Kreativna radionica Magiš spaja tradiciju i kulturu Jevreja u Subotici: Srce je ljubav a ljubav je čarolija

Kreativna radionica Magiš spaja tradiciju i kulturu Jevreja u Subotici: Srce je ljubav a ljubav je čarolija

Foto: NJ/Magločistač

18.11.2021

Kategorija: Kultura , Subotica

Subotičanka Ruža Rudić Vranić, koordinatorka Kreativne radionice Magish, od 2015. godine okuplja 20 članica Jevrejske opštine Subotica, koje se bave jevrejskim učenjem kroz vizuelne simbole, izradom različitih radova od papira, gline, perlica i drugih materijala. Osim što je pripremanje ovih radova i lično ispunjava, ona kaže za Magločistač da svaki praznik obeležavaju izradom nekog predmeta koji je vezan za tradiciju i kulturu Jevreja.

Motivi koji se najčešće mogu videti na ovim radovima su tradicionalni  jevrejski  motivi, a nalaze se i u subotičkoj Sinagogi. Materijali od kojih se prave radovi su papir, glina, plišani štapići, perlice, dok se ubacivanjem što više zanimljivih ornamenata postiže to da radovi dobiju poseban izgled i sjaj.

Ruža Rudić Vranić, foto: NJ/Magločistač

„Magish na jidišu znači čarolija. Pošto je srce simbol, a to srce je motiv koji je uzet iz Sinagoge, to je i moto naše radionice – Srce je ljubav a ljubav je čarolija“, kaže naša sagovornica.

Kreativna radionica Magish je nastala tako što su članice sekcije imale jednu gošću koja im je pokazala dekupaž, umetnost ukrašavanja objekta lepljenjem obojenog papira na podlogu u kombinaciji sa specijalnim efektima boja, i drugih dekorativnih elemenata.

Čuvanje tradicije kroz kreativnost

Rudić Vranić smatra da je ovo prilika da se njihove članice na jedan jednostavan način, kroz kreativno stvaralaštvo, podsete tradicije i da uče o tradiciji, obeležavajući tako jevrejske praznike.

Kreativna radionica Magiš, foto: NJ/Magločistač

„Nije suština ručni rad, nikako, nego da mi kroz ove radove zapravo učimo o jevrejskoj tradiciji. Mi smo neološka zajednica, vrlo liberalna, ljudi žive u mešovitim brakovima i porodicama. To neko održavanje tradicije unutar kuća je u priličnoj meri zapostavljeno, a Jevrejska opština je to nadoknađuje. Danas se Šabat i drugi praznici dočekuju u Jevrejskoj opštini, a nekada je to bilo više u krugu porodice“, navodi ona.

Za primer navodi i praznik koji se zove Šavout i koji predstavlja obeležavanje završetka  žetve. Tada se Sinagoga ukrašava belim cvećem.

„Siromašni ljudi nisu imali cveća baš u kućama ili nisu mogli da ga priušte, pa su za praznik Šavout pravili papirno cveće koje se zvalo rojzeleke. Pošto smo mi Aškenazi Jevreji, onda je to jidiš izraz, mešavina hebrejskih i nemačkih reči“, objašnjava Rudić Vranić.

Davidova zvezda, cvetovi od papira u kvling tehnici i od polimer gline u kombinaciji sa perlicama,
izvor: Fejsbuk (Kreativna radionica Magish)

Rad na kome se nalazi Davidova zvezda je sa jedne strane vizuelna simbolika, obeležje jevrejske tradicije, kaže Rudić Vranić i dodaje da je zvezda sačinjena od papirnog cveća i da je u pitanju grupni rad članica kreativne radionice, jer je svaka od njih napravila nekoliko cvetova, što odražava neku simboliku.

„A drugi rad je Hamsa, što znači pet, a poznat je i kao Fatimina ruka, a to je zaštitni simbol. Nije isključivo reč samo o jevrejskoj tradiciji, već po nekim izvorima potiče zapravo iz Indije, ali je široko prihvaćena i od Jevreja kao simbol zaštite. Shodno tradiciji, za praznike, pravili smo zvezde za praznik Purim koji je zimski praznik, odnosno dočekivanje proleća i to je veseli praznik kada se ukrašava prostor“, objašnjava Rudić Vranić.

Hamsa, foto: NJ/Magločistač

Još jedan od praznika je Hanuka, praznik svetlosti i radosti koji se obeležava 28. novembra.

„Tradicija za Hanuku je da se osam dana zaredom pali osam sveća, a deveta se koristi za paljenje. Kada su se Jevreji vratili iz zarobljeništva u Vavilon, onda su ušli u ruševine hrama i našli su jednu uljanu lampu u kojoj je bilo malo ulja. Desilo se čudo, jer je to ulje gorelo osam dana. I zato se slavi Hanuka i jedu se krofne, da bude slatka godina“, priča Rudić Vranić.

„Secesija je sigurno jedan od najlepših stilova”, smatra Ruža Rudić Vranić, dodajuči da su nekada, pre pojave secesije, majstori bili ti koji su diktirali trendove i kreirali stilove, da bi onda umetnici, slikari, vajari ušli u enterijer, “i tako se stvorio spoj između zanata i umetnosti“.

Način ishrane je deo vere

Ona kaže da je kod Jevreja način ishrane deo vere.

“Vrlo se strogo vodi računa o načinu pripreme i kuvanja hrane što je zapisano i u zakonima. Suština je da se ne jede svinjsko meso i da se ne sme mešati mleko i meso. To potiče iz vremena pre 2000-3000 godina kada nije bilo frižidera, ljudi su živeli na Bliskom istoku, u Izraelu, gde je toplo, a kada vi mešate mleko i meso i pojedete to zajedno, mleko odvlači enzime za varenje, povuče ih sebi, i onda se meso sporije vari, pa to može da napravi problem“, objašnjava Rudić Vranić.

Foto: NJ/Magločistač

Kako kaže, u samoj kuhinji postoji poseban deo za pripremu mlečnih proizvoda, poseban deo za pripremu mesnih proizvoda i poseban deo za neutralni, gde se nalazi povrće koje ide uz obe ove kategorije.

Ruža Rudić Vranić je do 2000. godine radila kao dizajnerka enterijera u Subotici, Mađarskoj i u drugim državama, a devedesetih godina se bavila dizajnom programa dečijih igračaka koje su se prodavale na teritoriji cele bivše Jugoslavije, za šta je bila i nagrađena. Poslednjih 20 godina, do odlaska u penziju, provela je radeći u civilnom sektoru, u Ženskom pokretu Srbije, vodila je organizaciju Femina Kreativa. Kao članica Jevrejske opštine Subotica, poslednjih šest godina je posvećena radu ženske Kreativne radionice Magiš.

Važno da podržavamo jedna drugu i tokom epidemije

Inače, kreativne radionice su se održavale svake druge subote u prostorijama Jevrejske opštine Subotica, ali su susreti morali da se prorede zbog epidemije korona virusa, pa su članice bile prinuđene da pauziraju svoje aktivnosti godinu dana.

Kako se grupa ne bi raspala, i kako bi članice ostale u kontaktu, Rudić Vranić je uvela onlajn objave preko Fejsbuka koje se tiču obeležavanja aktuelnih praznika, a uz to uvek i jedan recept za tradicionalno jelo koje se priprema za taj praznik.

Foto: NJ/Magločistač

„Jako je važno da podržavamo jedna drugu, pa sam između praznika stavljala i recepte košer hrane, ali modernu varijantu. Jevreji u Americi, oni koji nisu ortodoksni, prilično su liberalni i u velikoj meri su asimilovani, i ima jako mnogo modernizovanih recepata, i o istorijatu jevrejske hrane i kuhinje, koja je u priličnoj meri ugrađena u svetske kuhinje“, kaže Rudić Vranić.

Napominje da su ove godine, tokom letnjih meseci, organizovali jednodnevne izlete koji sadrže i neki jevrejski sadržaj, ali ne mora nužno, a radionice su održavali na otvorenom, u prirodi.

„Imali smo posete drugim ženskim organizacijama u Vojvodini a ove godine smo kreativne radionice održavali na Paliću i Tresetištu, u slobodi. Sada je posebno važno da svako sa radionice ode sa osmehomi, da im to ispuni sledećih nedelju dana“, kaže kroz osmeh Rudić Vranić.

Mandala, foto: NJ/Magločistač

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.