NAJVIŠE NEZAPOSLENIH ŽENA JE U VOJVODINI

NAJVIŠE NEZAPOSLENIH ŽENA JE U VOJVODINI

Objavio: Magločistač

01.05.2018

Kategorija: U fokusu

Bez posla ili sa poslom koji ne pokriva troškove života, sa statusom „pomažućeg neplaćenog člana gazdinstva“, sa brdom obaveza u porodici i sve to najviše kada su bez većeg stepena obrazovanja susreće se značajan broj radnih žena u Zrenjaninu, gde je bez posla trenutno njih 2.781.

Prema evidenciji NSZ Filijale Zrenjanin, na području Srednjobanatskog upravnog okruga slika je još drastičnija, na kraju marta ove godine bez posla je bilo 5.998 žena.

– Žene konkurišu ravnopravno na ponuđena radna mesta, a nešto češće se zapošljavaju na radnim mestima prodavca, krojača, šivača, čistačica, gerontodomaćica, medicinskih sestara, frizera. Najviše nezaposlenih žena po starosnoj kategoriji su one preko 50 godina starosti, ali je takođe dosta žena bez posla uzrasta od 35 do 49 godina, navodi za Danas Aleksandra Štrbac, savetnica za zapošljavanje NSZ Filijala Zrenjanin.

Kako je biti nezaposlena žena na teritoriji grada Zrenjanina svedoči Milica Lupšur, koja je iskusila sve aspekte prekarnog rada u Srbiji, a sada je aktivna u organizaciji „Roza“ koja zastupa radna prava žena.

– Nikada nisam imala ono što se zove stalan posao, a sa svoje 54 godine života imam samo devet godina radnog staža iako radim od svoje 23. godine. Nema šta nisam radila, od šivenja i branja voća, do laboratorije jer sam laborant po struci. Negde je bilo ugovora, a najviše se radilo na crno. Ugovori o radu su posebna priča, jer kada se radi u polju ili voćnjaku da bi se dobio ugovor preko Studentske zadruge, ne možete da se prijavite kao odrasla osoba, već su se koristili podaci neke druge, mlađe osobe. Sezonski poslovi su najteže iskustvo, ne samo što je to inače fizički težak posao, već što se sve odvija u uslovima ispod dostojanstva, kaže Milica Lupšur i dodaje da su dnevnice uglavnom iste, sem kod utovara, a kada žene rade taj posao, ne dobiju istu platu kao muškarci.

– Na takvim poslovima nije bilo puno rodne razlike, ali zato u tekstilnoj industriji je već primetno da bolje plaćene poslove šefova obavljaju muškarci, dok žene samo šiju i kroje. Moja drugarica je imala u fabrici iskustvo da je slabije plaćena za isti posao od muškaraca, a kada se pobunila, vrlo brzo je proglašena tehnološkim viškom. Sada dobiti stalan posao u Zrenjaninu spada u premiju, većina radi za tako mizernu platu od 17.000 dinara, manju od minimalca. Žene imaju dodatni strah i presiju od ponižavanja, a neke i od mobinga na poslu i pritiska porodice kako ne smeju napustiti posao, jer im je to jedina zarada. Nije ni čudo da su žene zbog svega uplašene i ćute, kaže za Danas Milica Lupšur.

Po stručnoj spremi broj nezaposlenih žena na području zrenjaninske filijala za zapošljavanje u kategoriji nekvalifikovani radnici iznosio je u martu 2018. godine 898, sa trogodišnjom školom 415, četvorogodišnjom 804, sa višom školom 228 i sa fakultetom 387, a bez posla su i tri doktorke nauka.

– Ranije smo imali potpuno jasnu granicu između zaposlenosti, sigurnog, stalnog, plaćenog posla i nezaposlenosti. Sada, već dvadeset godina procesa tranzicije privrede Srbije i uvođenjem neoliberalnih koncepata deregulacije i fleksibilnosti, ta granica se rastvara i narastaju prekarne forme rada kojima su najviše izloženi mladi kojima je to jedina ulaznica u svet rada. Iz dana u dan svedočimo razvoju ubistvenog kapitalizma koji uništava socijalnu legislaturu, navodi Sarita Bradaš, istraživačica Fondacije Centar za demokratiju.

Prema njenim rečima, najviše neaktivnih žena je u Vojvodini, gde je i najveći rodni jaz u stopama neaktivnosti muškaraca i žena. Najviše žena radi u sektoru usluga, 67,5 odsto ukupno zaposlenih žena, a znatno manje u poljoprivredi 16,2 odsto, i industriji 16,3 odsto.

U studiji „Položaj žena na tržištu rada“ istraživačica Sarita Bradaš zapaža da je manje od polovine žena radnog uzrasta zaposleno.

– Žene su suočene sa nemogućnošću pronalaženja posla, više nego muškarci, prelaze u neaktivnost bilo zbog toga što su odustale od aktivnog traženja posla ili zbog nemogućnosti da rade uprkos tome što žele da rade, što je vidljivo iz razloga neaktivnosti. Podzaposlenost žena je prisutnija od podzaposlenosti muškaraca, u kategoriji neaktivnih koji žele i mogu da rade žene čine 55 odsto. Žene čine većinu i u kategoriji lica koja žele da rade, ali ne mogu pri čemu je najčešći razlog briga za porodicu – navodi Sarita Bradaš.

 

Izvor: Danas

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.