Građani i stručnjaci zahtevaju povlačenje plana koji predviđa rušenja u zaštićenom jezgru Subotice

Građani i stručnjaci zahtevaju povlačenje plana koji predviđa rušenja u zaštićenom jezgru Subotice

Svečana sala Gradske kuće u Subotici, foto: NJ, Magločistač

Na jučerašnjoj petočasovnoj burnoj javnoj sednici Komisije za planove, koja je održana u svečanoj sali Gradske kuće, raspravljalo se o 26 primedbi građana i stručnjaka na Nacrt Plana detaljne regulacije centra grada Subotice – Zona II, na osnovu kog se predviđa rušenje više od polovine objekata u pet ulica u zaštićenom gradskom jezgru. Građani su zatražili povlačenje ovog Plana i izradu novog koji bi bio u skladu sa postojećom ambijentalnom celinom.

Najveći broj primedbi građana, predstavnika NVO, stručnjaka i institucija, koji je pristigao u toku javnog uvida, odbačen je kao neosnovan, a samo nekoliko sitnijih primedbi je prihvaćeno, dok su primedbe Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture delimično prihvaćene.

Da podsetimo, po ovom planu, u Rudić ulici, ulici Matije Gupca, kao i delu ulice Maksima Gorkog biće moguće rušenje nekih od postojećih objekata, dok bi jedna od najstarijih ulica u gradu, Petra Drapšina, koja se nalazi na svega 30 metara od Gradske kuće, rušenjem 90 odsto objekata dobila potpuno novi izgled, pokazalo je nedavno objavljeno istraživanje portala Magločistač.

Foto: NJ/Magločistač

Na osnovu iznetih primedbi, građani su najvećim delom imali zamerke na to da bi usvajanje ovakvog Plana dovelo do uništavanja zaštićenog jezgra grada Subotice i njenog karaktera, kao i da nije u skladu sa postojećom ambijentalnom celinom. Primedbe su se odnosile i na neprimerenu spratnost planiranih objekata, koja omogućuje budućim investitorima da grade višespratnice. Sa druge strane, nekoliko investitora je imalo primedbe na dozvoljenu spratnost, koju propisuje Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture u Subotice, zahtevajući da ona bude viša kao i u drugim gradskim zonama.

RZZSK: Plan ne pruža ni elementarnu zaštitu nepokretnih kulturnih dobara

U primedbama Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture (RZZSK) navodi se da Nacrt Plana detaljne regulacije ne pruža zaštitu nepokretnim kulturnim dobrima na način na koji je ona definisana u Zakonu o kulturnim dobrima – čak ni na elementarnom nivou.

„Razlog se najverovatnije krije u pristupu svakom pojedinačnom dobru ponaosob, a ne posmatranju gradskog jezgra Subotice kao prostorno kulturno-istorijske celine od velikog značaja, u kojoj svi objekti, makar bili i bez vrednosti, utiču na definisanje karaktera, duha i osobenosti celine čiji su deo“, naveo je Vladimir Džamić iz Republičkog zavoda obrazlažući primedbe ove institucije za skupštinskom govornicom.

Vladimir Džamić iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, foto: NJ/Magločistač

Prema njegovim rečima, rušenje i podizanje novog objekta u savremenoj konzervatorskoj praksi krajnja je mera i koristi se samo kada su sve druge mere iscrpljene i objekat se više fizički ne može održati, međutim, kako dodaje, to nije slučaj sa objektima koji su u tako velikom broju predviđeni za rušenje u Zoni II.

„Većini od njih potrebne su relativno male intervencije očuvanja, najčešće na revitalizaciji fasade i promeni stolarije, da bi povratili svoj izvorni izgled. Takođe, krajnje neprimereni gabariti i visina novoplaniranih objekata, čija ukupna površina bi bila više od 10 puta veća od objekata koji su predviđeni za rušenje, upravo su suprotni osnovnim atributima koji čuvaju autentičnost i integritet gradskog jezgra Subotice“, navodi se u primedbi.

U zaključcima primedbi Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture navodi se da je potrebno pristupiti novoj izradi mera tehničke zaštite nepokretnih kulturnih dobara za Zonu II gradskog jezgra Subotice.

„Priređivač nacrta PDR-a nije u zakonom propisanoj proceduri zatražio i pribavio mere tehničke zaštite nepokretnih kulturnih dobara od Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, iako predmetni PDR utiče na dva dobra od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju: Subotičku Sinagogu koja se nalazi unutar obuhvata predmetnog plana i Gradsku kuću u Subotici, koja se graniči sa njegovim obuhvatom. Zatim, zanemarena je činjenicu da se Zona II nalazi u okviru prostorno-istorijske celine od velikog značaja za Republiku Srbiju – gradsko jezgro Subotice, već je kao nepokretna kulturna dobra definisao samo pojedinačno utvrđene spomenike kulture“, zaključci su RZZSK.

Na sednici Komisije za planove delimično su prihvaćene primedbe RZZSK, iako su iz Javnog preduzeće za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje naveli da su primedbe veoma ozbiljne i da će možda morati da se rade nove mere koje će se ugraditi u plansku dokumentaciju.

Dodali su da „nikom nije u interesu da se donese plan a da su građani nezadovoljni“, i ukoliko će ovakve izmene da naruše zaštićeno jezgro, onda ovakva rešenja ne bi trebala da se usvoje.

Pastor: Ne bih želeo da vidim više nijedno rušenje u centru Subotice

Predsednik Skupštine grada Subotice i potpredsednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Balint Pastor je u svojstvu građanina izneo primedbe na Nacrt plana i naveo da on mora da se povuče iz procedure i da se vrati na ponovnu izradu.

Balint Pastor (SVM), foto: NJ/Magločistač

„Tokom izrade planova nije uzeto u obzir gradsko jezgro kao prostorno-kulturno istorijska celina. Gradsko jezgro treba da uživa zaštitu kao ambijentalna celina. Da očuvamo ulicu Petra Drapšina, jednu od najstarijih ulica sa karakterističnom kaldrmom“, navodi Pastor.

Dodaje da plan treba da bude u skladu sa dugoročnim interesima grada, da ima više turista i da bude privredni centar, dok se stambeni objekti mogu izgraditi i na drugim mestima, a ne u centru grada.

On je u izjavi za portal Magločistač rekao da postoji dijalog sa koalicionim partnerom, Srpskom naprednom strankom (SNS), vezano za Nacrt plana, a da će ova stranka izneti svoje stavove, za koje je uveren, kako kaže, da će biti njihov zajednički.

„Ovo nije nacionalno pitanje, nije ni stranačko, ni političko, već je pitanje toga kako mi zamišljamo ovaj grad za 30-40 godina. Ukoliko bi se srušilo 55 objekata u gradskom jezgru, a to bi bilo moguće prema ovom planu, mi ne bismo dalje mogli da govorimo o onoj Subotici na koju smo navikli i koju volimo“, kaže Pastor.

Ulica Petra Drapšina, foto: NJ/Magločistač

On je izrazio nadu da će plan biti povučen iz procedure, da neće ići dalje na Gradsko veće i na skupštinu grada.

Na pitanje Magločistača da li SVM planira promene na čelnim mestima Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Subotici i Sekretarijata za građevinarstvo, gde se nalaze kadrovi upravo ove stranke, a koji su doprineli prethodnim rušenjima u Ulici braće Radić, o čemu je pisao Magločistač, Pastor kaže da „što se tiče odgovornosti, ima mnogo ljudi koji imaju odgovornost u ovih 10-tak godina unazad“, da gleda u budućnost i da im je najbitnije da ne nastanu štete koje bi bile nepopravljive.

„Ovo nije gradska vlast kontinuiteta. Ovaj plan se radi godinama unazad od 2012. godine i ja se nadam da smo sada došli do tačke kada nećemo ponavljati greške prethodnih gradonačelnika koji su bili iz moje stranke. Nadam se da ćemo uspeti da stopiramo izradu ovog plana i da ćemo se vratiti na sam početak, a da će plan omogućiti dalji razvoj Subotice“, smatra Pastor.

Na pitanje, kako komentariše rušenje zaštićenih kuća i izgradnju nove stambene grade u Ulici braće Radić, Pastor kaže da je to „katastrofalna greška prošle gradske vlasti, da to nije trebalo da bude dozvoljeno i da nijedan takav slučaj ne bi želeo da vidi u budućnosti u gradskom jezgru Subotice“.

Novi višeporodični stambeno-poslovni objekat u Ulici braće Radić u Subotici, foto: NJ/Magločistač

Na konstataciju da je rušenja omogućio upravo Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture u Subotici, on kaže da je i u tom slučaju „Republički zavod za zaštitu spomenika kulture blagovremeno intervenisao ali je prethodna gradska vlast ostala nema na takve zahteve“.

„Po ovim odlukama se pamte ljudi koji su rušili ovaj grad“

Predsednik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) Ištvan Pastor je takođe u svojstvu građanina izneo primedbe na Nacrt plana i rekao da se po ovim odlukama pamte ljudi koji su rušili ovaj grad.

„U proteklih više od 20 godina, ovaj grad su rušila tri gradonačelnika, pripadnici mađarske nacionalnosti. Nikad ih to neće abolirati i nikad se to neće moći oprati“, podsetio je Pastor.

Ištvan Pastor (SVM), foto: NJ/Magločistač

On je zamerio predstavnici JP za upravljanje putevima da se ovde pojavljuje kao „verbalni agresor“ i da to ne priliči ovakvoj sednici.

„Mi smo ovde došli da saslušamo, a ne da praktično budemo verbalno tučeni dok ne pristanemo. Nećemo pristati, zbog toga što mislimo da se ovakvim planom čini zlo i to se ne sme dozvoliti“, smatra Pastor.

Dodao je da danas nije moderno dovući buldožere i graditi višespratnice u zaštićenom gradskom jezgru.

Komisija za planove će narednih dana, na osnovu donetih zaključaka na javnoj raspravi, doneti odluku o tome, da li će plan biti vraćen na ponovnu izradu ili će se poslati na Gradsko veće, na osnovu čijeg predloga konačnu odluku donosi Skupština grada Subotice.

Predstavnica JP za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje Subotica, foto: NJ/Magločistač

Inače, Subotičani su pre četiri dana pokrenuli i peticiju za očuvanje ulice Petra Drapšina i Bledske ulice, a peticiju je do sada potpisalo oko 400 građana.

Podelite sa prijateljima:

Jedan Komentar na
“Građani i stručnjaci zahtevaju povlačenje plana koji predviđa rušenja u zaštićenom jezgru Subotice”

Silvester Btajkov says:

Poštovana gospodo Pastor.
Veliko nam je zadovoljstvo što ste u ovako kritičom momentu stali na stranu Subotice.
To vam neće biti zaboravljeno.
Kao pravi rodoljubi, stali ste u odbranu grada.
Hvala i republičkim organima na podršci.
I na kraju, da istim elanom prionemo na temu spasavanja jezera Palić.
Polako ali temeljno.

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.