INTERESI PAORA NEZAŠTIĆENI U ODNOSU NA STRANCE

INTERESI PAORA NEZAŠTIĆENI U ODNOSU NA STRANCE

Foto: Magločistač

Objavio: Magločistač

22.08.2017

Kategorija: Subotica

Pojedini subotički poljoprivrednici plaše se da dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu neće biti zaštićen interes običnih paora u odnosu na strance po pitanju kupovine zemljišta. Drugi, pak, smatraju da niko iz EU neće doći da živi u Srbiji 10 godina kako bi kupio parče zemlje. Treći opet prave svoje planove dugoročnog zakupa državne zemlje upravo sa – strancima.

Ograničenje površina koje može kupiti državljanin Evropske unije u Srbiji za subotičke poljoprivrednike je još uvek nepoznanica, niti je to, kako tvrde, usaglašavano sa predstavnicima poljoprivrednih udruženja. Problematična im je i mogućnost osnivanja preduzeća, u kojima su suvlasnici stranci, i plaše se da ni sa dopunom zakona neće biti zaštićen interes malog poljoprivrednog gazdinstva u Srbiji.

“Zakon, kao što smo proteklih godina i govorili, nije dobar. Ne sprovodi se kako bi bilo dobro i mi smatramo da se mora izraditi novi zakon, koji će definisati ograničenja, bilo kod fizičkih lica, gde mislimo i na državljane Republike Srbije, i pravnih lica, prava prečeg zakupa i sve ono što može da dovede, na neki način, i umiri svu tu problematiku oko poljoprivrednog zemljišta u Srbiji”, smatra Miroslav Kiš, poljoprivrednik sa Verušića, kod Subotice.

Poljoprivrednici naglašavaju da je cena zemljišta u Srbiji, posebno u Vojvodini, dvostruko viša u odnosu na ostale zemlje regiona. Smatraju da se na našu zemlju vrši pritisak da prodaje zemlju, ali najavljene izmene zakona vide kao prepreku strancima, pošto smatraju da niko neće doći da živi ovde deset godina zbog dva hektara zemlje.

“Mislim da smo sa tim zakonom davno zakasnili jer znamo da pravi veliki kompleksi, na hiljade hektara su prodati pre deset – petnaest godina, tako da ovo što je ostalo nije toliko interesantno nekim manjim poljoprivrednicima iz Evropske unije koji bi došli da kupe 100 hektara, ili 50, ili 30 – to je jedino mogu da kupe velike kompanije, komplekse koji postoje, kao što je PIK Bečej ili razni drugi kombinati koji su još ostali. Ali, za male poljoprivrednike ili srednje poljoprivrednike kao što smo mi – sigurno da ne postoji interesovanje za dva hektara da dođu”, kaže Miroslav Ivković, poljoprivrednik iz Novog Žednika.

Dok se jedan deo poljoprivrednika protivi ulasku stranaca na tržište domaćeg zemljišta, drugi sa njima prave poslovne planove.

Iz razgovora sa poljoprivrednicima može se čuti da su neki od njih već izradili biznis planove, koje su predali Vladi Republike Srbije, a koji podrazumevaju dugoročni zakup, zajedno sa stranim partnerima, na 30 godina.

Sa druge strane, lica sa stranim pasošem već mogu da kupuju zemlju u Srbiji, pod uslovom da imaju i srpski pasoš.

Naravno, radi se o dvojnim državljanima, a Mađarska, zemlja koja je često navođena kao primer one zemlje koja se bori za očuvanje sopstvenog zemljišta i zabrane prodaje zemlje strancima, upravo dvojnim državljanima – vojvođanskim Mađarima – daje kreditnu podršku za kupovinu zemljišta.

 

Izvor: RTV (Boris Šuman)

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.