POKLON ČITAOCIMA: SERIJAL TEKSTOVA O “ALANU FORDU” (1)

POKLON ČITAOCIMA: SERIJAL TEKSTOVA O “ALANU FORDU” (1)

Autor:

29.03.2015

Kategorija: Društvo

Dragi čitaoci, kao poklon za vašu vernost, u sledeće četiri nedelje donosimo četiri nastavka tekstova o “Alanu Fordu”, koje je pre nešto manje od tri godine naš novinar Zlatko Romić objavio u “Hrvatskoj riječi”. Ideja je bila da se Ministarstvo prosvete potakne na razmišljanje da ovaj nezaboravni strip uvrsti u obaveznu školsku lektiru. Kako, međutim, u Ministarstvu još razmišljaju o našem predlogu, od danas ga upućujemo i vama na razmatranje i eventualno usvajanje

 

Draga djeco,

Alan na početku epizode »San jedne zimske noći«

Alan na početku epizode »San jedne zimske noći«

Ja sam odveć mlad da bih se bavio poviješću, ali dovoljno star da znam kako je iza vas još jedna zamorna školska godina, a ispred vas ferije i, hmmmm, skupa ljetovanja. No, dok se ne odlučite kako ćete i kamo ćete, prepustimo se trošenju skupog vremena na jeftinije, ali isto tako vrijedne sadržaje. Prepustimo se, recimo, stripovima, jer je sada pravo vrijeme za njih. Pošto nema škole, slobodno ih možete podići na stol i uživati u njima namjesto u uglavnom dosadnoj i anakronoj lektiri, čiji sastavljači kao da su sve vrijeme zarobljeni u nekom depou knjižnice za razvoj patriotizma i zastoj misli.

Kada smo već kod lektire, neki od stripova, a ovaj o kojemu ćemo u nekoliko sljedećih nastavaka govoriti, po svim svojim osobinama zaslužuje ući u sastav obveznog školskog štiva. Riječ je o stripu za kojega se ne može reći što je bolje: crtež ili tekst, a u našoj varijanti slobodno možemo dodati i prijevod kao originalni dio genijalnih ideja provedenih u djelo. Strip je to kojemu se, ako se jednom uzme u ruke, vraća do starosti, jer posjeduje čarobnu moć podmlađivanja duha, smijehom prije svega. Ali, strip je to koji, uz pomoć nenadmašno inteligentnog humora, dubinski obrađuje mnoge sociološke pravce svakodnevnog života. Strip je to, zapravo, koji svojom filozofijom polariziranih slojeva društva daje odgovore na mnoga egzistencijalna pitanja; odgovore uvijek opore, jer je ideja uvijek gubitnica u vječitoj borbi s materijom.

MAGNUS & BUNKER – TRADE BRIXY

Epizoda »Bradati pljačkaši«

Epizoda »Bradati pljačkaši«

Ako do sada niste pogodili, a to je mogućno samo ukoliko niste vidjeli naslov, riječ je o »Alanu Fordu«.
Njegovi duhovni roditelji su Luciano Secchi i Roberto Raviola, prvi poznatiji pod pseudonimom Max Bunker, a drugi kao Magnus; prvi kao pisac teksta, a drugi kao crtač. Likovno i literarno rođenje »Alana Forda« palo je negdje u svibnju 1969. na radost svih ljubitelja crnog i otkačenog humora. Svega nekoliko mjeseci kasnije i čitatelji diljem bivše Jugoslavije na kioscima su mogli kupiti prvi broj »Alana Forda« naslovljenog »Grupa TNT«. Već taj prvi broj, u izdanju zagrebačkog »Vjesnika«, a ponajviše zahvaljujući maestralnom prijevodu pokojnog Nenada Maxa Brixija, stekao je i kod nas do tada i do sada nenadmašenu popularnost. Tijekom nekoliko godina, sve do 75. broja pod nazivom »Odlazak Superhika«, čitatelji su željno iščekivali novi broj »Alana Forda«. Zašto baš do 75. broja? Onima koji su uz ovaj strip odrastali ne treba objašnjavati da je nakon njega strip crtao Paolo Piffareiro što je presudno utjecalo na kvalitetu »Alana Forda« koja je iz broja u broj padala do neprepoznatljivosti, kako vizualno tako i tekstualno.

Upravo stoga danas se kod onih pasioniranih ljubitelja »Alan Ford« dijeli na razdoblje od i poslije njegova 75. broja, a pojedini brojevi, u ovisnosti od njihovog rariteta, na burzama kod prodavača na tržnicama u Hrvatskoj dosežu cijenu i od 150 kuna, tj. preko 2.500 dinara. “Alan Ford” je zbog svoje iznimne popularnosti, nakon osamostaljenja Hrvatske, doživio nekoliko ponovljenih izdanja, koja, sudeći po zanimanju tamošnjih čitatelja, nije smanjena niti do danas. Istina, reprinti “Alana Forda” bili su objavljivani i u Srbiji, od strane stanovite izdavačke kuće iz Kraljeva. Ali, na njihovu žalost, ljubitelji ovog stripa ostali su nepodijeljeni u ocjeni da ekavski prijevod i “srbizacija” “Alana Forda” nisu niti blijeda sjena “Vjesnikova” izdanja.

Alan sa svojom »bakom« u epizodi »Žalosna priča o mladom bogatašu«

Alan sa svojom »bakom« u epizodi
»Žalosna priča o mladom bogatašu«

A sad prijeđimo na same junake koje su nam Magnus i Bunker u duetu darivali tijekom nezaboravnih 75 brojeva ovog najboljeg ikada nacrtanog i napisanog stripa.

Alan Ford, po kojemu strip nosi ime, tajnim je agentom u javnosti najpoznatije tajne grupe TNT postao posve slučajno: zbog toga što su mu golubovi izjeli kukuruzom ispisanu adresu, pošto nije imao olovku, kao reklamni crtač u statusu ilegalnog podstanara u golubinjaku na jednom njujorškom neboderu, namjesto na pravo, otišao je na krivo mjesto – u cvjećarnicu, koja je zapravo sjedište grupe TNT. Ispostavit će se da će mu ta greška biti sudbinska, a Magnus i Bunker samo su nastojali vjerno prikazati ono što mu se kasnije događalo.

ŠTETNE POSLJEDICE DOBROTE I LJUBAVI

Alan Ford, dijete iz sirotišta, svoju je bijedu nezaposlenog i neregistriranog reklamnog crtača zamijenio za vječito siromaštvo u grupi TNT. I pored početnih tortura, koje su sastavni dio provjere uoči prijema u članstvo tajnih agenata, Alanu su Fordu ubrzo kolege postali prijatelji za koje je bio toliko čvrsto vezan da ih je, u epizodi »Umro je bogati ujak«, odbio napustiti čak i u zamjenu za milijune i milijune dolara koji su mu oporučno bili namijenjeni. Ali, upravo je time Alan Ford svim generacijama pokazao kako snagu karaktera ne mogu slomiti niti moć, niti novac, koji čudnim slučajem uvijek idu zajedno. Naravno, onima koji su spomenutu epizodu čitali ne treba prepričavati da je cijela igra oko Alanovog nasljedstva bila namještena stupica grupe zlih ljudi, pa se na taj način pokazalo da niti novac pada s neba, niti bogatstvo dolazi preko noći.

Alanov susret s Lindom u epizodi »Frit i Frut«

Alanov susret s Lindom u epizodi »Frit i Frut«

Snaga njegovog karaktera, međutim, u potpunoj je suprotnosti s njegovim životnim iskustvom kojemu ga nisu mogle naučiti niti brojne opomene na koje je, uglavnom mimo svoje volje, kao tajni agent nailazio. Alan je Ford, naime, nepopravljivo dobar, što će reći naivan. Njegovu spremnost da uvijek pomogne spremno iskorištavaju svi: i bogatuni i siromasi, i dobri i loši, i pokretni i kljasti, pa čak ponekad i njegovi prijatelji iz grupe, i to onaj najbolji, nosati. Na tu njegovu crtu kao lak na nokat lijepi se i njegova vječito zaljubljiva narav. Naravno, rezultat toga za njega je uvijek nesretan. Kada je riječ o Lindi, koju je upoznao u epizodi »Frit i Frut«, sve šanse da se upravo začete simpatije, i to od Nje, jer ih je prva inicirala, rasplamsaju u buktinju ljubavi prekida jedna kartonska kutija s koje joj je Alan Ford pročitao da se njezina buduća adresa nalazi u Torontu gdje je njezin otac dobio zaposlenje. Kako je Linda bila i nepismena, to je, uz njezinu ljepotu, primijetio i njezin učitelj pisanja. Niti s Brendom, malodobnom djevojkom iz crkvenog sirotišta, Alan nije prošao bolje. Više sreće od njega imao je neki makro i diler zbog kojega su svi, svatko na svoj način, kasnije trpjeli. Špijunka Margot, koja se pojavljuje u više epizoda ovog stripa, posebno je poglavlje u životu Alana Forda. Svoju ljepotu, na koju je Alan već u prvoj epizodi pao, Margot je obezvrijedila svojom zloćom, što je, kao u rijetkim drugim prilikama, isti taj Alan zapamtio do kraja priče Magnusa i Bunkera o njemu. Ali, da i tako lijepe, bogate i moćne žene poput Margot u dubini duše ipak posjeduju neku crtu dobrote najbolje pokazuje njezin odnos prema Alanu: ona je prema njemu kao zatvoreniku ili taocu nježnija nego prema ostalim koji se nalaze u istom položaju; bira mu hranu, recimo griz, što Alan nikada nije volio, ali kako bi ona to mogla znati? Kako bi i mogla znati, kada im život nije dao priliku upoznati se na drugi način? A da je, tko zna: Alan je visok, plav s istim takvim očima i kada ga se, obično uz pomoć engleskog plemića, lijepo odjene, eto ti pristala mladića prema kojem mnoge ljepotice ne ostaju ravnodušne.

I takvih je, čak i kod Alana Forda, bilo. Bilo da je riječ o prelijepoj ženi duhu, dušici valjda, razbojnici Baby Kate (»Kuća duhova«), bilo o zanosnoj Miss Celest, koja je svojom fizičkom nasrtljivošću naišla na odbijanje na to nesviklog Alana. Bitna napomena uz Miss Celest, koju iz epizode »Sve ili metak« pamtimo po »hi-hi-hi« smijehu i ljubavi prema psiću, je da je za Alana bila dobra prilika, s obzirom da je bila i bogata.

Ali, mi se raspričali o Alanu Fordu, a ostali junaci željno čekaju da i oni dođu na red za opis psihološkog profila. Na to ćete, poštovani čitatelji, ako uopće imate takvu želju, pričekati do sljedećeg broja. Do tada jedno pitanje za vas – tko je, najavljujući veličanstveni spektakl grupe TNT, rekao: »Dođite, dođite, gospodo! Stigao je veličanstveni cirkus! Djeco, plačite, pa će vas majke povesti u cirkus!

Zlatko Romić (tekst objavljen u “Hrvatskoj riječi” 22. juna 2012.)

pecat1

 

 

 

[clear]

TAGOVI:
Obrazovanje

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.