Činjenice o delta soju korona virusa

Činjenice o delta soju korona virusa

Izvor: Shutterstock

Izvor: N1, Hina, Science alert

06.07.2021

Kategorija: U fokusu

Prvi put za više od godinu dana oseća se tračak nade da bi se pandemija mogla povući. ali stručnjaci i dalje brinu da bi moglada se vrati zbog novih mutacija virusa i možda čak da bude jača.

Veliku zabrinutost trenutno izaziva delta soj koronavirusa, veoma zarazan i možda opasniji, koji je prvi put identifikovan u Indiji u decembru prošle godine, piše Science Alert.

Indijom se brz proširo, a zatim i Velikom Britanijom, prouzrokujući sve veći broj zaraženih i umrlih. Prvi slučaj zaraze delta sojem u SAD dijagnostikovan je pre nekoliko meseci i broj zaraženih sada se tamo brzo povećava. Delta se širi i Evropom, a registrovan je i u Srbiji.

Stručnjak za zarazne bolesti sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Jejl, Inči Jaldirim, nije iznenađena razvojem situacije.

„Svi virusi vremenom evoluiraju i menjaju se šireći se i replicirajući”, rekla je.

Ali delta je jedinstvena po tome kako se brzo širi, rekao je F. Peri Vilson, epidemiolog sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Jejl.

„Delta će sigurno ubrzati pandemiju širom sveta“, rekao je.

Delta soj je zarazniji od drugih sojeva

Delta je naziv za sojB.1.617.2., mutaciju virusa SARS-CoV-2 koja se prvi put pojavila u Indiji.

Prvi slučaj zaraze delta sojem idendentifikovan je u descembru 2020.

Pred kraj juna delta je već činila više od 20 odsto slučajeva zaraze u SAD. Ta brojka brzo raste, pa se očekuje da će uskoro prevladati i u toj zemlji.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) ocenila je da je taj soj virusa „najbrži i najjači“.

„Zapravo je prilično dramatično kako će se stopa rasta promeniti“, rekao je Vilson.

Delta se širi 50 odsto brže od alfe koja je bila 50 odsto zaraznija od originalne varijante virusa, a to znači da je nova varijanta 75 dsto zaraznija od originalne, rekao je.

„U neobuzdanom okruženju, u kom niko nije vakcinisan i ne nosi masku, procenjuje se da će prosečna osoba zaražena originalnom varijantom zaraziti još 2,5 ljudi“, rekao je Vilson i dodao da  bi se delta u istom okruženju, proširila s jedne osobe na možda 3,5 ili 4″.

Rizik za nevakcinisane

Najvećem riziku izloženi su nevakcinisani. Deca i mladi takođe su razlog za zabrinutost.

„Nedavno istraživanje iz Ujedinjenog Kraljevstva pokazalo je da deca i odrasli ispod od 50 godina imaju 2,5 puta veće izglede da se zaraze delta varijantom“, rekla je Yaldirim.

„Dok su osobe starije dobi vakcinisani, oni mlađi i nevakcinisani biće izloženi većem riziku od obolevanja od bilo koje varijante kovida-19“, rekla je ona i dodala da joj se čini da delta pogađa mlađe osobe više od prethodnih varijanti

Delta bi mogla da izazove „hiperlokalna žarišta“

Ako delta nastavi da se širiti dovoljno brzo da ubrza pandemiju, Vilson kaže da će se najvažnija pitanja odnositi na prenosivost – koliko će se ljudi njome zaraziti i koliko brzo će se širiti?

Odgovori bi mogli da zavise delom od toga gde živite i koliko je ljudi na tom mestu vakcinisano, rekao je.

Na primer, slabo procijepljeni grad koji je okružen  visoko procijepljenim područjima mogao bi da doživi da virus ostane unutar njegovih granica, a rezultat bi mogla da budu „hiperlokalna žarišta”, rekao je.

Ako se na nekom području zarazi previše ljudi odjednom, lokalni zdravstveni sistem biće preopterećen i umraće više ljudi, rekao je Vilson i dodao da su zbog toga smo veoma zabrinuti.

Drugačiji simptomi

Važno pitanje jeda li ćete se od delta soja virusa teže razboleti nego od originalnog virusa.

„Na osnovi praćenja hospitalizacija u Velikoj Britaniji, soj je verovatno malo više patogen”, rekao je Vilson.

Premda su potrebna daljnja istraživanja, prve informacije o težini delta soja uključuju istraživanje iz Škotske koje je pokazalo da je kod delta soja dva puta veća verovatnoća da će nevakcinisani završiti u bolnici nego kada je u pitanju alfa varijanta. A vakcine su bitno smanjile taj rizik.

Drugo pitanje odnosi se na to kako delta varijanta deluje na ljudsko telo. Postoje izveštaji o simptomima koji su drugačiji od onih povezanih sa originalnom varijantom koronavirusa, rekla je Jaldirim.

„Izgleda da su kašalj i gubitak mirisa manje učestali. A pojavljuju se glavobolja, grlobolja, curenje nosa i povišena telesna temperatura, na osnovi najrecentnijeg istraživanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, gde više od 90 odsto slučajeva zaraze čini delta varijanta“, kazala je.

Nije poznato da li može delta varijanta da izazove više proboja imuniteta, odnosno da zarazi ljude koji su vakcinisani ili imaju prirodni imunitet od ranije zaraze koronavirusom, što je do sada retkost.

„Proboj imuniteta je veliko pitanje”, rekao je Vilson i dodao da bar kad je reč o imunitetu koji stvaraju mRNA vakcine, ne izgleda da će to biti problem“.

Analiza Engleske agencije za javno zdravlje pokazalo je da su bar dve vakcine efikasne protiv delta varijante.

Fajzer/BioNTekova vakcina efikasna je 88 odsto protiv simptomatske bolesti odnosno 96 odsto protiv hospitalizacije od delta varijante, dok je AstraZenekine  vakcine, koje nije mRNA vakcina, 60 odsto efikasna protiv simptomatske bolesti i 93 odsto protiv hospitalizacije.

Istraživanja su pratila ispitanike koji su dobili obe doze vakcine.

„Dakle, njihov rizik značajno je niži nego osobe koja nije vakcinisana”, rekla je Jaldirim.

Podaci o efikasnosti drugih vakcina protiv delta varijante još nisu dostupni, ali neki stručnjaci smatraju da bi Moderna mogla da deluje slično kao Fajizer, budući da su oba mRNA vakcine.

Vakcinisanje je najbolja zaštita protiv delta soja

Najvažnije što možete učiniti da biste se zaštitili od delta soja je da se potpuno vakcinišete, ističu lekari. To znači da morate da dobijete obe doze vakcine, sačekate da prođe preporučenih 15 dana od druge doze, da bi zaštita bila maksimalna.

Da li će delta varijanta biti dovoljna da podstakne one koji mogu da se vakcinišu da to i učine? To niko sa sigurnošću ne zna, ali moguće je, smatra Vilson, koji savetuje svima koji imaju pitanja o vakcinaciji da razgovaraju sa svojim lekarom.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.