Žigmanov o izborima za nacionalne savete: „Hrvatska zajednica pokazala odgovornost da se započeti poslovi nastave“

Žigmanov o izborima za nacionalne savete: „Hrvatska zajednica pokazala odgovornost da se započeti poslovi nastave“

Tomislav Žigmanov, foto: NJ/Magločistač

Objavio: Magločistač

12.10.2022

Kategorija: Politika , Subotica

Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), Tomislav Žigmanov, rekao je danas da je prikupljanje potpisa građana za elektore za peti saziv Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) pri kraju, i da će elektorska skupština biti održana 13. novembra.

Potpisi su se prikupljali u okviru predizborne kampanje pod nazivom „Hrvati i dalje zajedno“, a ukupno imaju više od 60 elektora što je minimum kada je u pitanju hrvatska zajednica.

Žigmanov je naveo da više od polovine elektora čine članovi i simpatizeri DSHV-a, ali i drugi građani različitih dobi, pola i struktura. Do sada je više 4.000 građana dalo svoj potpis uoči izbora.

U novi saziv HNV-a biće izabrano ukupno 29 većnika.

Foto: NJ/Magločistač

Žigmanov je podsetio da je od 23 nacionalna veća nacionalnih manjina, koliko ih ima u Srbiji, Hrvatsko nacionalno veće zajedno sa crnogorskim, goranskim i makedonskim ušlo u izborni proces putem elektora zbog nedovoljnog broja upisa pripadnika hrvatske zajednice u poseban birački spisak.

„Pripadnici hrvatske zajednice pokazali su svest, odgovornosti i demonstrirali zrelost kada je u pitanju naše zalaganje za budućnost hrvatske zajednice u Vojvodini, jer ćemo ovim izborima potvrditi da imamo snage i sposobnosti da započete poslove nastavimo realizovati“, ocenjuje predsednik DSHV-a.

Dodao je da će imati elektore iz Banata, Zrenjanina, Starčeva, Srema, Zemuna, Slankamena, Petrovaradina, Sremske Mitrovice, Šida, Beočina i Rume, a najveći broj njih dolazi iz Bačke, iz Subotice i okolnih mesta gde žive Hrvati.

„Lakše je upisati se u knjigu umrlih nego u poseban birački spisak“

Žigmanov je govorio i o izazovima kojima su bili izloženi a koji se tiču različitih praksi upisa u birački spisak pripadnika hrvatske nacionalne manjine u lokalnim samoupravama.

„Od onih najkrućih, gde je možda lakše upisati se u knjigu umrlih, nego u poseban birački spisak hrvatske zajednice, jer su pojedine lokalne samouprave, naročito u Sremu, zahtevale da svaki građanin koji se želi upisati, mora lično doći u jednu prostoriju u opštinsku upravu, i neposrednom izjavom popunjavati i formular, da bi se upisao u poseban birački spisak“, ističe.

Prema njegovim rečima, kada bi se na taj način stvarao popis birača za opšte izbore, sumnjaju da bi bilo više od 5 odsto upisanih birača.

„Procedura mora biti usaglašena, pojednostavljena, inkluzivna kada su u pitanju interesi pripadnika hrvatske zajednice. Bili smo svedoci da se u drugim lokalnim samoupravama upis u poseban birački spisak hrvatske nacionalne manjine realizovao na način da je bila dovoljna fotokopija lične karte, izjava o spremnosti o uključivanju u popis i ovlašćenje osobe koja donosi u njegovo ime“, napominje Žigmanov.

Dodaje da je takođe bilo problema i u funkcionisanju samog biračkog popisa, jer su ljudi koji su u prošlom izbornom procesu bili elektori, ovoga puta bili neregistrovani, iako su morali prilikom prošlih izbora da budu upisani jer su bili učesnici.

„To tumačimo slabostima softvera i funkcionisanja tog sistema u vremenskim razdobljima kada je on bio izložen možda većoj opterećenosti“, smatra.

Takođe, lider DSHV-a je sa žaljenjem konstatovao da je ceo proces prošao bez bilo kakvog monitoringa međunarodnih organizacija i domaćih nevladinih organizacija, pa tako pripadnici ove zajednice nisu mogli da ukažu na određene probleme koji su se javljali tokom popisa birača i upisa u poseban birački spisak.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.