DSHV: PRVO PROMENITI USTAV, A TEK POTOM I MANJINSKE ZAKONE U SRBIJI

DSHV: PRVO PROMENITI USTAV, A TEK POTOM I MANJINSKE ZAKONE U SRBIJI

Izvor: dshv.net

Objavio: Magločistač

10.04.2018

Kategorija: Subotica

U kontekstu stavljanja na javnu raspravu Nacrta Zakona o izmenama i dopunama Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, koja je predviđeno da traje do 18. aprila, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) napominje da bi pre bilo kakvih izmena manjinskih zakona svrsishodno bilo ispuniti dva temelja preduslova – promeniti Ustav Republike Srbije i definisati manjinsku politiku.

 

„Naime, u njemu bi trebala biti sadržana temeljna pravna načela o pitanjima naravi, načina i dosega integracija nacionalnih manjina u srbijansko društvo, iz kojih bi se onda trebala izvoditi zakonska rješenja. Usporedo s time bi se trebale utvrditi osnove manjinske politike Srbije – hoće li u Srbiji biti na djelu kao do sada segregacijski model multikulturalizma ili će se graditi politike integrativnog multikulturalizma, za što se zalažu Vijeće Europe i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju. Naravno, nova/stara manjinska politička paradigma treba također biti plod otvorene i stručne rasprave brojnih aktera Srbije danas, u kojoj bi značajnu ulogu imali i predstavnici nacionalnih manjina. U protivnom, imat ćemo ono što se događa – odsustvo elementarne transparentnosti u samome procesu kojim upravlja nadležno Ministarstvo za državnu i lokalnu samoupravu, uključenost predstavnika samo dijela manjinskih institucija – nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, neuvažavanje prijedloga predstavnika nacionalnih manjina u izradi nacrta izmjena zakona, te brojne manjkavosti predloženih rješenja, od kojih su neke ne samo protuustavne nego obesmišljavaju politički život i ustavno pravo na samoupravu nacionalnih manjina u Srbiji. Riječju, dio rješenja u Nacrtu zakona suprotan je europskim standardima u području zaštite manjinskih prava“, navodi se u saopštenju za javnost.

 

Iz DSHV-a podsećaju da je postojeći „Zakon o nacionalnim vijećima iz 2009. donesen kao svojevrsni kompromis s predstavnicima nacionalnih manjina, jer Srbija nikada nije donijela zakon kojim bi se cjelovito uredio pravni položaj pripadnika nacionalnih manjina u srbijanskom društvu, već je namjesto toga došlo do uređenja manjinskih samouprava. Iako se pokazalo i da sam Zakon iz 2009. nije ispunio očekivanja i nije se pokazao učinkovitim, predložene izmjene i dopune sadržane u Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnim vijećima dodatno pomiču čitav sustav zaštite manjinskih prava u rigidnijem smjeru“.

 

Nacrtom je, tako, predviđena nemogućnost „članovima vodstva i tijela političkih stranaka nacionalnih manjina da budu dužnosnici u manjinskim samoupravama (zamislimo, na primjer, da se predsjedniku Samostalne demokratske srpske stranke Miloradu Pupovcu zakonom zabrani da bude i predsjednik Srpskog narodnog vijeća). Ili, da se ‘autonomija’ nacionalnih vijeća svede na sudjelovanje u odlučivanju davanjem neobvezujućih prijedloga i mišljenja državnim tijelima koje donose odluke, dakle bez prava na samostalno odlučivanje u četiri zakonom definirana područja (obrazovanje, informiranje, kultura i službena uporaba jezika). Ili, da svi zapisnici, odluke i akti koje donose vijeća moraju deset dana poslije sjednica vijeća biti dostavljeni nadležnom ministarstvu – nije li riječ o mjeri izravne državne kontrole!? Ili, da se paušalnom procjenom odredi visina proračunskih sredstava od 50% na stalne troškove vijeća (plaće, honorari, putni troškovi, uredski materijal, knjigovodstveni troškovi, troškovi godišnje revizije i održavanje internetske stranice), ne bi li se dodatno otežao rad nacionalnih vijeća. Drugim riječima, predloženim se rješenjima želi politički desubjektivizirati nacionalne manjine, autonomiju nacionalnih manjina uvelike dokinuti, financijski i administrativno dodatno usložiti njihovo djelovanje, te osnažiti državni nadzor nad djelatnošću samouprava nacionalnih manjina“, zaključuje se na kraju saopštenja.

(Magločistač)

 

[clear]

Podelite sa prijateljima:

2 Komentara na
“DSHV: PRVO PROMENITI USTAV, A TEK POTOM I MANJINSKE ZAKONE U SRBIJI”

anonimni says:

Ko koliko i sta zasluzuje, koliko Vi u lepoj nasoj i koliko Vi u lepoj Vasoj , Moze li biti i lepa Vasa i lepa NASA sve dok bude lepa Vasa nece biti ni LEPA lepa Nasa. Smirite jednom vec sa takvim prebacivanjem i trudite se da u ovoj drzavi svakome bude lepa nasa, sve dok svakome u ovoj drzavi ova drzava ne bude i DOMOVINA dotle ta lepa nece biti nikome ni Vasima ni nasima ni Vama ni Nama, dotle cemo svi klepati u bedi u moralnom, i dusevnom cak i materjalnom siromastvu, probajmo vec jednom svi slozno ziveti — zivjet ili kako Vam vise pase probajte to kontati ili svatiti za bolju buducnost sviju nas. Treba svakom dozvoliti da slobodno zivi i tu i tamo i ovde i onamo jer samo onda bude slobodna bogata demokratska drzava ne samo ovde nego svugde kako sad traze sve ” manjine ” sa svoji oko 1,250.000 potpisa nadam se da ZNATE ako ne onda informisite da ne bude Vasa Nasa to jest nicija .

Anonymous says:

Menjajte vi ustav u lijepoj vašoj. Ovde imate više nego što zaslužujete obziirom da vas je jedva 0,2%

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.