
Jasna vojnić, foto: NJ/Magločistač
Predsednica Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) Jasna Vojnić izjavila je danas da je – nakon dve godine dogovora, izrade dokumentacije, pribavljanja dozvola, rešavanja svih izazova i upisa dece u vrtić „Anđeli čuvari“ u Tavankutu – iz Predškolske ustanove „Naša radost“ pre dva dana stigao dopis u kojem je direktor najavio da će Upravnom odboru ove ustanove predložiti raskid ugovora i obustavu svega ranije dogovorenog vezano za otvaranje vrtića.

Prema njenim rečima, nakon zajednički usaglašenog plana sa Gradom Subotica i sa PU „Naša radost“, na samom završetku projekta prvo je stiglo obaveštenje da se menja jezička struktura vrtića tj. da će on biti dvojezičan, a onda i informacija da je upravo sada istekla privremena upotrebna dozvola.
„Zbog čega je vrtić na hrvatskom jeziku problem? Da li se možda misli da hrvatska zajednica nije sposobna i da neće sama ovaj projekat izvesti do kraja? Da li su se možda predstavnici vlasti uplašili visokog kvaliteta i velikog broja dece prijavljene za program na hrvatskom jeziku u ovaj vrtić? Da li se možda nacionalne manjine u Republici Srbiji koriste samo kada se treba hvaliti multikulturalnošću, kao što se i Grad Subotica često zna time hvaliti, a kada mi tražimo konkretnu primenu, onda naiđemo na zid? Da li je Tavankut možda toliki trn u oku predstavnicima vlasti i zapravo se sada pitamo da li je možda sve ovo, od samog početka i sam dogovor“, upitala je Vojnić.
Ona je podsetila da je Republika Hrvatska obezbedila sredstva za izgradnju vrtića u Tavankutu u ukupnom iznosu od 860.000 evra, te da je Hrvatsko nacionalno veće investitor, a da je vlasnik objekta Župa Presveto Srce Isusovo iz Tavankuta.
„Ovo sasvim izvesno i jasno nije pitanje niti administracije, niti tehničkih dozvola. Ovo je pitanje poverenja, odgovornosti, diskriminatorni pristup prema hrvatskoj zajednici i, nažalost, kršenje međunarodnih obaveza, uključujući Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina Saveta Evrope i sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Srbije sklopljenog još 2004. godine“, upozorila je predsednica HNV-a.
Ona je podsetila da Republika Hrvatska za srpsku manjinu trenutno gradi 40 kulturnih centara i da je prošle godine izdvojila 22 miliona evra, naspram 150.000 evra koliko Republika Srbija izdvaja za hrvatsku manjinu u Srbiji.
„Naša obaveza je da javnosti iznesemo činjenice, da pozovemo na odgovornost i da zaštitimo decu u Tavankutu i njihovo pravo da imaju svoj vrtić na svom maternjem jeziku“, naglasila je Vojnić.
Jedan od roditelja dece iz Tavankuta Dubravko Bilinović izjavio je da problem antagonizma gradske vlasti prema Mesnoj zajednici “Tavankut” traje više godina, te da se meštani pitaju zbog čega se Tavankut pojavi u budžetu Grada Subotice, a potom rebalansom bude izbrisan.

On je napomenuo da ovde nije problem samo vrtić, već da meštani godinama upozoravaju da su im potrebni vodovod i kanalizacija, budući da u ovom selu voda u bunarima nestaje, iako je Tavankut privredno živo selo koje značajno doprinosi gradskom budžetu.
„Neotvaranje vrtića u Tavankutu je samo kap koja je zapravo prelila čašu. Nama kao roditeljima je potpuno nejasno zbog čega naša deca moraju da borave u vrtiću ’Peter Pan’ u Tavankutu, u neadekvatnim uslovima. Jedna grupa boravi u hodniku koji je opasan jer se na zidovima vidi buđ“, naveo je Bilinović.
„Mi smo se konačno ponadali ove jeseni da je sporazum postignut, i sada smo zaista vidno razočarani što se to nije desilo. Pitamo se zbog čega se to ne dešava i kada će se to rešiti“, dodao je.
Njegov sugrađanin Siniša Sekulić rekao je da on svakodnevno nosi decu 20 kilometara dalje od Tavankuta i da svakog dana prolaze pored novog, praznog vrtića.

„Ne znamo kome da se obratimo kao grupa roditelja. Mi ne zahtevamo, ne tražimo, nego molimo da se to reši. Većinu roditelja ne zanima politika, već zašto taj problem postoji. Molimo nadležne da to nekako završe u korist dece“, apelovao je Sekulić.
Predsednica HNV-a Jasna Vojnić istakla je da, uprkos svemu, Hrvatsko nacionalno veće ne odustaje i da ovo nije kraj, iako je s jedne strane ugovor prekinut.
Ona je podsetila da je Republika Hrvatska nedavno uputila i protestnu notu Republici Srbiji zbog problema oko vrtića u Tavankutu.
„Mi imamo naše mehanizme, diplomatske mreže – i prema predstavnicima i institucijama Evropske unije. Nastavićemo da radimo na tome i da insistiramo da se ova diskriminacija zaustavi, da se vrati na početne dogovore i da nam se makar ovo malo prava koja imamo ne oduzimaju“, poručila je predsednica HNV-a.
Ona je takođe podsetila da je odluka o mreži vrtića bila usvojena 2023. godine i da je tada Tavankut bio predviđen kao vrtić na hrvatskom jeziku, ali da se dve godine kasnije ta odluka naprasno menja – pa je vrtić proglašen dvojezičnim, što je potvrđeno na poslednjoj sednici Skupštine grada Subotice, zbog čega HNV smatra da je reč o činu diskriminacije.
Veće se, dalje, obraćalo i kabinetu gradonačelnika Subotice, navodeći da pozitivnog odgovora nije bilo.
Jasna Vojnić je za portal Magločistač precizirala da je privremena upotrebna dozvola za ovaj objekat istekla pre sedam dana, ali da će zahtev za trajnu upotrebnu dozvolu biti predat već u ponedeljak, 10. novembra, što smatra razlogom zbog kojeg se ovaj trenutak iskoristio za predlog jednostranog raskida ugovora.
S druge strane, tehnički direktor Predškolske ustanove „Naša radost“ Veljko Vojnić izjavio je u telefonskom razgovoru za Magločistač da je dopis poslat kao upozorenje da će doći do raskida ugovora jer objekat trenutno nema važeću upotrebnu dozvolu.

„Nama je podneta samo dozvola o privremenom radu objekta, koja je istekla i više nije aktivna. Bilo nam je obećano da ćemo dobiti upotrebnu dozvolu. Mi u ovoj situaciji sigurno nećemo decu uvesti u objekat koji nema garanciju da je bezbedan. I to je propust HNV-a, uprkos obećanjima da će to biti rešeno“, naveo je Vojnić.
On je dodao i da se niko u Gradskoj upravi nije složio sa tim da se objekat koristi sa nepotpunom tehničkom dokumentacijom.
Kao drugi razlog, istakao je da je u periodu od 22. do 30. oktobra bio raspisan konkurs – upravo u cilju dobre volje i saradnje sa HNV-om – kako bi se zaposlili vaspitači koji bi radili na hrvatskom jeziku, ali se, tvrdi on, niko nije prijavio na konkurs.
„Ta njihova tvrdnja da mi imamo vaspitače je kao kada bi sada neko tvrdio da je zemlja ravna ploča. Mi nemamo vaspitače koji bi mogli da obavljaju nastavu u tom vrtiću. Ipak, bila je dobra volja da ih zaposlimo, ako ih imaju“, objašnjava Veljko Vojnić.
Jasna Vojnić, međutim, tvrdi za Magločistač da „nemaju nikakve informacije o tom konkursu“.
Na pitanje Magločistača da li će vrtić biti otvoren ukoliko se dostavi upotrebna dozvola, Veljko Vojnić je odgovorio da će tada razgovarati o nastavku saradnje, uz napomenu:
„Nakon ovakvih njihovih izjava i nanošenja štete ugledu ustanove, jako smo razočarani. Ne znam kako ćemo i na koji način dalje sarađivati sa HNV-om. Mi nemamo problema ni sa jednim nacionalnim savetom, sa svima sarađujemo, i sa njima je bilo sve dobro dok se nije pojavio vrtić u Tavankutu“, zaključio je tehnički direktor PU “Naša radost” Veljko Vojnić.
2 Komentara na
“Vrtić u Tavankutu i dalje zatvoren: Sukob institucija oko dozvola, jezika i najavljenog raskida ugovora”
Kao i prečesto, selektivna primena propisa kako u datom trenutku odgovara vladajućoj radikalštini. Mađarski vrtić Vackor ne treba da bude dvojezičan, Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku u centru Subotice ne treba da bude dvojezičan, ali zato hrvatski vrtić u Tavankutu (!), hej Tavankutu (!!!) od svih mesta, mora, ali baš mora biti i na srpskom i na hrvatskom. Ima drugi vrtić u Tavankutu gde je nastava na srpskom, umesto da vladajuća garnitura uloži napor da unaprede taj prostor, oni radije podmeću komšijama nogu i blokiraju ikakav bolji. Što se dvojezičnosti tiče, ako je u Tavankutu neizostavno, onda su to (1) hrvatski i (2) bunjevački.
Овде код нас у Србији су изграђене многе школе, вртићи са српским средствима, али нико није условио да га користе само срби него сви грађани Србије!!! 🫂🫂🫂🍀🍀🍀
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 86. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti, rodnog identiteta ili drugog ličnog svojstva bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.