Foto: NJ/Magločistač
Ne, upotreba veštačke inteligencije nije preporučljiva da bi se kraćim putem došlo do diplome, a u medijima nije ni etička ukoliko se koristi u svrhu manipulacije i propagande. To ne znači da veštačka inteligencija nema dobrih strana – jer ih i te kako ima, i da na nju ne treba da računamo u budućnosti – jer tu budućnost već živimo.
Mediji alate veštačke inteligencije (VI) godinama unazad koriste u obliku analitičkih softvera za praćenje čitanosti, za transkripciju i prevođenje tekstova, za automatizaciju deljenja objava na društvenim mrežama, a u poslednjih nekoliko godina i za kreiranje naslova, foto i video-ilustracija, pa i za istraživanje i pisanje delova tekstova.
Sagovornici Magločistača kažu da se ne može sa sigurnošću reći kada su se tačno tekstovi generisani veštačkom inteligencijom pojavili u Srbiji, ali su 2023. godine počeli sve češće da se javljaju medijski sadržaji koji su ukazivali na tzv. lupetanje ChatGPT-a, dok su oni naslovljeni sa “Pitali smo AI šta misli o…” postojali i pre tog perioda.
Veštačka inteligencija (eng. artificial intelligence – AI) predstavlja skup algoritama i sistema zasnovanih na podacima, koji putem obrade i analize dostupnih podataka omogućavaju mašinama da uče, donose odluke i rešavaju probleme.
Ona se danas koristi u različitim sferama, pa je tako svoju primenu našla i u medijima, što je na dnevni red postavilo i otvaranje pitanja etičnosti njene upotrebe, posebno u društvima gde je medijska pismenost na niskom nivou.
Tako najnoviji Kodeks novinara i novinarki Srbije, usvojen u decembru 2024. godine, predviđa da mediji moraju na transparentan, odgovoran i srazmeran način koristiti veštačku inteligenciju u stvaranju sadržaja, te da su u celini odgovorni za ovako objavljen sadržaj. Pored toga, mediji su dužni da obaveste javnost da je medijski sadržaj kreiran korišćenjem alata zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
Kodeks previđa i da korišćenje veštačke inteligencije koje značajno utiče na obradu novinarskog sadržaja mora biti jasno označeno i ne sme da dovodi javnost u zabludu, mora biti pod uredničkom kontrolom i jasno ograničeno od autentičnog sadržaja.
Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) je tokom decembra 2023. i januara 2024. sprovelo istraživanje o korišćenju veštačke inteligencije u kreiranju sadržaja u 30 medija različitih uređivačkih politika u Srbiji.
Rezultati pokazuju da je nešto iznad 39 odsto medija već koristilo VI u kreiranju medijskog sadržaja, dok je 30,4 odsto eksperimentisalo sa ovim alatima, a 40 odsto dosad nije koristilo VI prilikom kreiranja medijskog sadržaja.
Istovremeno, oko 13 odsto urednika odgovorilo je da nije koristilo VI, manje od 10 odsto da ne planira da koristi VI, dok isto toliko kaže da nisu koristili VI, ali da to planiraju da čine u budućnosti.
Opet, tek oko 13 odsto redakcija prilikom korišćenja novih softvera jasno označava VI kao izvor informacija, isti procenat to radi povremeno, dok trećina medijskih redakcija nikada nije jasno i transparentno navela izvor.
Kada je u pitanju namena, ispitivani mediji su alatke veštačke inteligencije koristili za traženje informacija i prevod tekstova (30,4 odsto), za pisanje delova tekstova (21,7 odsto), te za kreiranje naslova i pravljenje ilustracija (17,4 odsto odgovora).
Na pitanje da li očekuju da će veštačka inteligencija moći da zameni novinare, od 23 urednika njih 18 odnosno 78,3 odsto odgovorilo je negativno. Četvoro je reklo da je ta teza moguća, jedan da ne zna odgovor, dok niko nije odgovorio da to jeste moguće u budućnosti.
Interesantno je obrazloženje zbog čega anketirani urednici smatraju da veštačka inteligencija neće u budućnosti zameniti novinare. Oni, naime, smatraju da su pojedini ljudski faktori kod novinara nezamenjivi – poput novinarskog osećaja i iskustva, emocije i kreativnosti koju softver nema.
Istraživanje “Percepcija, uticaj i korišćenje AI u medijima” koje je tokom 2024. godine među 105 medijskih radnika, zaposlenima u nevladinom i komercijalnom sektoru i akademskoj zajednici sproveo IREX kroz projekat “Mediji.Inovacije”, pokazalo je da skoro 43 odsto ispitanika očekuje pozitivne uticaje veštačke inteligencije na medije, 21 odsto vidi taj uticaj kao negativan, dok su ostali neutralni.
Istovremeno, preko 35 odsto anketiranih, što je najveći udeo, očekuje pozitivne uticaje na kvalitet informsanja građana zahvaljujući upotrebi VI alatki, 25 odsto negativan, a ostali su ili nesigurni ili neutralni.
Više od 65 odsto ispitanika smatra da veštačka inteligencija ne može da zameni novinare, dok je čak 98 odsto stava da su potrebne etičke smernice za upotrebu VI u medijima, a 74 odsto ispitanika veruje da ih trenutno u Srbiji nema.
Takođe, oko 45 odsto učesnika u istraživanju mlađih od 30 godina smatra da je važno naznačiti da je sadržaj kreiran pomoću veštačke inteligencije, dok je kod starijih taj procenat i veći i iznosi preko 77 odsto.
Vođa tima za digitalne medije na projektu “Mediji.Inovacije”, koji je od sredine 2023. bio fokusiran na primenu veštačke inteligencije u medijima, Pavle Zlatić, kaže da se veštačka inteligencija u domaćim medijima u početku koristila “dosta stidljivo i krišom”, dok danas na dnevnom nivou možemo naći tekstove koji su na ovaj ili onaj način nastali njenom upotrebom.
Generativna veštačka inteligencija (eng. Generative Artificial Intelligence) je vrsta veštačke inteligencije koja koristi modele mašinskog učenja za kreiranje novih sadržaja poput teksta, slika, zvuka, videa ili koda, na osnovu obrazaca naučenih iz velikih skupova podataka.
Najpoznatiji primeri generativne veštačke inteligencije su ChatGPT i Bard (generisanje teksta), DALL-E i MidJourney (generisanje slika), DeepFake tehnologije (generisanje videa), MusicLM (generisanje muzike).
Veštačka inteligencija je, dodaje on, kao i svaka velika tehnološka promena u početku bila dočekana sa dosta opreza i skepse, ali i da suštinski “za predstojeće promene niko nije zaista spreman”.
“Veliki izdavači su, naravno, spremniji jer imaju resurse i pristup moćnijim alatima, dok mali mediji i ovoga puta moraju da ulažu dodatne napore da ostanu u trci. Ako pogledamo naše rezultate istraživanja, očekuje se veća produktivnost, rasterećenje od ‘pešačkih’ poslova i lakša analiza veće količine podataka, dok kao negativnu pojavu većina vidi još više dezinformacija, ali i lošiji kvalitet tekstova i načelno novinarstva”, kaže Pavle Zlatić za Magločistač.
Prema njegovim rečima, VI kao tehnologija ima potencijal i da donese kvalitet, ali i da omogući „ljudskom kvalitetu“ da bude prepoznat kao veća vrednost u ekosistemu u kom zahvaljujućI tehnologijama svi mogu da proizvode i plasiraju nekakav sadržaj.
Međutim, dodaje, ona istovremeno sa sobom nosi i potencijal za gomilu sadržaja niskog kvaliteta, koji će nas dodatno preplaviti:
“Dakle, olakšaće nam mnoge poslove, ali će i doneti nove probleme sa kojima će novinarstvo morati da se suočava”.
Pavle Zlatić izražava zabrinutost zbog potencijala veštačke inteligencije da promeni način kako građani dolaze do informacija, odnosno da nakon prelaska sa medija na društvene mreže publika sada dobija informacije postavljajući pitanje nečemu kao što je ChatGPT, a što, smatra on, “otvara pitanje verodostojnosti dobijenih informacija”.
Kada je reč o uticaju medijskih sadržaja kreiranih pomoću VI na medijski slabo pismene konzumente, Zlatić smatra da je to pitanje bilo i previše naglašeno kada se generativna veštačka inteligencija pojavila u široj javnosti, te da će vremenom ono biti sve manje važno.
“Veštačka inteligencija postaje svakodnevni alat, veoma napredan i širokoj javnosti sada izuzetno zanimljiv, ali uz određene okvire ne mnogo drugačiji od upotrebe Gugla. Ako je objavljen medijski sadržaj istinit, proveren i u okvirima profesionalnih standarda, a na kraju bi morao da bude plasiran isključivo uz nadzor, onda ja ne vidim problem”, kaže Zlatić.
Na isti način on ocenjuje i uticaj veštačke inteligencije na poverenje građana u medije.
Drugim rečima, upotreba VI je opravdana sve dok su medijski sadržaji kreirani u skadu sa standardima profesije, ”ali ako se VI koristi da se pravi šum, onda će, naravno, takav sadržaj odvući skalu u pravcu u kome ona ide već skoro dve decenije”.
“Godinama zloupotreba tehnologija doprinosi medijskim manipulacijama, a bojim se da smo na pragu zaista velike promene i da ćemo do kraja ove godine biti u situaciji gde će biti skoro nemoguće detektovati manipulativni generisani sadržaj. Jedan razlog će biti kvalitet takvih sadržaja, a drugo njihova količina – pre svega govorim o snimcima koji bi mogli da se šire društvenim mrežama”, upozorava on.
Prema mišljenju Pavla Zlatića, potrebno je što pre prihvatiti veštačku inteligenciju kao alat i koristiti je u svrhe podizanja kvaliteta, olakšavanja posla, rečju, kao važan resurs za kvalitetno novinarstvo, čije okvire ocenjuje kao “sasvim dobro definisane”.
Na pitanje da li Kodeks novinara i novinarki Srbije u dovoljnoj meri reguliše upotrebu VI u kreiranju medijskih sadržaja, Zlatić smatra da je obeležavanje sadržaja važno, posebno ilustracija, video i audio-sadržaja, ali da ostaje otvoreno pitanje šta učiniti sa sadržajima u kojima je ChatGPT izvršio samo korekturu, lekturu ili je sadržaj stilski prilagodio.
Šefica Odseka za medijske studije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, Smiljana Milinkov, ocenjuje da se pojava veštačke inteligencije dvosmerno odražava na sve sfere, pa tako na nju nisu ostali imuni ni mediji.
“Sa jedne strane, VI doprinosi olakšanju nekih koraka u novinarskom poslu – jednostavnije se može doći do nekih informacija, lakše se proveravaju i prikazuju činjenice. Međutim, ukoliko postoji zla namera, može da se koristi i za širenje lažnih podataka, manipulaciju, propagandu i to je ono zbog čega publika gubi poverenje u verodostojnost nekog sadražaja”, ocenjuje Milinkov.
Zbog toga je, dodaje, jako važno posvetiti pažnju širenju medijske i uopšte digitalne pismenosti, kako bi sve ono što donose nove tehnologije služilo boljoj informisanosti građana, a ne zbunjivanju i nanošenju štete sa zabrinjavajućim posledicama.
Sa etičkog aspekta, prema rečima Milinkov, ne bi trebalo da postoji problem ukoliko se jasno i nedvosmilseno naglasi šta se koristi i na koji način:
“Ako je publika upućena u to da je reč o simulaciji nekog aspekta događaja ili neke scene, a ne o realnom snimku, onda može biti od koristi u smislu boljeg ilustrovanja i lakše percepcije. Generalno, kao i za bilo koji drugi segment novinarstva, kreiranju a potom i publikovanju sadržaja je neophodno pristupiti odgovorno, sa dužnom medijskom pažnjom”.
Ipak, kako naglašava Smiljana Milinkov, mora se voditi računa i o kontekstu, društveno-političkom, kulturnom, ali i o nivou medijske pismenosti publike i razmišljati o mogućim posledicama koje mogu nastati ukoliko nastane šum u razumevanju poruke.
U vezi sa tim, dodaje ona, pre nekoliko godina kreirane su smernice sa ciljem da se medijskim profesionalcima olakša funkcionisanje u onlajn sferi, pa i korišćenje različitih alata veštačke inteligencije, a krajem 2024. godine usvojen je i novi Kodeks novinara i novinarki Srbije.
“On nam daje solidnu osnovu da se izbegnu slučajne pogreške iz neznanja, dok o svesnim, namernim potezima i zloupotrebama ne mogu da sudim jer se u tom slučaju ne može govoriti o novinarstvu, već o manipulaciji i propagandi. Svakako ubrzani tehnološki razvoj iziskuje konstatnu edukaciju, a sa tim u vezi i izmenu regulative, a još više i značajnije pravovremeno korigovanje samoregulative”, zaključuje Smiljana Milinkov.
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Mladi i mediji za demokratski razvoj“ koji Magločistač realizuje u partnerstvu sa Beogradskom otvorenom školom i uz podršku Švedske. Stavovi i mišljenja izneti u ovom tekstu ne predstavljaju nužno i mišljenje partnera i donatora.
Jedan Komentar na
“Student koji želi da uči uz pomoć veštačke inteligencije nadoknadio gradivo – čak i ono iz srednje škole”
Evo nekoliko potencijalnih nedostataka teksta sa sajta Magločistač o veštačkoj inteligenciji u medijima:
1. Površna obrada tehničke strane VI
Tekst uglavnom ostaje na opštem nivou i ne ulazi dublje u to kako tačno veštačka inteligencija funkcioniše u konkretnim medijskim alatima ili koji su najzastupljeniji alati. Nedostaje analiza konkretnih tehnologija (npr. LLM-ovi, NLP alati, alati za generisanje slike itd).
2. Oslanjanje na percepciju, a ne na analizu efekata
Iako su predstavljeni rezultati ankete, članak više prenosi mišljenja i stavove novinara i urednika nego što analizira stvarni uticaj VI na kvalitet sadržaja, dezinformacije ili produktivnost u redakcijama.
3. Nedovoljna zastupljenost različitih perspektiva
U tekstu dominira ton opreza prema VI, bez dublje razrade pozitivnih primera upotrebe iz domaćih ili stranih medija. Nema primera gde je VI doprinela većoj inkluzivnosti, bržem izveštavanju ili analitičkom novinarstvu.
4. Nema osvrta na pravne rizike i odgovornost
Iako se pominje novi Kodeks novinara, tekst ne ulazi u pravne aspekte, kao što su autorska prava, odgovornost za netačne informacije generisane VI, ili GDPR implikacije.
5. Nedostatak pogleda iz publike
U fokusu su uglavnom urednici i novinari, dok nema istraživanja ili stavova publike o tome da li prepoznaju AI sadržaj i kako ga percipiraju.
Ukratko: tekst otvara važnu temu i donosi korisne uvide, ali ostaje pretežno normativan i opšti, bez dublje analize tehnoloških, pravnih i društvenih implikacija.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 86. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti, rodnog identiteta ili drugog ličnog svojstva bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.