Održan protest “Subotica protiv nasilja“: „Nasilje u Srbiji svakodnevno, a najstrašnije je ono koje se dešava nad decom“

Održan protest “Subotica protiv nasilja“: „Nasilje u Srbiji svakodnevno, a najstrašnije je ono koje se dešava nad decom“

Foto: NJ/Magločistač (arhiva)

Objavio: Magločistač

19.07.2023

Kategorija: Politika , Subotica

Subotičanka Đorđija Aksentijević, majka devojčice koja je bila žrtva vršnjačkog nasilja, a potom i diskriminacije od strane škole zbog svoje bolesti, izjavila je na četvrtom po redu protestu “Subotica protiv nasilja” da je nasilje u Srbiji svakodnevno, „iz medija, na ulicama, na radnim mestima, u sportu, kulturi, nad ljudima, životinjama, nad zemljom, vodom i vazduhom, ali da je najstrašnije ono koje se dešava nad decom“.

„Nasilje nad bebama, u vrtiću u Odžacima i nasilje u Osnovnoj školi ’Vladislav Ribnikar’ na Vračaru su nasilja koja prevazilaze granice razuma. Nedavno vršnjačko nasilje u subotičkoj osnovnoj školi, gde je učeniku teško oštečena slezina, pokazalo je svu veličinu problema s nasiljem u školama i u našem gradu“, rekla je Aksentijević.

Đorđija Aksentijević, foto: NJ/Magločistač

Vršnjačko nasilje kao problem se podcenjuje i prikriva, smatra ona, dok mu škole i nadležne institucije ne pridaju pažnju, a ono se javlja u sve surovijim oblicima.

„Ne bavi se ni društvo dovoljno ovom vrlo značajnom temom, ni civilni sektor. Tolerancija prema nasilju u školama morala bi biti nulta, a nije tako“, ocenila je Aksentijević.

Njena ćerka, navela je lični primer, tešlo je bolesna i sa invaliditetom od 100 odsto bila je žrtva vršnjačkog nasilja grupe devojčica, tokom pet meseci.

„Razlog peticije grupe učenica za izbacivanje iz odeljenja moje ćerke i postupaka u pravcu toga bio je isključivo njen hendikep. Trajalo je toliko jer razredna i direktor nisu reagovali, ni nakon mojih intervencija“, rekla je Aksentijević.

A zlostavljanje je prestalo, dodala je ona, čim su roditelji saznali za njega.

„Nažalost, saznali su tek iz moje objave na društvenoj mreži koju sam napisala očajna, posle pet meseci neuspelih pokušaja da problem rešim u školi. Reakcijom i podrškom građana i država u regionu bila sam zatečena, ali i iznenađena činjenicom da roditelji nisu bili obavešteni o situaciji koja je trajala pet meseci, iako su uredno dolazili u školu i brinuli o svojoj deci“, objasnila je ova majka.

Foto: NJ/Magločistač

Politika se, kaže, umešala da zaštiti ovog direktora, iako joj nije mesto među decom.

„Institucije od kojih smo očekivale pomoć otpočele su teror nad nama. Niko nije razmišljao o posledicama po jedanaestogodišnju žrtvu nasilja“, priseća se Aksentijević.

Kao epilog ovog slučaja, dodala je, dokazano je vršnjačko nasilje trećeg stepena koje je njena ćerka trpela, utvrđena je diskriminacija koju je škola vršila nad njom zbog bolesti, ali direktor škole nije smenjen.

„Moja ćerka, pored svoje teške bolesti, počela je da pati i od depresije, a tokom perioda najintenzivnijeg nasilja ispoljavala je i suicidne namere. Ja sam obolela od karcinoma, koji je tokom borbi s vetrenjačama i metastazirao. Nasilje trpim još uvek“, rekla je Aksentijević.

Uz mnogo mraka, međutim, srela je i divne žene u pojedinim institucijama koje su im pomogle da prežive nepravde i da njena ćerka nastavi sa svojim životom.

Filipić: ’Moram se boriti za bolje, jer se stvari neće promeniti same’

Studentkinja novosadskog Pravnog fakulteta, Subotičanka Jovana Filipić, rekla je večeras da ne oseća da je kao mlada osoba dovoljno cenjena u Srbiji i da ova vlast ne brine za budućnost mladih. 

Jovana Filipić, foto: NJ/Magločistač

„Ja svaku prijavu ispita plaćam skoro 800 dinara, godina na fakultetu mi je 100.000 dinara, troškovi kirije u iznajmljenom stanu da ne pominjem. U dom imaš sreće da upadneš jedino ako imaš vezu, a nisam videla da se u poslednjih nekoliko godina ulaže u izgradnju studentskih domova. Na fakultetu džaba ispuniš uslov za budžet kada je broj mesta ograničen i ti automatski otpadaš. Kako nema mesta za tebe na budžetskoj listi, tako nema ni na birou“, istakla je.

Ona želi da ostane da živi u Srbiji, ali ne želi da živi u ovakvom trulom sistemu, poručila je Filipović.

“Trulom sistemu u kom posao možeš dobiti samo ako si član Srpske napredne stranke, pa se onda zapitam zašto sam se školovala ovolike godine i zalagala kada se na kraju dana u svojoj zemlji osećam kao stranac i jedino što mi pada na pamet je da odem odavde“.

Na proteste dolazi, kako je kazala, jer oseća da nije bezbedna u ovoj zemlji, jer je u Subotici pucnjava postala svakodnevica.

„Kao mlada devojka se ne osećam bezbedno jer svake nedelje svedočim nekom ubistvu žene. Do sada su se dogodila 23 femicida, a vlast kaže da sistem nije zakazao“, istakla je Jovana Filipić, dodajući da u Srbijiobrazovanje, zdravstvo i sve druge osnovne stvari koje bi trebale da se podrazumevaju – postaju luksuz.

Život ove buduće pravnice nakon osnovnih studija je, kako je navela, da radi pripravničku praksu dve godine, bez novčane naknade ili za neku mizernu svotu novca s kojom opet neće moći da se osamostali. 

„A onda treba da polažem najteži ispit u Srbiji, a to je pravosudni ispit i opet nemam adekvatnu platu za koju sam se školovala, nego moram da budem ’potrčko’ ljudima koji nemaju ni elementarno znanje“, ocenila je Filipić. 

Istakla je da mora da se bori za bolje jer ako nema borbe, stvari se neće promeniti same.

„Ja sam mlada, mene život tek čeka i ako sam ja spremna da se borim, verujem da ste i vi koji ste prošli ratove, bombardovanje, inflaciju i sve što nam je kasnije ova vlast donela“, zaključila je ova studentkinja.

Organizatori protesta zatražili su ponovo ostavku načelnika Severnobačkog okruga Bojana Šoralova zbog situacije sa migrantima i čestih oružanih sukoba koji se dešavaju na obodu subotičkih šuma.

U Beogradu je do sada održano 11 protesta građana protiv nasilja, a proteklih nedelja, osim u Subotici, protesti su se održavali u 28 gradova u Srbiji.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.