SARAJEVSKI ŠESTI APRIL: DAS IST WALTER

Šesti april najznačajniji je datum koji se veže za glavni grad Bosne i Hercegovine – Sarajevo.

Ovaj grad, osnovan još u 15. vijeku, svoj “prvi šesti april”, doživjet će 1941, kada je Luftwaffe – njemačko ratno zrakoplovstvo u Drugom svjetskom ratu – bombardiralo i Sarajevo, osim Beograda.

Sretan ti rođendan! Šesti april, najvažniji datum u historiji Sarajeva

Njihov napad počeo je 6. aprila, u 6 ujutro, a jedan od prvih njemačkih ciljeva bio je tadašnji aerodrom u Rajlovcu. Napad je trajao devet dana, a uništeni su proizvodnja, skladišta, domovi. Ubijene su 93 osobe. Njemačke trupe ući će u Sarajevo 15. aprila.

Ahmed Burić: Smrt fašizmu, sloboda narodu! Ovdje Radio Sarajevo…

Jugoslavenska armija započela je akciju oslobađanja Sarajeva 28. marta, a nakon žestokih borbi, na Vratnik je, kroz Višegradsku kapiju, već 5. aprila 1945. ušla 16. Muslimanska brigada Narodno-oslobodilačke vojske (NOV) Jugoslavije i s gradske Vijećnice skinula nacističku zastavu.

Za njom je ušla i 20. Romanijska, dok su ostale jedinice, opkolivši grad sa svih strana, Sarajevo potpuno oslobodile narednog dana, 6. aprila 1945.

“Neprijatelj je prilikom povlačenja pokušavao uništiti najvažnije objekte u Sarajevu, poput Glavne pošte, Narodnog pozorišta, Vijećnice, bolnice, ali je u oslobađanju Sarajeva i odbrani vitalnih objekata partizanskim jedinicama pomagao pokret otpora koji je od početka agresije aktivno djelovao u glavnom gradu BiH“, kazala je za DW Nađa Biser-Taso koja je u to vrijeme bila sekretar Okružnog komiteta Saveza komunista omladine Jugoslavije (SKOJ) u Tuzli.

Na čelu sarajevskih „ilegalaca“ tada je bio Vladimir Perić Valter, jedan od najboljih obavještajaca NOV-a Jugoslavije. Valter je bio sekretar Mjesnog komiteta Komunističke Partije Jugoslavije (KPJ) u Sarajevu i jedan od organizatora pokreta otpora u glavnom gradu BiH. Rođen je 1919. u Prijepolju, a poginuo je 6. aprila 1945. u završnim borbama za oslobođenje Sarajeva. Posthumno je odlikovan ordenom narodnog heroja Jugoslavije.

***

U antifašističkoj borbi od ’41 do’45, 10.961 građana Sarajeva dalo je svoje živote. Stradalo je 7.092 Jevreja, 1427 Srba, 412 Muslimana, 106 Hrvata, te 16 Crnogoraca, jedan Makedonac, pet Slovenaca i 12 ostalih.

***

Izvor: mbosna.net

„Valter je u završnim operacijama oslobođenja Sarajeva uspio spasiti Električnu centralu koju su Nijemci htjeli uništiti. Za nas je bilo veliko iznenađenje kad smo vidjeli da tramvaji rade, da grad i njegovi vitalni objekti funkcioniraju uprkos teškim borbama koje su vođene 5. i 6. aprila 1945. Neprijatelj je uspio zapaliti Fabriku duhana, Tvornicu Ključ i još neke objekte, ali su oni najznačajniji ipak sačuvani. Sačuvana je i Električna centrala u čijoj je odbrani poginuo i Vladimir Perić Valter“, podsjećala je Biser-Taso.

A, iako se tada govorilo kako je fašizam pobijeđen i kako se slike strave više nikad neće ponoviti, nažalost, 6. aprila 1992. historija se, ipak, ponavlja.

Dan ranije, 5. aprila te godine, Sarajevo će, na antiratnim demonstracijama, zabilježiti i prve žrtve opsade – 34-godišnju radnicu Skupštine Olgu Sučić i deset godina mlađu studenticu medicine Suadu Dilberović. A malo Sarajlija zna da je tog dana, od snajperista koji su bili pozicionirani u objektu naspram benzinske pumpe, teško ranjen Miomir Vučijak, stariji gospodin iz sarajevske ulice Obale 27. jula (danas Aleja lipa). Gospodin Vučijak ili čika Mišo, kako su ga zvala djeca s posljednjeg sprata u jednom ulazu Obale 27. jula, tek što je postao djed, preminut će od posljedica ranjavanja dan kasnije u sarajevskoj bolnici.

Opsada Sarajeva bila je jedna od najdužih opsada u historiji modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnoga grada ikada. Trajala je 44 mjeseca, do 29. februara 1996. godine, što je tri puta duže od opsade Staljingrada, a u prosjeku je na grad dnevno ispaljivano 329 projektila. Ukupno je ispaljeno oko 50.000 tona artiljerijskih projektila na grad.

Poginula je 11.541 žrtva, čime je to najveće stratište rata po ljudskim gubicima. Ubijeno je i 1.600 djece. Doktori glavne bolnice u gradu su javili da su primali pet do petnaest ranjenih žrtava snajpera dnevno.

U Haagu su dva srpska zapovjednika osuđena zbog opsade Sarajeva – Stanislav Galić i Dragomir Milošević.

Uzimajući u obzir važnost ovog datuma kroz njegovu historiju, Gradsko vijeće je na sjednici 2006. godine donijelo odluku kojom je 6. april određen kao Dan grada Sarajeva.

Izvor: Radiosarajevo.ba