Foto: NJ/Magločistač (arhiva)
Generalna skupština Evropske federacije novinara je 3. juna u Budimpešti usvojila rezoluciju kojom izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sve učestalijih napada, pretnji i pritisaka na novinare u Srbiji.
U dokumentu se ističe da je tokom 2024. godine bilo zabeleženo 166 slučajeva napada i pritisaka na novinare, dok ih je u prvih pet meseci 2025. već registrovano 128.
Posebno su naglašeni brojni fizički napadi, slučajevi digitalnog nadzora i pasivnost policije, koja često uklanja novinare sa terena umesto napadača.
EFJ je ukazala na hroničnu nekažnjivost – od 62 slučaja iz 2024. godine, do marta 2025. samo jedan je okončan osuđujućom presudom, dok je jedan rešen kroz odloženo gonjenje.
Od ukupno 598 slučajeva napada i pretnji registrovanih od 2016. godine, samo 16 posto je rezultiralo presudom, dok u 19 posto slučajeva počinilac nikada nije identifikovan.
Rezolucija upozorava i na sve izraženije političke pritiske u medijima koji u nekim oblicima zavise od javnog novca, uključujući cenzuru, uredničko mešanje i otpuštanja novinara.
Konstatuje se i dalji pad Srbije na međunarodnim indeksima medijskih sloboda – RSF je pozicionirao Srbiju na 96. mesto, Freedom House je svrstava u „delimično slobodne“ zemlje, a SafeJournalists indeks beleži najnižu ocenu upravo u oblasti stvarne bezbednosti novinara.
U skladu s tim, Generalna skupština Evropske federacije novinara osuđuje kontinuirane napade i nekažnjivost; poziva srpske institucije da hitno reaguju i javno izveštavaju o slučajevima; poziva međunarodne organizacije da pojačaju pritisak na Srbiju; izražava solidarnost sa nezavisnim novinarima i medijima; zahteva da se ova pitanja zadrže na agendi evropskih institucija; poziva medije, naročito javne servise, da garantuju uređivačku nezavisnost i zaštitu novinara, navodi se u usvojenoj rezoluciji.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 86. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti, rodnog identiteta ili drugog ličnog svojstva bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.