POSMATRAČKA MISIJA OEBS-A: PRISTRASNO IZVEŠTAVANJE MEDIJA OBELEŽILO IZBORE

POSMATRAČKA MISIJA OEBS-A: PRISTRASNO IZVEŠTAVANJE MEDIJA OBELEŽILO IZBORE

Objavio: Magločistač

25.04.2016

Kategorija: U fokusu

Prema preliminarnim zaključcima Posmatračke misije OEBS-a, koja je od 18. marta pratila celokupan izborni proces u Srbiji vezano za prevremene parlamentarne izbore, „iako su osnova građanska prava bila poštovana, pristrasno izveštavanje u medijima, nepravedna prednost koju obezbeđuje status vladajuće stranke i nejasno razgraničenje državnih i stranačkih aktivnosti, poljuljali su jednakost mogućnosti u takmičenju učesnika izbora“.

Generalno posmatrajući, aktuelni zakonodavni okvir kao osnov za sprovođenje demokratskih izbora je dobar, smatraju dalje iz Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a (OEBS/KDILJP) i Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PSSE), uz napomenu da se njegovi ključni nedostaci odnose na „nedovoljno precizna pravila vezano za podnošenje i proglašenje izbornih lista, neefikasne mere protiv zloupotrebe javnih resursa za sprovođenje kampanje, nedovoljno precizna pravila vezano za finansiranje izborne kampanje, kao i nedostatke u rešavanju izbornih sporova, nepostojanje sankcija za određene prekršaje i nedostatak odredbi o posmatračima“.

U izveštaju Posmatračke misije OEBS-a se navodi da su opredeljena sredstava iz državnog budžeta za sprovođenje izborne kampanje iznosila ukupno 580 miliona dinara, da je Ministarstvo finansija 20 posto od tog iznosa isplatilo 18. aprila na račune 17 od 20 izbornih lista koje su učestvovale u izborima – 5,8 miliona dinara svakoj. Preostalih 80 posto sredstava se dodeljuje nakon izbora proporcionalno, u odnosu na broj osvojenih mandata.

Dodatno, šest izbornih lista koje su imale poslanike u parlamentu moglo je da koristi sredstva koja su im bila dodeljena iz državnog budžeta na godišnjem nivou u prethodnim godinama. „Od 20 izbornih lista koje su učestvovale u izborima, 5 je objavilo informacije o donacijama na svojim Internet stranicama, kao što propisuje zakon“, navodi se u izveštaju.

Što se tiče medijskog praćenja izbora, generalni nedostatak bio je odsustvo kritičke analize zbog rasprostranjene autocenzure u sredstvima javnog informisanja, a koja je „rezultat političke kontrole koja se ostvaruje putem oglašavanja, poreskih olakšica ili sprovođenja poreskih kontrola“. Ujedno, prljava kampanja koju je jedan medij vodio protiv novinara koji se bave istraživačkim novinarstvom, nevladinih organizacija ili javnih institucija koje su zauzimale kritički stav u odnosu na Vladu, imalo je „oblik zastrašivanja i uticalo je na sposobnost svih navedenih da obavljaju svoj posao“.

Praćenje medija je pokazalo da su aktivnosti Vlade dominirale u programima vesti koje su se prikazivale na dva javna servisa sa otprilike 40 procenata zastupljenosti, a način izveštavanja je bio ili pozitivan ili neutralan, s tim da je informativni program RTV-a u posmatranom periodu bio uravnoteženiji.

Nasuprot tome, vesti četiri nacionalna privatna televizijska kanala – B92, Happy, Pink i Prva – bile su blagonaklone Vladi a u nekim slučajevima su i vrlo opširno izveštavale o njenim aktivnostima. „Naročito je Pink iskazivao jasnu pristrasnost i otvoreno promovisao Vladu, dok je Demokratsku stranku prikazivao u vrlo negativnom svetlu. Pozitivan primer je N1, privatni televizijski kanal, čiji program se prikazuje prvenstveno u većim gradovima, koji je opširno i na dosta raznolik i izbalansiran način izveštavao o političkim akterima u svom informativnom programu“, navodi se u izveštaju.

S druge strane, među novinskim izdanjima čiji je rad praćen, Informer, kao tabloid, „vodio je negativne i mržnjom inspirisane kampanje protiv onih koji su se naizgled suprotstavljali Vladi. Neke stranke je predstavljao u negativnom svetlu, naročito DS, dok je pružao otvorenu podršku SNS-u i Vladi“. Politka, Kurir i Večernje novosti naginjale su Vladi u svom izveštavanju, dok je Blic zauzimao nešto kritičniji stav u odnosu na političke aktere. Različite stavove i sveukupno izbalansiranu sliku političkih subjekata predstavljao je Danas, čiji je tiraž znatno manji od tiraža ostalih novina koje su praćene, konstatuju iz Posmatračke misije.

U izveštaju se naročito naglašava značaj potrebe za preciznijim regulisanjem procedura vezanih za predaju izbornih lista, naročito tzv. manjinskih.

U Srbiji su 64 od 106 registrovanih političkih stranaka stranke nacionalnih manina. Od 29 podnesenih izbornih lista, 17 njih je podnelo zahtev za priznavanje statusa manjinske liste, a 8 njih je takav status i dobilo.

RIK je u početku, prema uputstvima koje je sam doneo a kojima su propisani kriterijumi za proglašenje statusa manjinske liste, odbijao liste koje nisu dostavile dokaze o tome da svojim aktivnostima predstavljaju i promovišu interese nacionalne manjine. Međutim, Upravni sud je doneo odluku da RIK ne može da odbije status manjinske liste izbornoj listi koju je podnela politička stranka koja ima takav status.

„Neki podnosioci izbornih lista su iskoristili ovaj nedostatak jasnih kriterijuma u zakonu da podnesu zahtev za proglašenjem statusa manjinske liste isključivo zbog mogućnosti da iskoriste privilegije koje iz toga proizlaze“, zaključuje se u izveštaju.

Što se tiče samog izbornog dana, procedure su generalno bile sprovođene na efikasan način i u skladu sa zakonom, uz napomenu da izgled paravana i način na koji su bila postavljena biračka mesta nije obezbeđivao tajnost glasanja, što nije u skladu sa opredeljenjima OEBS-a i ostalim međunarodnim obavezama i standardima.

Takođe, zabeleženi su bili slučajevi porodičnog glasanja, a proveravanje sa UV lampama da li je bilo višestrukog glasanja nije sprovođeno na dosledan način, a tokom samog izbornog dana međunarodni posmatrači su zabeležili i primili obaveštenja o prisustvu predstavnika SNS-a na i oko nekih biračkih mesta, „što je izazivalo strah“, navode iz Posmatračke misije OEBS-a.

(Magločistač)
m od logoa sa rogovima mali

[clear]

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.