Komemoracija povodom sećanja na žrtve Holokausta u Subotici: „Najveći broj Jevreja se nikada nije vratio“

Komemoracija povodom sećanja na žrtve Holokausta u Subotici: „Najveći broj Jevreja se nikada nije vratio“

Foto: NJ/Magločistač

Objavio: Magločistač

16.06.2021

Kategorija: Subotica

Predsednik Jevrejske opštine Subotica Jošua Štajnfeld izjavio je danas, povodom 77. godišnjice sećanja na žrtve Holokausta, da se svakog 16. juna prisećamo ovog strašnog dana kada je, pola godine pre oslobađanja koncentracionog logora Aušvic, oko 4.000 Jevreja iz Subotice pošlo na put bez povratka.

Oni su u stočnim vagonima prevezeni u koncentracioni logor Aušvic i druge logore odakle se najveći broj njih nikad nije vratio, rekao je Štajnfeld.

Jošua Štajnfeld, foto: NJ/Magločistač

„Svi Jevreji koji su se nalazili na tadašnjem području mađarske okupacione zemlje odvedeni su u getoe, a pre toga su im oduzeta sva građanska prava i imovina. Fizičke torture ljudi su tada bile vrle česte, ubistva i otimanja imovine. U getoima, pre nego što je pokrenut transport ljudi, oduzimali su im novac, dragocenosti i u vrlo nehumanim uslovima, po 100 ljudi u jednom vagonu, bez vode i hrane, bili su prinuđeni da dva, tri dana putuju. Dosta njih je na putu umrlo, pogotovo deca i stariji koji nisu mogli da izdrže te uslove“, podsetio je Štajnfeld.

Prema njegovi rečima, kada su ljudi stigli u Aušvic, bili su podeljeni na one koji su odmah išli u krematorijum, koji nisu bili sposobni ni za kakav rad, i na one koji su još produžili svoju agoniju u Aušvicu, sve do januara, kada ih je ruska vojska konačno oslobodila.

Kako navodi, posle rata, u Subotici je ostalo između 800 i 1.000 Jevreja, a oni koji su pre rata imali neku ekonomsku moć u Subotici, bili su na granici egzistencije.

Foto: NJ/Magločistač

„Tim ljudima je trebalo dosta vremena da se snađu i da se uz pomoć Jevrejske opštine uključe u kakav-takav život, pogotovo zato što su bili bolesni, u vrlo lošem zdravstvenom stanju“, kaže Štajnfeld.

Dodaje da je jedan deo Jevreja tada emigrirao u Izrael, a da su neki ostali u Subotici.

Bakić: Jevrejska zajednica dala nemerljiv doprinos razvoju Subotice

Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić rekao je da je „tragedija jevrejske zajednice istorijska, ljudska, ali i tragedija jednog duha urbane sredine koja je osiromašena i lišena doprinosa onih koji se nikada nisu vratili sa puta na koji su ih poslale sluge fašizma i nacizma“.

Gradonačelnik Stevan Bakić, foto: NJ/Magločistač

On je podsetio da se ove godine obeležava i osam decenija od početka najgoreg perioda u istoriji Subotice, okupacije koja je za samo tri godine nanela teške rane svim zajednicama u ovom gradu, kako onima koji su bili meta progona, tako i onima u čije ime je okupator činio zlodela.

„Zato nikada ne smemo da zaboravimo ni 12. april 1941. godine, koji je nagovestio sve užase šovinizma i stradanja koja su za jevrejsku zajednicu kulminirala na današnji dan 1944. godine. Zato ćemo uvek slaviti 10. oktobar te godine, dan kada je Subotica oslobođena od najvećeg zla koji je ikada morala da istrpi“, kazao je gradonačelnik.

On je takođe podsetio i da je subotička Sinagoga preživela rat, za razliku od jednog od njenih tvoraca, arhitekte Marcela Komora koga su nacisti ubili u novembru 1944. godine.

Foto: NJ/Magločistač

„Ovaj hram je bio decenijama, nakon tih tragičnih godina, poput siročeta, neshvatljivo je dozvoljeno njegovo potpuno propadanje. Sve se to promenilo 2018. godine zajedničkim trudom Srbije i Mađarske. Obnovom subotičke Sinagoge obe zemlje su pokazale koliko poštuju žrtve i kulturu jevrejskog naroda“, kaže Bakić.

Prema mišljenja Bakića, jevrejska zajednica, kao most ka jevrejskom svetu, uvek može sa ponosom da istakne da su iz mesta u kom stoji velelepna druga po veličini, a možda i prva po lepoti – Sinagoga u Evropi.

Sinagoga je izgrađena 1902. godine prema projektima poznatih arhitekata Marcela Komora i Dežea Jakaba, a 1974. godine proglašena je za spomenik kulture od izuzetnog značaja.

Sinagoga je nakon više godina rada na restauraciji i popravci kompletno obnovljena 2018. godine. Obnavljanje unutrašnjosti objekta u celosti je finansirano sredstvima vlade Mađarske, a spoljašnje fasade su obnovljene zajedničkim sredstvima Grada Subotice, Pokrajine, Republike i pojedinih međunarodnih fondova.

U Subotici danas živi oko 250 Jevreja.

Sećanje na žrtve Holokausta svake godine organizuju Gradska uprava i Jevrejska opština u Subotici.

Foto: NJ/Magločistač

Nakon komemoracije, predstavnici Grada Subotice, raznih udruženja i organizacija položili su vence na spomenik nastradalima u dvorištu Sinagoge.

Podelite sa prijateljima:

Jedan Komentar na
“Komemoracija povodom sećanja na žrtve Holokausta u Subotici: „Najveći broj Jevreja se nikada nije vratio“”

Franken says:

“If there is a God, He will have to beg for my forgiveness.”

Riječi koje je urezao jedan zatvorenik na zid ćelije u jednome KZ Lageru u kojemu se nalazio.

***

U britanskom TV filmu iz 2008. “God on Trial”, u kome se radnja odigrava u Auschwitzu, rabbinski sud osuđuje boga za nečinjenje i stavljanje na stranu fuckin’ Nazista. Sasvim opravdano, mnijem.

Pored takvog boga, đavo je izlišan.

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.