Foto: MD/Magločistač
Više od 25 organizacija civilnog društva donelo je odluku da obustavi svaku dalju saradnju sa zakonodavnom i izvršnom vlašću u Srbiji.
“Saradnja vlasti i civilnog društva, motivisana javnim interesom, uobičajena je u demokratskim zemljama. Već godinama, međutim, vlast u Srbiji skoro svakodnevno odstupa od bazičnih demokratskih standarda i principa vladavine prava zbog čega obustavljamo svaki vid saradnje s organima zakonodavne i izvršne vlasti”, navodi se u obrazloženju ove odluke.
To znači da se potpisnice ove odluke, kojih ima 28, povlače iz članstva, formalnog ili neformalnog, u radnim grupama Vlade i ministarstava, kao i u drugim stalnim ili ad hoc telima u čiji rad su bile uključene, precizira se.
Organizacije civilnog društva, potpisnice saopštenja za javnost, konstatuju da – uprkos iskrenoj volji da sprecifičnim znanjima pomognu uspostavljanju funkcionalnijeg institucionalnog sistema – formalnim uključivanjem civilnog društva vlast “samo nastavlja da fingira demokratske procese”:
“U praksi, zaštita ljudskih prava i sloboda u konstantnom je padu već dugo vremena, što postaje sasvim očigledno danas kada vlast na sve načine pokušava da uguši studentske proteste i izbegne ispunjavanje zahteva koji ne bi smeli da budu sporni ni za koga kome je u interesu Srbija kao pravna država”.
Organizacije civilnod društva ističu da nije moguće preceniti značaj borbe koju predvode studenti, a koja je usmerena na odgovornost institucija i nosilaca javnih funkcija kao na temelj funkcionisanja društva, te zahvaljujući kojoj sve veći broj građana uviđa da prosperiteta za Srbiju nema sve dok institucije ne počnu da rade u skladu sa svojim nadležnostima i dok se ne smanji koncentracija moći u rukama onih koji nisu nadležni.
“Ovih dana svedočili smo uznemiravanju, hapšenjima i proterivanju stranih državljana i targetiranju građana s dvojnim državljanstvom, deljenju ličnih podataka i ugrožavanju bezbednosti studenata. Organizacije civilnog društva i nezavisni novinari i mediji predugo su izloženi pritiscima, pretnjama i kampanjama mržnje. Uverili smo se kako se bezbednosne strukture zloupotrebljavaju zarad nelegalnog špijuniranja i zastrašivanja aktivista, novinara i drugih kritičara vlasti”, navodi se u saopštenju za javnost, te podseća da je neprijateljstvo prema civilnom sektoru dobilo i institucionalni oblik kroz Predlog zakona o posebnom registru agenata stranog uticaja, koji je kreiran po uzoru na Rusiju i Belorusiju.
“Nećemo odustati od vraćanja institucija Republike Srbije njihovim nadležnostima i građanima. Nastavićemo da pratimo procese donošenja odluka i da redovno informišemo javnost o njihovim efektima, kao i da koristimo sve pravne, administrativne i druge mehanizme u cilju zaštite ljudskih prava i drugih interesa građana”, poručuju na kraju predstavnici organizacija civilnog društva koje su donele odluku o obustavi saradnje sa vlašću u Srbiji.
Potpisnici:
A11 – Inicijativa za ekonomska i socijalna prava
Alternativni centar za devojke
ASTRA-Akcija protiv trgovine ljudima
Asocijacija medija
Asocijacija onlajn medija
Autonomni ženski centar
Beogradski centar za bezbednosnu politiku
Beogradski centar za ljudska prava
Centar savremene politike
Crta
Evropski pokret u Srbiji
FemPlatz
Građanske inicijative
Helsinški odbor za ljudska prava
Inicijativa mladih za ljudska prava
Inicijativa za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI-S
Kolektiv Ministarstvo prostora
Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM
Međunarodna mreža pomoći IAN
Nacionalna koalicija za decentralizaciju
Nezavisno društvo novinara Vojvodine
Nezavisno udruženje novinara Srbije
Partneri za demokratske promene Srbija
PIN – Mreža psihosocijalnih inovacija
Polekol – Organizacija za političku ekologiju
Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu – RERI
SHARE Fondacija
Slavko Ćuruvija fondacija
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 86. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti, rodnog identiteta ili drugog ličnog svojstva bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.