Zajednički sastanak mladih DSHV-a i HDZ-a iz BiH i Hrvatske: Razmena iskustva ključna za mlade u regionu

Zajednički sastanak mladih DSHV-a i HDZ-a iz BiH i Hrvatske: Razmena iskustva ključna za mlade u regionu

Foto: Magločistač

Objavio: Magločistač

26.03.2022

Kategorija: Subotica

Za mlade Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) „ovo je istorijski dan, jer je ovo prvi zajednički susret obogaćen razmenom iskustava delegacije mladih Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine i Hrvatske”, izjavio je danas u Subotici predsednik Mladih DSHV-a, Marin Piuković.

On je u sedištu DSHV-a rekao da nastoje da na terenu saslušaju potrebe mladih pripadnika hrvatske zajednice i da nastoje da zastupaju njihove interese.

„Razgovarali smo o podrškama koje će se pružati u narednom periodu, a naglasak je bio na stavljanje mladih DSHV-a na međunarodnu scenu“, kazao je Piuković.

Prema njegovim rečima, sestrinske organizacije DSHV-a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini raspolažu sa mnogo većim kapacitetima i ljudstvom, ali i finansijskim sredstvima.

Predsednik Mladih HDZ-a Bosne i Hercegovine, Mato Lončar, podsetio je da je „uspeh veći što je zajedništvo jače“, kao i da „hrvatsko zajedništvo nema granicu“.

„Mi, mladi Hrvati koji delujemo u Bosni i Hercegovini borimo se za svoju jednakost i opstanak, i razumemo naše sunarodnike u Vojvodini u njihovoj želji i borbi za zajedničkom saradnjom, razmenom iskustava, za bolji život svakog mladog čoveka, kao i za evropsku perspektivu države u kojoj žive“, navodi Lončar.

On napominje da su problemi mladih slični u sve tri države.

„Veliki je broj ljudi koji je pristigao ovde iz Bosne i Hercegovine. Lepo je videti te ljude, razgovarati sa njima, razmeniti iskustva, steći nova poznanstva, što je za nas mlade najveće bogatstvo“, ocenjuje Lončar.

Zamenik predsednika Mladih HDZ-a iz Hrvatske, Domagoj Ćorić, rekao je da je saradnja ključ koji u suštini mlade drži zajedno i treba je nastaviti.

„Imamo tu takođe i dosta nerešenih pitanja. U Bosni i Hercegovini i u Srbiji 30 godina kasnije imamo probleme od kojih ne treba okretati glavu, koji se trebaju rešiti, koji su ključni za opstanak naroda u obe države“, smatra Ćorić.

Predsednik DSHV-a, Tomislav Žigmanov, kazao je da će dalja saradnja uroditi nizom sadržaja a da su mladi najpre zainteresovani za razmenu iskustava i kako da rešavaju svoje probleme kada je u pitanju uključivanje mladih pripadnika hrvatske zajednice u politički život, kao i saradnja u prekograničnim projektima.

„Zajednička saradnja sve tri države je urodila nizom pozitivnih ishoda kada su u pitanju potrebe hrvatske zajednice. Takođe, predsednik mladih DSHV-a će imati prilike da bude na stažu u Evropskom parlamentu, gde će steći radno iskustvo, i moći će neposredno videti kako izgleda najveće zakonodavno telo u Evropskoj uniji“, napominje Žigmanov.

On je podsetio i da niko od srpskih zvaničnika nije prisustvovao nedavnoj poseti delegacije Hrvatske, što smatra nedopustivim u demokratskom društvu.

„Želimo da se takav odnos prema hrvatskoj zajednici promeni. Politika integracije naših pripadnika u srpsko društvo mora počivati na pozitivnim politikama priznanja, od slanja gesta do uključivanja u procese donošenja odluka“, ocenjuje Žigmanov.

Dodaje da je nedopustivo da je u abecedi o manjinskim pravima hrvatska zajednica u Srbiji još uvek na prvim slovima.

„Ovakva vrsta saradničkih veza koje će za posledice imati bolje poznavanje naših društvenih prilika, naših političkih zahteva, može u jednom razgranatom, posrednom i neposrednom zalaganju naših partnera iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine rezultirati time da se naš društveni položaj u Srbiji popravi“, kazao je Žigmanov.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.