Radovi Uroša Đurića u stalnoj postavci bečke “Albertine”

Radovi Uroša Đurića u stalnoj postavci bečke “Albertine”

Objavio: Magločistač

08.08.2020

Kategorija: U fokusu

Muzej “Albertina” u Beču uvrstio je u stalnu postavku sedam radova umetnika Uroša Đurića iz Beograda, nastalih 90-ih godina 20. veka u okviru ciklusa “Bespredmetni autonomizam”.

Reč je o radovima nastalim 1995-97. godine, od kojih je šest rađeno tehnikom ulja na kartonu, a sedma slika je ulje na platnu većeg formata “Bespredmetni autonomizam: ubistvo ili dva najveća srpska slikara umirena svojom veličinom (1997)”.

Đurić je sa Stevanom Markušem objavio 1994. godine “Manifest autonomizma”, čiji je koncept zasnovan na projekciji ličnosti kao posrednika ideja. Terminom ‘autonomija’ definisali su sopstvenu poziciju, čije je tumačenje “povinovanje sopstvenim zakonima”. Uspostavili su lični princip kao glavni princip za sve.

“Autoportret stvara svoj istorijski utvrđen model, sa specifičnom osobinom da slika autora deluje kao deo sadržaja kroz uključivanje u prikaz. Ova slika se ne koristi kao jednostavan odraz slikara ili njegovih pripadnosti i sklonosti, već kao sredstvo za konceptualne manevre. Od kada smo počeli sa izlaganjem, oko 1990, moguli umetničke kritike i teorije su nas označili kao ‘nove figurativce’, predstavljajući nas kao sledeću veliku stvar, drastične, provokativne, urbano-orijentisane predstavnike ‘medijske generacije’ – generacije koja je stekla svoje znanje iz istorije umetnosti kroz reprodukcije i ilustracije – ovisnik je o stripu, naučnoj-fantastici i hororu, pop narkomane… Sve su to gluposti. Izgradili su nam postolje za spomenik: sve što smo trebali da uradimo jeste da skočimo na njega i zauzmemo pozu. Iznenađujuće, ali mi smo seli i napisali manifest, što je bila čudna stvar za devedesete, ali poruka je bila oštra i precizna”, naveo je Đurić  svojevremeno u intervjuu sa Geraldom Matom, objavljenim u publikaciji Interviews Geralda Mata (Kunsthalle Wien / Walther Konig, Keln, 2007).

Đurićev opus je od najranijih dana prisutan na međunarodnoj sceni, dok su njegovi radovi počev od 2001. godine predstavljani u Austriji u okviru samostalnih i kolektivnih izložbi u najznačajnijim institucijama (Kunsthalle Wien, Secession Wien, Museum Moderner Kunst Sammlung Ludwig Wien, Forum Stadtpark u Gracu, Viennafair u Beču…)  kao i u brojnim publikacijama. Dela su mu zastupljena i u kolekcijama Museum Moderner Kunst Sammlung Ludwig u Beču i EVN sammlung u Maria-Enzersdorfu. Đurićev rad su prezentovali brojni domaći kustosi (Ješa Denegri, Branislava Anđelković i Branislav Dimitrijević, Dejan Sretenović, Nebojša Milenković, Lidija Merenik, Stevan Vuković, Svetlana Racanović, Zoran Erić…), kao i internacionalni (Harald Szeemann, Marina Gržinić, René Block, Lóránd Hegyi, Iara Boubnova, Jean-Jacques Lebel, Thomas Trummer…), te specijalizovani art-magazini širom sveta (ArtforumFlash ArtSpikeArt das KunstmagazinCamera AustriaUmělecBalkon…).

Đurić aktivno izlaže od 1989. godine, a radovi mu se nalaze u mnogobrojnim javnim i privatnim kolekcijama širom Evrope i SAD.

Muzej Albertina je osnovao vojvoda Albert od Saksonije-Tešena 70-ih godina 18. veka. Smešten je u palati nadvojvode Albrehta u centru grada, u blizini Bečke državne opere i hotela Saher. U “Albertini” se, između ostalog, čuvaju i dela Leonarda da Vinčija, Mikelanđela, Rafaela, Peter Paul Rubensa, Oskara Kokoške, Rembranta, Albrehta Direra, Gustava Klimta i Egona Šilea.

 

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.