Dr Tinde Halgato, prva doktorantkinja medicinskih nauka u bačkotopolskom Domu zdravlja: „Ovde ostajem zbog dragih ljudi”

Dr Tinde Halgato, prva doktorantkinja medicinskih nauka u bačkotopolskom Domu zdravlja: „Ovde ostajem zbog dragih ljudi”

dr Tinde Halgato, izvor: privatna arhiva

04.01.2024

Prema podacima Lekarske komore Srbije, oko 600 lekara svake godine odluči da – u potrazi za većom zaradom, boljim uslovima rada, te boljim životom – ode van granica naše zemlje.

Istovremeno, među onima koji nakon završenih osnovnih medicinskih studija ipak odluče da u Srbiji ostanu, samo izuzetno retki krenu stepenicu više u svom obrazovanju, i završe i doktorske studije. 

Mladi nam odlaze.
Stručnjaci odlaze.
Ruralne sredine se prazne i stare.
Nema više ko da nas leči.

Ovo su rečenice koje odslikavaju poslednju deceniju u zdravstvu, u kojoj kao da u većini slučajeva nismo umeli da nađemo dovoljno valjan odgovor pred svršenim studentima kada pitaju – zbog čega treba da ostanu i kada će ovde biti bolje.

Da, međutim, ima onih koji su sami pronašli jednostavne odgovore na ova pitanja, pa time i razlog da ostanu, svedoči primer tridesetpetogodišnje Tinde Halgato iz Feketića, lekarke bačkotopolskog Doma zdravlja “Dr Janoš Hadži”, koja je trenutno na specijalizaciji interne medicine na Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici.

“Ostala sam zbog nekih dragih ljudi. Tu su mi roditelji, sestra, najuža rodbina, moji prijatelji, moj komšiluk. To je ono čega nema u inostrantsvu”, ističe dr Halgato.

Pored toga što je odlučila da ostane među svojima, ona je krenula i da se ovde profesionalno usavršava. Tako je u novembru 2023. godine odbranila i doktorsku diseraticju na temu “Adherencija prema terapiji kod pacijenata sa esencijalnom hipertenzijom”, koja je ocenjena najvišom ocenom i dobila posebne pohvale struke.

Ovim je dr Tinde postala prva doktorantkinja medicinskih nauka u Bačkoj Topoli i Malom Iđošu, dok je bačkotopolski Dom zdravlja “Dr Janoš Hadži” dobio svog prvog lekara sa tim zvanjem – od osnivanja ove zdravstvene ustanove.

Doktorske studije upisala je, pak, najviše zbog ispunjenja lične ambicije, a uprkos tome što se u sistemu zdravstva Srbije ta diploma – još uvek – posebno ne ceni.

“Mali je broj nas koji se odlučimo za doktorske studije. U Bačkoj Topoli i Malom Iđošu, ja sam jedina. U inostranstvu baš cene lekare koji imaju doktorat, dok kod nas, rekla bih, on za sad još nije našao svoje mesto, ali se nadam da će se to promeniti”, kaže dr Tinde za Magločistač.

Tinde Halgato je Medicinski fakultet u Novom Sadu upisala nakon Gimnazije “Dositej Obradović” u Bačkoj Topoli, a osnovne studije završava 2015. godine. Kao lekar opšte prakse, zapošljava se u Domu zdravlja “Dr Janoš Hadži” 2016. godine, gde najviše vremena provodi radeći u ambulantama sela bačkotoposke opštine, i to kao najmlađi lekar ove zdravstvene ustanove.

Petogodišnju specijaizaciju interne medicine započela je 2021, a trenutno se nalazi u Institutu za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici, nakon čega je očekuje i Klinički centar Vojvodine.

Doktorske studije je upisala po završetku osnovnih, da bi doktorsku disertaciju odbranila u novembru 2023. godine sa najvišom ocenom i izutenim pohvalama za istraživanje koje je sprovela, a koje se odnosi na pridržavanje terapije. Doktorske studije je završila sa prosečnom ocenom 9,81.

“Zbog problema zapošljavanja je jako malo lekara moje generacije ostalo u Srbiji”

Po završetku osnovnih strudija, ona lično je, priča dr Tinde Halgato, na posao čekala skoro godinu dana, a kako je bila jako nestrpljiva da počne da radi, neko vreme je i volontirala. Izgleda za stupanje u radni odnos u Malom Iđošu nije bilo, ali se šansa stvorila u Bačkoj Topoli.

“Da sam htela, mogla sam da odem u inostranstvo tada kao i moje kolege jer, nažalost, ja sam završila fakultet kad je na snazi bila zabrana zapošljanja u zdravstvu i zaista sam čekala na posao i baš sam se teško zaposlila. Zbog problema zapošljavanja je jako malo lekara moje generacije ostalo u Srbiji. I sada, ako sam taj period prošla, više ne bih odlazila”, objašnjava naša sagovornica.

Narednih pet godina tako provodi radeći kao lekarka opšte prakse sa pacijentima bačkotopolske opštine, da bi se za specijalizaciju interne medicine odlučila i zbog ličnih afiniteta, ali i zbog potrebe Doma zdravlja “Dr Janoš Hadži”.

Još kao gimnazijalka je znala da će biti lekarka, a ambicije da završi i doktorkse studije su, kako kaže, krenule spontano, upravo dok je zajedno sa još nekoliko njenih koleginica čekala na zaposlenje.

“To je bilo veoma zahtevno. Počela sam u međuvremenu da radim u Bačkoj Topoli, imala sam oko 15 ispita na doktorskim studijama, i to baš velikih ispita. Pored toga, morala sam da odradim doktorski rad, koji je zahtevao više posvećenosti, istraživanja i obrade podataka. To je baš velik posao”, naglašava dr Tinde.

Izvor: privatna arhiva dr Tinde Halgato

Istraživanje za potrebe doktorskog rada dr Tinde Halgato, koje je uključilo blizu 600 pacijenata iz Bačke Topole i Sombora, trajalo je tri godine, a zaključak do kojeg je došla potvrdio je da su građani Srbije neodgovorni kada je reč o uzimanju redovne propisane terapije i prevencije. 

“Bilo mi je veoma naporno, jer se dešavalo da odradim radni dan i onda da krenem da istražujem za doktorski rad, dolazim kući oko deset sati uveče, pa sutra ujutru ustajem i krećem novi krug. Uz to, doktorske studije su trajale u vreme korone, što je za sve moje kolege bio najteži period”, priseća se.

“Kada završim specijalozaciju, hoću da nastavim ono što sam započela tokom doktorata – da lečim hipertenziju na pravilan način jer, kako mi je jedna profesorka rekla, tema mi je bila baš najbolja, jer i nov vodič za lečenje hipertenzije najveći značaj daje pridržavanju terapije kod pacijenata. Dakle, najveći broblem je što nam pacijenti ne piju lekove, a najnoviji vodič se fokusirao na poboljšanje te situacije”, kaže dr Tinde Halgato.

„Mlade stručnjake će zadržati veće plate i bolji uslovi rada“

Govoreći kroz lično i iskustvo njenih vršnjaka i kolega, dr Tinde Halgato smatra da bi po pitanju odliva medicinskih stručnjaka država trebalo sistemski da reaguje kako bi ih zadržala. U tim smislu, posebno izdvaja veće zarade i bolje uslovi rada.

“Mislim da bi najpre država trebalo da reaguje na problem što finansira školarinu lekara, daje im stipendiju, da bi oni onda, kada završe studije, odlazili u Nemačku ili negde drugo. Takav sistem definitvo zahteva promene”, smatra dr Halgato.

S druge strane, oni koji u Srbiji odrade specijalizaciju – retko odlaze, osim u slučaju anesteziologa i hirurga, koji u inostranstvu baš značajno više zarađuju.

“Ono što mladim stručnjacima u Srbiji nedostaje i što bi ih zadžalo ovde, jesu najpre plate, a onda i uslovi rada. Svi su otišli zbog plate. Odlazak mladih lekara je u Srbiji godinama veliki problem.”

S obzirom na to da je kao lekar prošla sve nivoe zdravstvene zaštite – od seoskih ambulanti do instituta, kada je reč u uslovima rada, kako ocenjuje, oni se dosta razlikuju, ali zaključuje da je obnova potrebna svugde.

“Mogu da kažem da sam obišla sve i postoji značajna razlika. Drugačije je raditi u uslovima gde imaš sve mogućnosti za dijagnostiku, dok sa druge strane negde nemaš ni štampač da odštampaš uput”, kaže Dr Tinde.

Problem je takođe, prema njenom viđenju, i to što niko od lekara neće da radi na terenu i u seoskim ambulantama, već svi žele u više ustanove, gde se ipak žale da nemaju dovoljno stručnjaka.

“Dok montiraš laptop, onda nemaš konekciju, a već 15-20 pacijenata u hodniku čeka nervozno. Lekar se nervira što nema internet, a većina tih pacijenata dolazi zbog recepata i uputa za koje treba konekcija. Uz to sestra viče da joj ne radi štampač. I tako izgleda svaki dan, a da pritom treba da ostaneš miran, fin i skoncentrisan prema pacijentu”, opisuje dr Halgato rad lekara u seoskoj ambulanti.

Ona, međutim, ističe ogromnu važnost opstanka lekara na selima, naglašavajući da je tim ljudima često to jedina prilika za kontakt sa medicinskim radnikom kojem mogu da se obrate.

“Lekaru jeste opterećenje da u toku nedelju dana obilazi šest sela, ali je to veoma značajno. Sada je ministarka predložila neke mobilne ambulante. To meni zvuči super. Lekar sa svom opremom odlazi na teren, gde se može odraditi orijentaciona dijagnostika, jer tako ne moramo da vučemo i laptop i štampač i EKG i sve ostalo. Nadam se da će to brzo zaživeti”, zaključuje dr Tinde Halgato.

Podelite sa prijateljima:

2 Komentara na
“Dr Tinde Halgato, prva doktorantkinja medicinskih nauka u bačkotopolskom Domu zdravlja: „Ovde ostajem zbog dragih ljudi””

Nikola says:

Cestitam zeni, ali moram reci da je jako zalosno da ljudi koji zavrse Medicinski fakultet i zele da se zaposle u domu zdravlja u B. Topoli, dodju na razgovor i jedno od pitanja je “da li znate Madjarski” kad dobiju odgovor “ne” ljudi ne mogu dobiti posao u dom zdravlja jer ne znaju Madjarski. Izgovor direktora Doma Zdravlja je bio “ovde je mesovita sredina” Zasto je to tako? U kojoj drzavi mi zivimo? Dolaze samo preko veze u Dom zdravlja u B.Topolu da rade. Kao sto je od bivseg gradonaclenika cerka zaposlena, a studirala je 10+ godina medicinu, a ne devojka koja je na vreme diplomirala jer ipak veza je veza. Znam licno osobu kojoj je postavljeno to pitanje i nije dobila posao. Voleo bih da vi ispitate zasto se tako ljudi zaposljavaju i teraju iz grada u drugi grad (Subotica) da rade u bolnici.

но пасаран says:

Било би лепо да докторица остане у нашој средини, међутим њена младост и елан још нису ушли у сукоб са медиокритетима који ће имати утицај на њену судбину и будућност. Када се сретне са њима ( надам се што касније) вероватно ће другачије размишљати. Докле год овакве особе које су се доказале својом памећу, знањем и радом не добију место које заслужују никад ова земља неће моћи да рачуна на будућност….

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.