Kako se suočiti sa rakom dojke: „Unosila sam svetlo u ono što sam godinama zatrpavala i potiskivala – da bih videla“

Kako se suočiti sa rakom dojke: „Unosila sam svetlo u ono što sam godinama zatrpavala i potiskivala – da bih videla“

Dejana Baltes, foto: NJ/Magločistač

18.10.2022

Kategorija: Društvo , Subotica

Svako se u bar jednom nađe na onoj dobro poznatoj raskrsnici, na kojoj niko od nas ne želi stajati svojom voljom – kada nas život stavi pred svršen čin, kada okolnosti jednostavno nalažu da biramo kuda ćemo i kako ćemo dalje. U takvoj poziciji se našla i svima dobro poznata Subotičanka, Dejana Baltes, koja je na jednom takvom svom putu izabrala da sebe stavi na prvo mesto.

Nekadašnja koordinatorka Kancelarije za mlade Grada Subotice, Dejana je danas psihoterapeutkinja i članica subotičkog Udruženja “Jedna uz drugu”, mlada i uspešna žena kojoj je u 38. godini dijagnostikovan karcinom dojke.

„Kada sam dobila dijagnozu, na neki način sam sve odbacila i sebe stavila na prvo mesto. Jako sam se fokusirala na sebe, jer je ovo meni znak, opomena, da sada treba da se fokusiram na svoj život. I onda sam u tih nekoliko nedelja svog nekog unutrašnjeg putovanja zapravo srela veliki broj ljudi koji su mi pružili jako lep podstrek da još više promišljam i da analiziram sebe“, priča Dejana za Magločistač.

Tada je, kaže, doživela svojevrsnu transformaciju ličnosti.

„Sam taj period lečenja, u smislu – ispod toga ima nešto, šta je na dnu toga… A da bi došao do dna, moraš da prolaziš kroz razne neke faze prihvatanja i promišljanja, uopšte analiziranja situacija, sebe kao osobe. I onda sam ja to vizuelno zamišljala kao neku crnu rupu u koju ideš ka tom dnu, pa te to posle i katapultira na neki način – i onda ugledaš svetlo“, objašnjava Dejana.

Foto: NJ/Magločistač

Promišljala je o tome šta se sve nalazi u tom mračnom delu, šta je ono što smo mi godinama zatrpavali i potiskivali.

„I ti u svari postepeno unosiš svetlo u sve to, i na taj način vidiš…“, priseća se Dejana.

Dugo je istraživala šta je za nju najbolje: koju vrstu ishrane da izabere, kakve suplemente da koristi.

„Doktori koji su kombinovali holistički pristup meni lično su bili jako bliski, pa sam i sama prihvatila da je taj holistički pristup pravi put. A on je podrazumevao tradicionalno lečenje, podršku prijatelja i sredine, jer je socijalna podrška bila jako važna, ishranu i zdravlje u tom smislu, te povratak prirodi od koje smo se mnogo udaljili kao ljudi“, smatra naša sagovornica, dodajući da je to bio neki njen „mehur“ u kom se okružila svim tim stvarima.

„Jako je važno da se ne izoluješ“

„Moja najbolja prijateljica je psiholog, bahopraktičar, ona mi je bila podrška. Jako je važno da se ne izoluješ. Da ti postaviš sebe kao prioritet, ali ne da se izoluješ“, naglašava Dejana.

Prema njenim rečima, izuzetno stresan momenat je bio kada je trebalo da pronađe tip ishrane koji će joj odgovarati budući da je tržište ogromno, nudi se sve i svašta – od sirove ishrane do raznih sokova.

„Bila sam dve nedelje na sirovoj ishrani i kada sam primila prvu hemioterapiju, meni to jako nije prijalo – to je hladna hrana, a bio je decembar. Samo mi dajte supu i slaninu! Meni je telo tada tražilo masnoću“, priča uz osmeh Dejana, ali i poručuje – treba pratiti svoje telo, uprkos činjenici da to često može biti i „mač sa dve oštrice“.

Foto: NJ/Magločistač

„Svi mi volimo da nam neko drugi kaže šta da radimo – ti mi samo reci i, evo, ja ću to. Savet koji sam ja dobila u Kamenici jeste da ne idem sad na neke dijete i da treba sve da jedem, a ja već tada nisam jele neke namirnice. Dan pre nego što je trebalo da primim hemioterapiju jela sam kuvano povrće, nešto što može dobro da se svari, zato što sledeći dan kada dobijete terapiju to ide na digestivni trakt, pa je meni bilo važno da ne opteretim želudac. Ali, to vam niko ne kaže, vi to sami istražujete… A pošto verujem u moć gljiva jer su one snažne, njih sam u vidu suplemenata koristila za jačanje imuniteta“, iznosi svoje iskustvo ona, uz napomenu da svaki organizam drugačije reaguje, pa je ishrana u tom smislu posebna i važna oblast kojoj se treba posvetiti.

Komplikovana veza između stresa i kancera

Stres se često kolokvijalno navodi kao jedan od faktora koji može da utiče na dobijanje kancera, međutim, za tako nešto još uvek ne postoje naučni dokazi, pa i sami stručnjaci tumače da je veza između stresa i kancera zapravo veoma komplikovana.

„Nije to tako jasna jednačina, da li je stres jednako rak. To je komplikovana veza jer ima više faktora, zavisi i od samih stresora i od našeg reagovanja, okruženja, bioloških predispozicija. Mi tu zapravo imamo puno više faktora, međutim, stres definitivno može da doprinese svemu tome“, iznosi svoje zapažanje Dejana.

Značajnije je pitanje, u stvari – kako se mi nosimo sa stresom, zaključuje.

„Važno je da negujemo sebe“

„Rana dijagnoza, pravovremena dijagnoza je jako važna, zato su preventivni pregledi bitni, jer što pre uvidite da imate kancer, tim pre možete da reagujete bolje i da postavite adekvatnu terapiju i tretman, nego u nekoj kasnijoj fazi“, poručuje Dejana.

Prema njenim rečima, preventiva je veoma nužna, ali i da napravimo sebi okruženje koje nama prija – koje nije stresno.

„I svakako je neophodno da se vratimo prirodi, da mislimo na sebe, da sebe negujemo, da negujemo svoje misli i svoja osećanja“, poručuje Dejana Baltes.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.