Zamisli jedno mesto u prirodi sa kog se vraćaš punih baterija: Briga o sebi u fokusu Udruženja „Klara i Rosa“

Zamisli jedno mesto u prirodi sa kog se vraćaš punih baterija: Briga o sebi u fokusu Udruženja „Klara i Rosa“

Foto: NJ/Magločistač

24.07.2023

Kategorija: Društvo , Subotica

Zamisli jedno mesto u prirodi, udaljeno od posla, od problema, od gužve i žege. Jedno mesto okruženo šumom, čistim vazduhom, peskom kroz koji koračaš bosa, i grupu od desetak ljudi koji dele iste ili slične vrednosti, sa kojima možeš otvoreno i bez ustezanja da razgovaraš, jedeš zdrave obroke, šetaš u prirodi, čekaš izlazak sunca, ali i prisustvuješ zanimljivim radionicama. Mesto gde upijaš nova iskustva, puniš „baterije“ i spremaš se da nastaviš sa životom – odmorna.

Jesi li?

Foto: NJ/Magločistač

Ovaj botanički raj se nalazi u naselju Kelebija, u Subotici, u blizini srpsko-mađarske granice, a zove se Udruženje Nyari mozi („Letnji bioskop“), koji je ovaj put bio mesto susreta 11 žena koje su u svojim poslovima veoma angažovane i predane, a koje su zajedno provele nedelju dana u okviru programa Grounding retreat, koji sprovodi Udruženje građana „Klara i Rosa“, a koji je nastao iz potrebe da se podrže, osnaže i povežu aktivistkinje i umetnice koje rade sa zajednicom.

Ovaj regionalni sastanak uključuje žene aktivistkinje i umetnice iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Kosova, Albanije i Rumunije. Projekat se realizuje uz podršku Urgent Action Fund – UAF.

Vukov Ciganjik: “Da bi mogao da daješ, moraš prvo da brineš o sebi”

Koordinatorka projekta Grounding – Retreat Gordana Vukov Ciganjik iz Udruženja „Klara i Rosa“ rekla je za Magločistač da oni koji rade u civilnom sektoru ili rade kao nezavisni umetnici često žive u vrlo nesigurnim finansijskim okolnostima, pa su stres i neizvesnost sastavni deo njihovih života.

Gordana Vukov Ciganjik, foto: Anamarija Tumbas

„Previše se daje drugima, a nema dovoljno vremena za brigu o sebi. Juriš da bi sve što radiš funkcionisalo, a onda se izmoriš. Zapravo su ljudi koji rade u civilnom sektoru vrlo posvećeni svom poslu, mnogo daju pa je naša ideja nastala zbog sagorevanja u poslu.”

Birnout su doživele prošle godine i same članice ovog subotičkog udruženja i odlučile da naprave jedan retreat.

„Prošle godine smo imale puno projekata i sagorele smo, a projekat je nastao iz te potrebe da razumemo tu situaciju, da se povežemo sa nama sličnima, a da u isto vreme nekako obuhvatimo one države sa kojima najčešće nemamo kontakta, iz kojih dolaze naše gošće“, navela je Vukov Ciganjik.

Ona je istakla da se zapravo malo govori o toj brizi o sebi, „jer, da bi mogao da daješ, moraš prvo da brineš o sebi“.

Od prvog dana, ova grupa žena sluša i upoznaje jedna drugu i u skladu sa tim stvara programe, pa se na taj način otvaraju i mnoge teme o kojima se otvoreno govori, poput pitanja samospoznaje, sadašnjeg trenutka – „gde ja završavam a gde počinješ ti“, međusobnih odnosa i komunikacije.

„Jutros smo ustale u 4.30 časova, išle smo da vidimo izlazak sunca u 5.10 časova i bile smo u tišini od kada smo se probudile, pa sve do 9 časova. I svašta se dešavalo, bilo je neverovatno… Kako smo razgovarale, to možemo da podelimo u dva čina – jedan deo koji se dešavao u prirodi, u šumi, kod granice sa Mađarskom, u pesku, na igralištu, a drugi deo koji se dešavao ovde u ’Letnjem bioskopu’, kada smo trebale da nastavimo sa danom, da pripremimo doručak. Veoma je interesantno koliko je lakše biti jedni sa drugima u prirodi a nakon povratka u civilizaciju, nekako je teško ostati u tišini“, iznosi svoje utiske Vukov Ciganjik.

Cilj Udruženja „Klara i Rosa“ je da se ova grupa žena posveti procesu i da svaka od njih napuni „baterije“ i da od avgusta nastave svoje živote, ispočetka, uz svežu energiju, a možda se iz jednog ovakvog susreta izrodi i neka saradnja i neki novi projekti, dodaje.

„U planu je da realizujemo i seriju intervjua sa svim učesnicama a snimci će u vidu podkasta biti dostupni na Radio Placu. Takođe, napravićemo i kratak film o ovom sedmodnevnom druženju“, poručila je Vukov Ciganjik.

Dimitrova: „Otkrićemo šta za nas znači boravak u prirodi’

Anastazija Dimitrova dolazi iz Skoplja, iz Makedonije, gde radi na Šumarskom fakultetu i završava doktorat u Italiji. Ona kroz svoj rad kombinuje aktivizam i umetnost. Veruje da je zapravo nauka umetnost, u kojoj spaja formalne i neformalne prakse i pristupe u svom radu.

Anastazija Dimitrova, foto: NJ/Magločistač

Ona je rekla za Magločistač da se rado odazvala ovom pozivu i da je u Suboticu došla da se odmori i da upozna neke nove ljude za koje smatra da imaju zajedničkih interesovanja, ali i različitosti, kako bi imale priliku da ih istraže zajedno.

„Svi smo mi došli bez ideja šta ćemo da radimo, ali sada otkrivamo sve to zajedno što je možda čak i bolji deo. Svako će održati ovde svoju radionicu i prilagodiće je trenutnoj atmosferi. Svi smo došli nedelju dana malo da odmorimo, da imamo mogućnost da se povežemo na neki drugačiji način i da vidimo kako ćemo to da uradimo“, istakla je Anastazija.

Pre dolaska, njeno pravilo je bilo da nema nikakva očekivanja, jer kada čovek ima očekivanja, kaže, onda ima i neki vid pritiska – što nije svrha ovih radionica.

„Moja radionica će biti šetnja kroz šumu, da kroz različite aspekte malo razmislimo šta za nas znači boravak u prirodi“, kazala je.

Podela poslova među ženama za sada izgleda veoma funkcionalno, dodaje uz osmeh.

„Na samom početku smo dogovorili ko će šta da radi svakog dana, podela obaveza, i onda pokušavamo to da sledimo. Zanimljivo je i fluidno“, ocenila je Anastazija.

Lesjak: “Ovo je za mene događaj godine”

Još jedna od učesnica koja je govorila za Magločistač dolazi iz Zagreba, iz Hrvatske, i zove se Lea Lesjak. Ona vodi humanitarnu organizaciju Circle of Love („Krug ljubavi“) koja pomaže zlostavljanoj i ugroženoj deci koja žive na rubu ekstremnog siromaštva u Keniji gde se i sama preselila. Misija njene organizacije je da se proširi na podizanje svesti o sprečavanju dečijih brakova i sakaćenja ženskih genitalija.

Lea Lesjak, foto: NJ/Magločistač

„Moja impresija je da osim davanja ima jako puno i primanja, jer mene to zbilja čini ispunjenom i ne bih volela raditi bilo šta drugo. Ali je i veoma teško nositi se sa svakodnevnim situacijama i problemima, pogotovo kada osim tih teških situacija postoje još dodatni problemi kao što su neefikasni sistem koji ne pruža nikakvu zaštitu i razna ograničenja u finansijskom smislu, a rešenje je potrebno, to je onda veliki teret“, kazala je.

Prema njenim rečima, pre nego što je došla u Suboticu bila je jako uzbuđena, i za nju je ovo, kako je navela – „događaj godine“.

„Pretpostavila sam da će ovo biti mesto gde ću biti prihvaćena, što često nisam, s obzirom na odluke o svom životu, način života koji živim a koji je nešto drugačiji“, rekla je Lea.

Očekivala je, kako kaže, da će ovo biti grupa žena koja deli slične vrednosti.

„Lepo je da možeš biti skroz svoj, i iznenadila sam se kada sam došla ovde i videla kako je to sve kreativno na ovom imanju, da su prostori kreirani svaki za sebe, vidi se da je svaki deo baš sa trudom i velikom pažnjom uređen, i to nas je sve fasciniralo“, objasnila je Lea.

Kroz svoj posao, dodala je, ne susreće mnogo žena koje su toliko strastvene oko svih tema o kojima se ovde razgovara zbog čega ovakve susrete smatra jako vrednim i dragocenim.

Shimaj: “Mesto susreta sličnih ljudi koji dele iste vrednosti”

Eva Shimaj dolazi iz Tirane, iz Albanije, gde radi sa ženama zanatlijama iz ruralnih područja, a koje su obespravljene i isključene iz donošenja odluka u kući i u svojim zajednicama. Nastoji da osmisli i primeni inovativne mehanizme koji mogu pomoći članovima zajednice da steknu profesionalne veštine, nezavisnost i samopouzdanje.

Ona je za naš medij rekla da je ovaj susret bolji nego što je očekivala, a pažnju joj je privukla činjenica da je reč o sastanku žena aktivistkinja iz regiona koje rade sličan posao i možda dele iste ili slične probleme.

Diona Kusari i Eva Shimaj, foto: NJ/Magločistač

„Aktivnosti su ovde podeljene tako da imate obaveze koje treba da uradite, a ostatak vremena je posvećen brizi o sebi. To je kao putovanje na koje ideš sam, gde te čeka grupa koja je ostvarila jednu jako lepu konekciju. Hrana je veoma dobra i sami je pripremamo, a radionice su takođe veoma interesantne. Žene koje ih vode su profesionalne i potpuno otvorene“, ocenila je Eva.

„Letnji bioskop“ na Kelebiji je veoma posebno mesto zbog ideje kako je nastalo i zbog ljudi koji su ga gradili i stvarali, dodala je.

„Mesto ima konekciju sa prirodom u kojoj provodimo najveći deo vremena. Ovo je za mene zaista zadivljujuće iskustvo“, poručila je Eva.

Kusari: “Nikada nisam doživela slično iskustvo”

Diona Kusari je iz Đakova, sa Kosova. Ona je umetnica, spisateljica i posrednica u oblasti umetnosti i kulture.

Kako je istakla za Magločistač, očekivala je da će ovaj susret biti drugačiji i zapravo shvatila da nikada nije doživela neko slično iskustvo u svom životu.

„Ovaj prostor je veoma unikatan, a ova grupa ljudi je veoma posebna. Veliko bogatstvo je priroda kojom smo okruženi, ima puno drveća i biljaka. Radionice su veoma korisne i mnogo učim iz njih, što ću poneti sa sobom kada se vratim kući“, poručila je Diona.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.