GI “PRIRODA I DRUŠTVO” UPUTILA OTVORENO PISMO MINISTRU KULTURE

GI “PRIRODA I DRUŠTVO” UPUTILA OTVORENO PISMO MINISTRU KULTURE

Foto: Natalija Jakovljević

Objavio: Magločistač

11.12.2019

Kategorija: U fokusu

Građanska inicijativa “Priroda i društvo” iz Subotice uputila je Otvoreno pismo republičkom ministru kulture Vladanu Vukosavljeviću, u želji da skrene pažnju nadležnih na dešavanja u Subotici i očekujući da se intitucije Grada ponašaju u skladu sa zakonom. 

Otvoreno pismo prenosimo u celosti.

[divide icon=”circle” width=”medium”]

Poštovani gospodine Vukosavljeviću,

Obraćamo Vam se povodom aktuelnih rušenja nepokretnih kulturnih dobara u zaštićenim gradskim zonama Subotice, pre svega zbog rušenja pet objekata u prostorno kulturno-istorijskoj celini Ulica braće Radić (Sl. Glasnik RS br. 50/19), i iz razloga što važeći Zakon o kulturnim dobrima (Sl. glasnik RS br. 71/94), tačnije njegov član 107, st. 6, koji glasi: „Na predlog ministarstva nadležnog za poslove kulture, Vlada Republike Srbije može obustaviti od izvršavanja prostorne i urbanističke planove kojima se, u dovoljnoj meri, ne obezbeđuje zaštita i korišćenje kulturnih dobara, kao i dobara koja uživaju prethodnu zaštitu,“ omogućava da pokrenete proceduru za stavljanje van snage Izmena plana detaljne regulacije za deo prostora oivičenog ulicama Maksima Gorkog, Beogradski put, Blaška Rajića i Senćanski put u Subotici (Sl. list grada Subotice br. 28/19), kojim su pomenuta rušenja omogućena.

Naime, iako je Ulica braće Radić utvrđena za nepokretno kulturno dobro 11.07.2019. odlukom Vlade Republike Srbije, i iako su u toj odluci propisane mere zaštite za svaki pojedinačni objekat u okviru prostorno kulturno-istorijske celine, Skupština grada Subotice, Sekretarijat za urbanizam grada Subotice i Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica su nizom štetnih odluka, potpuno negirajući postojanje odluke Vlade Republike Srbije o utvrđivanju Ulice braće Radić za nepokretno kulturno dobro, odredbama plana koji je usvojen 10.10.2019, dakle tačno tri meseca nakon odluke Vlade, dozvolili rušenja čak pet objekata u Ulici braće Radić (na br. 41, 43, 45, 67, i 71), od kojih su dve kuće na brojevima 43. i 45. utvrđene kao objekti od vrednosti čije je rušenje odlukom Vlade o utvrđivanju zabranjeno. Pomenuta rušenja izvedena su u izuzetno kratkom vremenskom periodu (od 19.10 do 3.11. 2019), a toliko građevina nije srušeno u Ulici braće Radić ni tokom prethodnih nekoliko decenija. Stoga zaključujemo da je utvrđivanje ove ulice za nepokretno kulturno dobro izazvalo katastrofalne posledice po očuvanje njene autentičnosti i integriteta – a da je sam proces utvrđivanja nepokretnog kulturnog dobra koje u završnoj fazi priprema i predlaže Vladi na utvrđivanje Ministarstvo na čijem ste vi čelu – doveden do apsurda. Nažalost, jer je Ulica braće Radić jedna od poslednjih ulica koja čini jedinstvenu celinu sa objektima građanske arhitekture u Subotici podignutim u rasponu od sredine 18. do sredine 20. veka i predstavlja  jednu od najvrednijih očuvanih uličnih celina u Vojvodini. Kuće koje su u njoj izgrađene pripadaju različitim stilskim pravcima (klasicizmu, eklektici sa stilskim obeležjima neorenesanse, neobaroka, secesiji) i svojom bogatom istorijom oslikavaju presek subotičkog društva tokom dugog vremenskog perioda, predstavljajući vrednost koja značajno prevazilazi lokalne i regionalne okvire.

Detaljnim uvidom u mere tehničke zaštite propisane za objekte u Ulici braće Radić u Izmenama plana detaljne regulacije za deo prostora oivičenog ulicama Maksima Gorkog, Beogradski put, Blaška Rajića i Senćanski put u Subotici i onima koje je propisala Vlada Republike Srbije odlukom o utvrđivanju takođe dolazimo do iznenađujućih zaključaka. Ako izuzmemo da objekti na br. 43 i 45 nisu ni smeli da se ruše i da na njihovom mestu nije predviđena izgradnja drugih objekata, izmenama plana predviđeno je da novoizgrađeni objekti mogu imati 4 sprata P+2+Pk (Pk bi bilo povučeni sprat), dozvola gradnje je do 14,5m, dozvoljena etaža visokih prizemlja do 4m, zauzeće parcela nema ograničenja, a dozvoljeno je i njihovo objedinjavanje, dok odluka Vlade propisuje samo u iznimnim slučajevima izgradnju novih objekata na mestu porušenih, uz istovetno zauzeće parcele, očuvanje vertikalnih i horizontalnih regulacionih linija (maksimalna spratnost je P+Pk) i bez objedinjavanja postojećih parcela. Smatramo da ovaj najdrastičniji, ali svakako ne jedin primer duboke kolizije ova dva akta, vrlo živopisno dokazuje da nadležni organi i institucije grada Subotice nisu štitile javni interes zaštite kulturnih dobara i da su time ozbiljno prekršile svoja zakonom utvrđena ovlašćenja, a da to u potpunosti zahteva Vašu reakciju, kao čuvara i staratelja nad primenom i poštovanjem Zakona o kulturnim dobrima u Republici Srbiji.

Dodatnu konfuziju u čitav slučaj unela su i dva saopštenja Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Subotica (od 14.11 i 29.11.2019. objavljena na portalu www.subotica.com) u kome Međuopštinski zavod konstatuje da je prethodna zaštita Ulice braće Radić istekla 6.4.2018. (iako su predlog odluke o utvrđivanju dostavili Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture svega šest meseci ranije 5.10.2017) te su smatrali da procedura utvrđivanja za nepokretno kulturno dobro neće ni biti sprovedena. Ostaje nejasno, po kom pravnom osnovu su onda izdavali mere tehničke zaštite za potrebe izmena Plana detaljne regulacije na osnovu zahteva J.P. za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje Subotica, ako je istekla prethodna zaštita a oni smatrali da Ulica braće Radić neće biti proglašena za nepokretno kulturno dobro. Dodatnu zabunu unosi i činjenica da je saglasnost na izmene plana Međuopštinski zavod izdao 6.8.2019, dakle nakon što je Ulica braće Radić već bila utvrđena za kulturno dobro, a dozvolu za rušenje 25.10.2019, čitavih nedelju dana nakon što je otpočelo rušenje pomenutih kuća. Takođe, nerazumljivo je kako Međuopštinski zavod smatra da će novoizgrađeni objekat (jedan) zadržati istovetni izgled tri srušene kuće u nizu (br. 41, 43 i 45) kad su to bile tri različite fasade objekta iz različitih perioda sa kolskim ulazom između brojeva 41. i 43, sa ukupnim uličnim pružanjem na više od 20 metara.

Podsećamo Vas i na činjenicu da je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije i samo pomoglo proces utvrđivanja Ulice braće Radić za nepokretno kulturno dobro 2017. godine finansiranjem istraživanja i organizovanjem izložbe o arhitektonskom nasleđu Ulice braće Radić (Savremena galerija Subotica/decembar 2017), omogućivši da se o njenim vrednostima, značaju i istoriji štampa publikacija pod nazivom Ulica braće Radić – proces nastanka nepokretnog kulturnog dobra.

Ovom prilikom skrećemo Vašu pažnju i na to da ovi poslednji slučajevi nažalost nisu usamljeni primeri uništavanja nepokretnog kulturnog nasleđa u Subotici. Pre samo nekoliko meseci srušene se kuće u ulici Zmaj Jovinoj 4, Subote Vrlića 3 i Celovačkoj 8-10 u okviru prostorno kulturno-istorijske celine od velikog značaja za Republiku Srbiju, Gradsko jezgro Subotice (rešenje MZZSK Subotica br. 101-4 od 13.12.1986; Sl. list SRJ 25/91). Trenutno se u Subotici sprovodi akcija postavljanja velikog broja (čak 26) svetlećih reklamnih panoa u užem gradskom jezgru, čiji će neumereni broj i veličina značajno umanjiti vrednosti i lepotu urbanog jezgra našeg grada. Prethodnih godina i decenija već su srušeni ili devastirani blokovi prizemnih kuća pored pravoslavne crkve, bioskop Zvezda, zgrada Narodnog pozorišta, kuće u ulici Vase Stajića, kuće u ulici Petefi Šandora pored Gimnazije i mnoge druge. Nažalost, sve pomenute neprimerene intervencije na kulturnom nasleđu, kao i mnogo toga što smo ovde izostavili, odobrio je Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture – osnovan, začudo, da bi svojim delovanjem štitio kulturno i istorijsko bogatstvo Subotice i njene okoline.

Zbog svega navedenog Građanska inicijativa „Priroda i društvo“ pokrenula je potpisivanje peticije protiv daljeg uništavanja kulturnog nasleđa Subotice i započela sa organizovanjem protesta za zaustavljanje dalje devastacije u zaštićenim zonama Subotice, od kojih će se prvi održati 7. decembra 2019. godine u 12.00 ispred, nažalost još uvek ni blizu dovršene, zgrade Subotičkog narodnog pozorišta. Od Vas očekujemo da iskoristite zakonom propisana ovlašćenja i pokrenete proceduru prema Vladi Republike Srbije stavljanja van zakona Izmene plana detaljne regulacije za deo prostora oivičenog ulicama Maksima Gorkog, Beogradski put, Blaška Rajića i Senćanski put u Subotici, koji je Skupština grada Subotice donela na svojoj 28. sednici 10.10.2019. godine, a kojim su omogućena rušenja kulturnih dobara u Ulici braće Radić. Takođe, nadamo se da će vaše ministarstvo istražiti i da li je u zaštićenom Gradskom jezgru Subotice bilo kršenja zakonskom propisanih procedura i nadležnosti prilikom usvajanja novih i izmena postojećih planskih dokumenta na štetu kulturnog nasleđa i građana Subotice, a u korist kojekakvih investitora i interesnih grupa. Jer rušenje zaštićenih kulturnih dobara u Ulici Braće Radić nije ni prvi ni jedni slučaj, već dobro razrađen i više puta upotrebljen model kako, na izgled zakonitom procedurom sprovedenom na lokalnom nivou omogućiti dobit odabranim pojedincima, pri čemu kulturno nasleđe predstavlja kolateralnu štetu.

Očekujući Vašu brzu reakciju i odgovor srdačno Vas pozdravljamo,

 

U Subotici, 6.12.2019.                                                                          GI „Priroda i društvo“ Subotica

(Magločistač)

 

 

[clear]

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.