ONLAJN FILMSKE PROJEKCIJE PO IZBORU BIOSKOPA “ABAZIJA”

ONLAJN FILMSKE PROJEKCIJE PO IZBORU BIOSKOPA “ABAZIJA”

Objavio: Magločistač

18.04.2020

Kategorija: Subotica

Bioskop “Abazija” predstavlja nekoliko platformi za besplatno gledanje filmova onlajn tokom pandemije virusa Covid-19, među kojima su Youtube kanal Filmskog centra Srbije, sajtovi Francuske kinoteke i Filmskog arhiva Mađarske, platforma MUBI na kojoj i “Abazija” ima svoju stranicu, te sajt Open Culture.

Na Youtube kanalu Filmskog centra Srbije od juče je dostupan srednjemetražni film palićkog reditelja Sabolča Tolnaija “Minotaur”. Scenario za film je inspirisan kratkom pričom Judite Šalgo i potpisuju ga reditelj Tolnai i Dragan Stanković. Glavne uloge u filmu igraju subotička glumica Hermina G. Erdelji i subotički muzičar, pesnik, prevodilac i likovni umetnik Robert Till, a pored njih igraju i Nenad Jezdić, Siniša Tucić, Jovan Belobrković, Vladimir Grbić. Direktori fotografije su Gergelj Poharnok i naš sugrađanin Akoš K. Kovač, dok su muziku za film radili Strange Party Orchestra iz Danske.
[quote]U centru priče je majka u potrazi za sinom (koji je na redovnom odsluženju vojske, i koji nestaje u prikrivenim borbenim dejstvima na Kosovu), u iščekivanju njegovog povratka, nailazi na grupu novosadskih neoavangardista, kojima je ovaj film, na neki način, i posvećen. Zajedno sa njima započinje sopstvenu „nevidljivu“ pobunu i borbu u lavirintu lažne stvarnosti proizvedene od strane političara i prevarantskih time share kompanija koje koriste ratnu krizu kao bi usčvrstile pozicije na srpskom tržištu. Ovaj izuzetan film možete pogledati na linku OVDE[/quote]

Mađarski nacionalni filmski institut u saradnji sa Filmskim arhivom je tokom pandemije postavio 39 restaurisanih filmskih klasika za besplatno gledanje, podeljenih u tri kategorije – književne adaptacije, dela sa istorijskom temom i animirani i filmovi za decu. Izbor filmova sadrži najveća imena mađarske kinematografije od Mikloša Jančoa, Ištvana Saboa, Zoltana Fabrija, Karolja Maka, Marte Mesaroš do kultnog reditelja avangarde i eksperimentalnog filma – Gabora Bodija. Dečji program predstavlja majstore animacije Marcela Jankoviča i Atilu Gargaja, vodeće autore čuvenog serijala Gustav, nekoliko dečjih igranih filmova uključujući adaptaciju romana Ferenca Molnara “Dečaci Pavlove ulice”. Svi filmovi se mogu gledati u originalnoj verziji sa engleskim, poneki i francuskim titlovima. Kompletnu listu filmova možete pogledati OVDE, a Bioskop “Abazija” posebno izdvaja komediju Fabri Zoltana “Profesor Hanibal” (1956) i animirani film za decu “Janoš Vitez” (1973) Marcela Jankoviča.

[quote]Komedija Zoltana Fabrija “Profesor Hanibal” smeštena je u period 30-tih godina prošlog veka, za vreme vladavine Horti Mikloša, o profesoru latinskog jezika Njulu, koji spletom čudnih okolnosti postaje nacionalni heroj nakon što iz požara spašava prepariranog pauna. Nadimak Hanibal dobija zbog svoje opsesije vojnim komandantom drevne Kartagine. Naizgled sjajne, okolnosti se okreću protiv glavnog junaka kojeg uskoro označavaju kao pretnju po nacionalne interese države. Film je i politički osvrt na pošast demagogije i totalitarizma u društvenim sistemima učvršćenim slepim poltronskim odnosima njihovih činilaca, zbog čega je film izuzetno aktuelan i danas. Tek nekoliko dana nakon premijere filma u oktobru 1956. godine u Mađarskoj izbija revolucija, što utiče da film svoju popularnost stekne nešto kasnije. Film sa engleskim titlom možete pogledati OVDE.

“Janoš Vitez”, prvi mađarski dugometražni animirani film, prema istoimenom epu Petefi Šandora, režirao je Marcel Jankovič, dobitnik Zlatne palme za kratki film “Borba” (1977), nominacije za nagradu Oskar za film “Sizif” (1974), laureat nagrade Leonardo da Vinči za doprinos svetskoj umetnosti i reditelj serijala Gustav krajem 70-tih godina. “Janoš Vitez” je jedinstven stilski spoj mađarske secesije, pop arta i folklornih motiva. Prema nekim izvorima, američki studio Hana-Barbera je otkupio film, ali ga nikada nije prikazivao kako ne bi stvarao sebi konkurenciju, što je bila česta sudbina animiranih filmova iz istočne Evrope toga vremena. Film je snimljen u čast 150 godina od smrti pesnika Petefi Šandora. Zanimljiva je i stilska sličnost sa omotom ploče Yellow Submarine grupe The Beatles iz 1968. godine. Film možete pogledati OVDE.[/quote]

Francuska kinoteka je prethodne nedelje započela program besplatnih onlajn projekcija retkih i sačuvanih filmova u čast svog osnivača i jednog od prvih kolekcionara i čuvara filma Anrija Langloa (Henri Langlois). Filmovi se smenjuju svakog dana od 20 časova i do sada u ponudi postoje filmovi izuzetni filmovi pionira modernog filma Žana Epštajna, gruzijca Otara Joselijanija, kao i izbor avangardnih i eksperimentalnih filmova sačuvanih u bogatoj arhivi. Svi filmovi se prikazuju samo u originalnim verzijama na francuskom jeziku bez titla, međutim, u izboru dominiraju filmovi koji prvenstveno govore filmskim jezikom bez mnogo izgovorenih reči. Kompletan izbor možete pogledati OVDE, a Bioskop “Abazija” posebno izdvaja film “April” (SSSR, 1961) Otara Iosseliania koji možete pogledati OVDE.

Onlajn platforma MUBI i Bioskop “Abazija”, kao član mreže EUROPA CINEMAS, nude vam mogućnost besplatne tromesečne članarine za onlajn striming projekcije filmskih naslova iz njihove nepregledne baze, a iz “Abazije” izdvajaju ovom prilikom dva ostvarenja – “The day I became a woman” Marzieh Makmalbaf (Iran, 2000) i “Divine horsemen: The living gods of Haiti” Maya Deren (1985).

[quote] Kroz tri povezane alegorijske priče o tri životna razdoblja, rediteljka prikazuje šta znači biti žena u Iranu, prikazujući pritom i intimno viđenje savremenog društva. U prvoj priči, devojčica Hava slavi svoj 9. rođendan, kada po islamskoj tradiciji postaje žena i primorana je da pokriva kosu maramom. Druga priča prati biciklističku trku sa životom mlade žene, koja želi da napusti muža, dom i životne okolnosti, dok u poslednjoj priči starica dolazi u grad kako bi kupila sve kućanske predmete i nameštaj o kojem je sanjala, a nikada nije mogla priuštiti. Supruga slavnog reditelja Mohsena Makmalbafa, koji je i autor scenarija, Marzieh Meškini je nakon nagrade za najbolji prvi film u Veneciji 2000. započela uspešnu rediteljsku karijeru koja je svrstava u sam vrh svetske kinematografije i nastavak talasa iranskog autorskog filma. Film možete pogledati OVDE.

“Divine horsemen: The living gods of Haiti” je dokumentarni film snimljen na Haitiju u periodu između 1947. i 1952. godine, na ivici između etnografskog i eksperimentalnog filma prikazuje rituale i svetkovine Vudu religije uz citate iz knjige Maje Deren objavljene na istu temu. Film je montiran i završen nakon autorkine smrti. Maja Deren je najznačajnija predstavnica američke avangarde na filmu i subotička publika je imala prilike da pogleda izbor njenih filmova u prostoru Savremene galerije Subotica, uz predavanje dr Aleksandre Sekulić. Film možete pogledati OVDE.[/quote]

Na kraju, OPEN CULTURE je portal posvećen besplatnoj edukaciji i pristupu umetničkim i kulturnim sadržajima iz svetske baštine. U sebi sadrži i odeljak posvećen filmovima, putem kojeg možete besplatno gledati preko 1.000 igranih, dokumentarnih, kratkih i drugih naslova iz svetske kinematografije. Bioskop “Abazija” izdvaja odeljak posvećen najvećem umetniku filmske komedije Čarliju Čaplinu, a za gledanje preporučuje njegov film “The Kid” (1921) koji možete pogledati OVDE.

 

 

(Magločistač)

 

 

 

 

[clear]

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.