

Objavio: Magločistač

16.03.2016

Kategorija: Subotica

Izložba “Rajska alhemija” mađarske umetnice Viole Berki biće otvorena u petak, 18. marta, u Savremenoj galeriji Subotica sa početkom u 18 časova.

Izložbu čine slike, grafike, crteži i ilustracije koje pripadaju kolekciji Muzeja Janoš Torma u njenom rodnom gradu Kiškunhalašu i iz nekoliko privatnih kolekcija.

Na otvaranju izložbe govoriće direktorka Savremene galerije Subotica Nela Tonković, direktor Muzeja Janoš Torma iz Kiškunhalaša Aurel Sakal, gradonačelnik Subotice Jene Maglai i gradonačelnik Kiškunhalaša Robert Filep. Izložbu će otvoriti kustos Savremene galerije Subotica Miroslav Jovančić.

Nastupiće duet na udaraljkama učenika Srednje Muzičke škole u Subotici u klasi prof. Gorana Evetovića u sastavu Goran Biro i Boško Purković.

Izložbu su priredili Savremena galerija Subotica i Muzej Janoš Torma iz Kiškunhalaša iz Mađarske. Njenu realizaciju podržali su Grad Subotica i Grad Kiškunhalaš.

Viola Berki (1932-2001)

Viola Berki, likovna umetnica, grafičarka, rođena je 5. maja 1932. godine u Kiškunhalašu, u porodici zemljoposednika. Osnovnu školu je završila u Kiškunhalašu, a srednju umetničku školu u Budimpešti. U periodu od 1951. do 1958. studirala je na Višoj likovnoj školi, smer slikarstvo, pod mentorstvom Geze Fonjija. Iz političkih razloga bila je primorana da prekine svoje studije na godinu dana, u periodu od 1954. do 1955. godine. Za vreme odsustva sa više škole, naslikala je portrete starih profesora Gimnazije „Siladi Aron“ u Kiškunhalašu.

Od 1958. do 1967. godine bila je član Studija Mladih likovnih umetnika, zatim je 1992. godine postala članica likovne grupe Hungaria24. Kasnije, 2000. godine postaje član Mađarske likovne akademije. Između 1956. i 1961. godine slika i crta u fabrici brodova u Starom Budimu. 1961. godine upoznaje Dežea Korniša, i u njegovom ateljeu u Sentandreji radi i stvara između 1961. i 1963. godine. Početkom šezdesetih, više puta odlazi u Sovjetski Savez, gde se upoznaje sa starim ruskim gradovima i manastirima. 1969. godine crta ilustracije za razne novine, a od 1971. godine izrađuje mozaike i zidne slike od keramike.

Pod jakim uticajem poznanstva sa umetnicima iz Sentandreje polako pronalazi sopstveni umetnički stil, koji svoj kranji izraz dobija oko 1963. godine. Njen umetnički stil je narativnog karaktera, delimično se oslanja na sopstvenu maštu, delimično na biblijske i istorijske likove i dešavanja. Slike iz rane faze njenog stvaralačkog opusa skrivaju u sebi bukolički osećaj, srodan slikama u stilu naive. Pod jakim uticajem istočne umetnosti, od 1970. godine slike postaju bremenite detaljima, poprimaju karakter crteža. Bajkovit, ilustrativni stil meša se sa prefinjenom ironijom i groteskom. Od kraja sedamdesetih izradila je veliki broj grafika sito štampom, a od 1981. godine kroz celu deceniju, radila je u tehnici bakropisa.

Tokom svoje umetničke karijere naslikala je nekoliko slika na temu svog rodnog grada, Kiškunhalaša. 1996. godine poklonila je 136 radova Gradskoj samoupravi Kiškunhalaša, od kojih određeni broj izabranih dela čini ovu izložbu. Preminula je u Budimpešti 26. marta 2001. godine i sahranjena je na starom Reformatskom groblju u Kiškunhalašu. Veći deo njenog nasleđa se nalazi u institucijama njenog rodnog grada, u Muzeju Torma Janoš i Reformatskoj gimnaziji „Siladi Aron“.

(Magločistač)

m od logoa sa rogovima mali

 

 

 

[clear]

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.