Sve više dece u Subotici ima neki oblik deformacije kičmenog stuba: Da li je težina školske torbe jedini uzrok?

Sve više dece u Subotici ima neki oblik deformacije kičmenog stuba: Da li je težina školske torbe jedini uzrok?

Foto: NJ/Magločistač

Objavio: Magločistač

08.02.2024

Kategorija: Društvo , Subotica

Analizom dostupne dokumentacije Zavoda za javno zdravlje (ZZJZ) Subotica a na osnovu podataka dobijenih sistematskim pregledima, od ukupno pregledanih 6.067 dece predškolskog, osnovnoškolskog i srednješkolskog uzrasta u 2022. godini, njih 1.101 (18,18 odsto) dece ima neki oblik deformacije kičmenog stuba, što je najveći broj u poslednjih 15 godina.

U periodu od 2007. do 2022. godine, broj dece koja imaju problem sa krivom kičmom varira i razlikuje se od godine do godine. Kako se navodi u odgovoru ZZJZ za naš portal, obrada podataka za 2023. godinu je još uvek u toku.

U odgovoru Službe za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Opšte bolnice Subotica navode za Magločistač da se deca školskog uzrasta nakon sistematskog pregleda pedijatra upućuju na fizijatrijski specijalistički pregled zbog sumnje na posturalni poremećaj ili deformitet. 

„Po završenom pregledu i postavljanju dijagnoze se obučavaju vežbama koje sprovode u kućnim uslovima, uz nadzor roditelja, i periodično prate od strane fizijatra do završetka rasta“, ističe se.

Foto: NJ/Magločistač

Kako je objašnjeno, najčešći razlog upućivanja je loše držanje tela (posturalna insuficijencija) a u manjem procentu je reč o strukturalnom deformitetu koštano-zglobnog sistema (kičmenog stuba, grudnog koša, kuka, kolena ili stopala).

„Strukturalni deformiteti su uzrokovani genetskim faktorima, različitim metaboličkim i neurološkim poremećajima i oboljenjima. Sa druge strane loše držanje tela je vezano sa nedovoljnom fizičkom aktivnošću dece, sedanternim stilom života, nepravilnim sedenjem, gojaznošću, neadekvatnim opterećenjem težinom – naročito školske torbe“, ističe se u odgovoru.

Dodaje se da težina pune školske torbe ne bi trebalo da prelazi 15 odsto telesne težine deteta, i da ona treba da prati proporcije tela deteta.

„Torba ne sme biti šira od širine leđa, ne viša od ramena, da ne ide ispod nivoa struka, da ima ojačane naramenice koje se nose na oba ramena“, napominje se.

Loše držanje tela, ukoliko nije korigovano, navodi se, može dovesti do razvoja strukturalnih deformiteta naročito kičmenog stuba (skolioza, kifoza) koji su povezani sa hroničnim bolom i ranijim smanjenjem radne sposobnosti.

„Savet fizijatara je da deca školskog uzrasta moraju imati svakodnevnu fizičku aktivnost kao što su hodanje, vožnja bicikla ili rolera, klizanje i drugo, uz bavljenje simetričnim sportom u zavisnosti od uzrasta deteta, od dva do pet puta nedeljno“, ističe se.

Šta pokazuju brojke?

Deformacije kičmenog stuba kod dece školskog uzrasta zabeležene su 2021. godine kod 627 dece od ukupno pregledanih 5.561 deteta. U 2020. godini je nešto manje, 568 dece imalo promene od pregledanih 5.444 dece. Od ukupno pregledanih 7.443 dece u 2019. godini su kod 775 njih primećene promene.

Zatim, 2018. godine od 5.426 pregledanih đaka promene su registrovane kod 623 dece. Od 8.198 dece u 2017. godini promene su registrovane kod 933 deteta. Od 5.791 pregledanog deteta u 2016. godini kod njih 821. Dalje, od 7.595 pregleda u 2015. godini promene postoje kod 1.364 deteta. U 2014. godini je pregledano ukupno 8.828 dece a zabeleženo je 1.307 slučajeva u kojima su registrovane neke promene. Tokom 2013. godine 1.690 dece ima promene na kičmenom stubu od ukupno pregledanih 9.527 dece.

Dalje, 2012. godine od ukupno pregledanih 10.914 promene se beleže kod 1.691 deteta, dok u 2011. godini od pregledanih 11.504 deteta kod 1.485 njih su zabeležene promene. Od pregledanih 11.668 dece 2009. godine zabeležene su promene u 1.054 slučajeva. U 2008. godini promene postoje kod 968 dece od ukupno 11.340 pregledanih đaka, dok su 2007. od ukupno 8.584 pregledanih učenika kod 942 njih zabeležene nekakve promene na kičmenom stubu.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.