Velika Britanija, izvor: Pixabay.com
Prema zvaničnim podacima, broj akademskog osoblja iz Srbije je povećan za 35,7 odsto u Velikoj Britaniji za poslednjih pet godina, piše Danas.
Razlog popularnosti Ujedinjenog Kraljevstva među studentima i naučnim radnicima širom sveta je kvalitet obrazovanja i odlični uslovi za naučna istraživanja.
Oni su druga najpopularnija destinacija za strane studente, posle Sjedinjenih Država. Među 100 najboljih univerziteta na Svetskoj rang listi za 2021. godinu, našlo se 18 univerziteta iz Velike Britanije, od čega čak četiri među prvih 10.
Ta zainteresovanost pretočena u brojke izgleda ovako:
Što se tiče državljana Srbije, kako prenosi platforma za pretraživanje obrazovanja Erudera.com, tokom akademske 2014/15. godine, 70 akademaca je bilo angažovano na visokoškolskim ustanovama u Velikoj Britaniji, dok je tokom 2019/20. godine taj broj iznosio 95.
Podaci dalje pokazuju da je većina srpskog akademskog osoblja 2019/20. radila u sledećim oblastima:
Uprkos povećanju koje beleži naša zemlja, neki od naših suseda beleže još veći broj akademskog osoblja u Velikoj Britaniji u istom periodu.
Na primer, Hrvatska je 2019/20. poslala 200 akademskog osoblja, u odnosu na 105 u 2014/15, drugim rečima, što je povećanje od 90 odsto. Primećen je i porast broja rumunskog osoblja od 41 odsto, koji je porastao na 780 u 2019/20. sa 550 u 2014/15.
Podaci pokazuju da je Mađarska poslala 500 akademskog osoblja u Veliku Britaniju tokom 2019/20, u poređenju sa 385 u 2014/15, Bugarska sa 445 u 2019/20, što je takođe povećanje sa 315 u 2014/15.
Zemlje koje beleže smanjenje broja akadmeskog osoblja u Velikoj Britaniji su Severna Makedonija i Crna Gora u poređenju sa drugim okolnim zemljama – dvadesetpetoro akademskog osoblja došlo je iz Severne Makedonije a deset iz Crne Gore u 2019/20.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 86. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti, rodnog identiteta ili drugog ličnog svojstva bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.