KONAČNO UTVRĐENA OTKUPNA CENA ŽITA: 17,2 DINARA – S TENDENCIJOM PADA

KONAČNO UTVRĐENA OTKUPNA CENA ŽITA: 17,2 DINARA – S TENDENCIJOM PADA

Objavio: Magločistač

17.07.2015

Kategorija: Subotica

Iako ova cena ne pokriva ni troškove proizvodnje, pojačan interes poljoprivrednika za prodaju pšenice, jer već sledeće nedelje ona može biti i 16 dinara za kilogram

Nakon skoro tri nedelje neizvesnosti, otkupljivači su se konačno dogovorili da otkupna cena ovogodišnjeg roda pšenice bude 17,2 dinara za kilogram. Na taj način, otkupna cena skoro je za dinar niža od očekivane, odnosno čak za tri dinara od troškova njene proizvodnje na osnovu kalkulacije koju je uoči žetve uradio Zadružni savez Vojvodine.

Međutim, lako se može dogoditi da poljoprivrednici zažale i za ovim iznosom, jer, prema rečima Josipa Anišića iz Zemljoradničke zadruge “Salaš 024”, cena pšenice na evropskim berzama brzo pada. Drugim rečima, to znači da je smanjen interes za njenu kupovinu, jer mlinarima za sada ne trebaju veće količine, a otkupljivači očekuju njen pad i na 16 dinara.
Sve ovo kod poljoprivrednika je izazvalo dve različite, ali povezane reakcije. Prva se tiče povećane ponude svih kojima je novac hitno potreban, jer su i sami svesni da svakim danom mogu izgubiti još više u odnosu na već postojeće gubitke. S druge strane, upravo zbog toga pojačano je i njihovo zanimanje za ugovoranje jesenje setve onih kultura koje su se poslednjih godina pokazale isplativije u odnosu na pšenicu. Pre svega, ovo se odnosi na setvu uljane repice i pivarskog ječma, kao kultura koje nisu vezane za ponašanje berza, i čiji su uslovi proizvodnje mnogo izvesniji u odnosu na pšenicu.

To, naravno, može značiti i dalji trend pada površina koje će biti zasejane pšenicom. Podsetimo, prošle jeseni u subotičkom ataru zasejano je blizu 20.700 hektara pšenice, što je za 15 do 20% manje u odnosu na jesen 2013. Jedina sreća je u tome što je ove godine u subotičkom ataru proizvedeno nešto više od 130.000 tona krušnog žita, što u proseku iznosi rekordnih 6,6 tona po hektaru. Bez obzira na to koliko je ovako dobar rod (za naše prilike) plod odgovarajuće urađene agrotehnike (zaštite posebno) i koliko su i vremenske prilike pšenici išle na ruku, ne može se očekivati ni da svaka sledeća godina bude rekordna. Setimo se samo tri leta unazad kada su zbog katastrofalnih suša stradali prolećni usevi, kukuruz pre svih.

(Magločistač)

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.