HNV: 2026. godina u znaku nastavka projekata, izbora i borbe protiv govora mržnje

Predsednica Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) Jasna Vojnić izjavila je danas da će 2026. godina biti u znaku nastavka svih procesa i projekata započetih u prethodnih osam godina, a čiji se rezultati, kako je ocenila, već jasno osećaju na terenu.

Govoreći o godišnjem planu rada HNV-a, Vojnić je istakla da obrazovanje, kultura, socijalna pitanja i institucionalno jačanje zajednice ostaju ključni prioriteti, uz poseban naglasak na predstojeću izbornu godinu u kojoj će Hrvati u Republici Srbiji po prvi put neposredno birati svoje predstavnike.

„Ovo nisu formalni izbori. Ovo je odluka o smeru, o kontinuitetu i odgovornosti“, poručila je Vojnić, pozvavši pripadnike hrvatske zajednice da se upišu u poseban birački spisak.

Podrška poljoprivredi i lokalni razvoj

Kada je reč o projektima u oblasti poljoprivrede, Vojnić je podsetila da je HNV prošle godine po prvi put uveo sistemsku podršku poljoprivrednicima.

„Konkurs je upravo završen i, s obzirom na veliki interes i izražene potrebe, ove godine planiramo nastavak ove podrške u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i raspisivanje novog konkursa“, rekla je ona.

U toku je i završna faza projekta izgradnje sedam malih matica – tri u Podunavlju i Bačkoj, tri u Sremu i jedne u Banatu, a koje bi tokom ove godine trebalo da budu obnovljene i stavljene u funkciju.

Socijalni programi i prekogranična saradnja

HNV u 2026. planira i pokretanje socijalnog programa namenjenog brizi o starijima, bolesnima i socijalno ugroženim osobama, kao i nastavak programa prekogranične saradnje između Hrvatske i Srbije, koji je, kako je navedeno, već otvoren.

„Na proleće ove godine planiramo završetak radova na suvenirnici, koja će se nalaziti na mestu nekadašnjih prostorija HNV-a, i njeno stavljanje u funkciju“, najavila je Vojnić.

Takođe, ona je dodala i da će se raditi na obezbeđivanju adekvatnog prostora za Hrvatski kulturni centar „Bunjevačko kolo“, kojem je potreban novi prostor za nesmetan rad i delovanje.

Novoizgrađeni vrtić u Tavankutu još uvek nije otvoren

Prema rečima predsednice HNV-a, obrazovanje ostaje jedan od najvažnijih segmenata rada, i to kroz stipendiranje, upisne kvote, nastavu na hrvatskom jeziku, vannastavne aktivnosti i kontinuirana ulaganja u decu i mlade.

Ona se osvrnula i na problem još uvek neotvorenog vrtića u Tavankutu, izrazivši zabrinutost da postoji namera da se on ne otvori na hrvatskom jeziku, dok se paralelno otvaraju vrtići na bunjevačkom i srpskom jeziku.

„Nikada nećemo odustati od toga da verujemo da to nisu strategije i intencije, već da se problem može rešiti dijalogom. Zbog toga sam razgovarala s ministrom za ljudska i manjinska prava, koji je ranije na Danu hrvatske zajednice obećao da će se to pitanje rešiti“, rekla je Vojnić, navodeći da su potrebe zajednice u Tavankutu velike.

Ona je naglasila da HNV ne traži privilegije, već pravednost, i da će insistirati na pravu svakog deteta na obrazovanje na svom jeziku.

Osuda govora mržnje i vandalizma

Vojnić je upozorila i na prisutan govor mržnje, podsetivši na nedavne slučajeve vandalizovanja spomenika u Beogradu i ispisivanja ustaških i nacističkih simbola, koje je HNV najoštrije osudio.

Pozdravila je i činjenicu da su takve postupke osudila i dva ministra, ocenivši to kao važan pomak ka izgradnji odgovornog društva.

Takođe je osudila nedavno ispisivanje grafita u Zagrebu s pozivom na ubistvo Milorada Pupovca, istakavši da je reč o napadu na temeljne vrednosti demokratije, dijaloga i poštovanja, te pružila punu podršku Pupovcu i srpskoj zajednici u Hrvatskoj.

„Nasilje i pretnje nikada neće naterati nijednu instituciju ili građane da odustanu od dijaloga, prava i zajedničkog životnog prostora“, poručila je ona.

Planovi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata

Direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Josip Bako podsetio je da je ova ustanova osnovana 2008. godine i da je jedina profesionalna ustanova koja se sistemski bavi kulturom hrvatske manjine u Srbiji, a čiji su osnivači AP Vojvodina i HNV.

Plan rada za 2026. godinu predviđa nastavak istraživanja nematerijalne kulturne baštine, kao i upis dva elementa u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa – stvaralaštva u tehnici slame i tradicionalnog pevanja šokačkih Hrvatica iz Monoštora.

Najavljena je i izložba i katalog „Tragovi hrvatskih arhitekata u Srbiji“, kao i priprema kalendara posvećenog hrvatskim slikarima i umetnicima koji su delovali u Srbiji.

Zavod nastavlja i arhivsko-bibliografski program kroz „Biblioteku Croatica“, digitalizaciju stare i retke građe, kao i prikupljanje arhivskog materijala i fotografija za portal „Topoteka“, „Baština Hrvata u Srbiji“.

Poseban akcenat biće stavljen i na kulturu sećanja, obeležavanje značajnih godišnjica, među kojima su 175 godina od rođenja arhitekte Titusa Mačkovića i 225 godina od rođenja bana Josipa Jelačića, i drugih istaknutih ličnosti u hrvatskoj zajednici.

Raspisan je i konkurs za srednjoškolce „Snimi kratki film mobitelom“, na temu materijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji, te se pozivaju mladi da se jave na ovaj konkurs.

Medijski planovi NIU „Hrvatska riječ“

Direktorka Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ Karolina Bašić izjavila je da je za 2026. planirano objavljivanje 52 broja nedeljnika “Hrvatska riječ”, kao i po 12 brojeva podlistaka za decu i omladinu „Hrcko“ i „Kužiš“.

U planu su i dve knjige „Nije mi ništa“ Katarine Čeliković i roman „Stari zid“ Milivoja Prćića, kao i dalji razvoj digitalnih izdanja, veb-portala i društvenih mreža.

Najavljeno je i proširenje TV produkcije Studija „Matica“, koja će uključiti emisije za decu i novu informativnu emisiju „Pregled tjedna“, kao i izradu samostalne video-arhive.

NIU „Hrvatska riječ“ nastavlja saradnju s manjinskim i javnim medijima u Srbiji i Hrvatskoj, a 12. februara organizuje maskenbal za decu koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u Hrvatskom kulturnom centru „Bunjevačko kolo“, uz nastavak promocije hrvatskih izdanja i budućem učešću na sajmovima knjiga u Novom Sadu i Beogradu.