MONITORING: RTV IZVEŠTAVA SAMO O FUNKCIONERIMA

MONITORING: RTV IZVEŠTAVA SAMO O FUNKCIONERIMA

Objavio: Magločistač

18.07.2018

Kategorija: U fokusu

Informativni program Radio-televizije Vojvodine (RTV) baziran je na izveštavanju o aktivnostima funkcionera, pseudo-događajima i lokacijski je usmeren više na Beograd nego na mesta u Vojvodini, rečeno je danas na okruglom stolu “RTV u službi građana: Predstavljanje rezultata monitoringa informativnog programa RTV-a”.

Monitoring je od novembra 2017. do jula 2018. godine sprovela Slavko Ćuruvija fondacija i Pokret Podrži RTV, u okviru projekta “Pomeri RTV”, a praćeno je pet dnevnih informativnih emisija – “Dobro jutro, Vojvodino”, “Dnevnik u pet”, “Razglednice”, “Vojvodinom” i “Vojvođanski dnevnik”.

Rezultati monitoringa su pokazali da su u glavnim informativnim emisijama RTV-a tokom osam meseci monitoringa dominirali pseudo-događaji, te da je u “Dnevniku u pet” bilo njih 35 odsto, koje je mahom organizovala struktura na vlasti, a da ih je “Vojvođanskom dnevniku” bilo 33 odsto.

Monitoring je pokazao i da je u te dve centralne informativne emisije dominirao novinarski izveštaj sa 47 i 53 odsto, a da je u “Dnevniku u pet” bilo svega pet odsto medijske inicijative i televizijskih paketa, dok je u “Vojvođanskom dnevniku” bilo istih oko osam odsto.

Novinarka Nataša Kovačev, koja je nekada radila na RTV-u, rekla je da pseudo-događaji nisu ono o čemu bi novinari trebalo da izveštavaju, već da oni treba da im budu platforma za postavljanje gorućih pitanja funkcionerima.

“Pseudo-događaji moraju biti prilika za postavljanje najvažnijih pitanja političarima i jedino tada ima smisla izveštavati sa njih”, rekla je Nataša Kovačev.

Kako su rekli autori monitoringa, problematično je i to što u informativnom programu vojvođanskog javnog servisa dominiraju teme koje su vezane za Beograd, a da druga mesta u Vojvodini, osim Novog Sada, ne dobijaju medijsku pažnju osim u slučajevima kada ih obilaze politički funkcioneri sa vlasti.

Predstavnica Pokreta Podrži RTV Sanja Kljajić, rekla je na predstavljanju rezultata da je jedan od najočiglednijih primera izeštavanje RTV-a sa lokalnih izbora u Pećincima, odakle su televizijske kamere RTV-a izveštavale samo tokom kampanje.

“Pre i posle izbora nije bilo niti jedne vesti iz Pećinaca”, rekla je Sanja Kljajić i podsetila da su drugi mediji tamo zabeležili dramatične događaje i nepravilnosti, dok je RTV izveštavao “hvalospevima o uspesima predsednika te opštine”.

Monitoring je pokazao da su u centralnim informativnim emisijama, novinari RTV-a izveštavali o aktivnostima funkcionera “u istom obimu kao i o svim drugim temama”.

“Ispostavilo se da su aktivnosti funkcionera važnije nego mediji, manjine, pravosuđe, obrazovanje, zdravstvo i socijalna politika zajedno”, dodala je Sanja Kljajić.

Jedini akteri o kojima se “više govorilo, nego što im je pružena prilika da govore”, su građani i opozicione partije i njihovi funkcioneri, pokazao je monitoring.

“To pokazuje da na pokrajinskom javnom servisu i dalje ne može da se čuje glas opozicije, tako da ne možemo da govorimo o balansiranom izveštavanju, a to je jedna od zakonskih obaveza Javnog servisa”, objasnila je Sanja Kljajić.

Mesečni rezultati su tokom trajanja monitoringa kontinuirano publikovani na društvenim mrežama u formi infografika, video klipova i informativnih tekstova na portalu “Cenzolovka”.

Cilj monitoringa bio je da se utvrdi u kojoj meri RTV ostvaruje svoje zakonom definisane obaveze, koji su dometi i problemi u ostvarivanju javnog interesa u sferi informisanja, ali i koje su mogućnosti za unapređenje postojeće prakse u radu javnog medijskog servisa.

Projekat finansira Fondacija za otvoreno društvo Srbija kroz program “Sloboda izražavanja i javno informisanje”.

 

 

 

 

 

Izvor: Autonomija

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.