Glumac Bogdan Diklić i reditelj Andreas Drezden dobitnici nagrade “Aleksandar Lifka” Festivala evropskog filma “Palić”

Glumac Bogdan Diklić i reditelj Andreas Drezden dobitnici nagrade “Aleksandar Lifka” Festivala evropskog filma “Palić”

Izvor: FEF "Palić"

Objavio: Magločistač

06.07.2023

Kategorija: Subotica

Dobitnici ovogodišnjih nagrada “Aleksandar Lifka” za izuzetan doprinos evropskoj kinematografiji su glumac Bogdan Diklić u kategoriji domaćih stvaralaca i reditelj Andreas Drezen u kategoriji inostranih stvaralaca, objavili su organizatori međunarodnog Festivala evropskog filma “Palić”, dok je dobitnik “Regionalne Lifke” glumac Nikola Ristanovski iz Severne Makedonije.

Glumac Bogdan Diklić (Bjelovar, 1953) ostvario je više od 150 uloga na filmu i televiziji. Proslavio se ulogama u nizu jugoslovenskih filmova, ali i filmova zemalja nastalih raspadom SFRJ. Na filmu je debitovao 1976. u filmovima “Devojački most” i “Vojnikova ljubav”, a nastavio ulogama u “Mirisu poljskog cveća” Srđana Karanovića i “Nacionalna klasa” (1979) Gorana Markovića, i igrao u skoro svim Markovićevim filmovima. Njegove kreacije gledali smo u ostvarenjima “Majstori, majstori” (1980), “Variola vera” (1982), “Maratonci trče počasni krug” (1982), “Čudo neviđeno” (1984), “Oktoberfest” (1987), “Sabirni centar” (1989), “Tri karte za Holivud” (1993), “Lajanje na zvezde” (1998), “Bure baruta” (1999), “Mali svet” (2003)… Na televiziji je glumio u serijama “Grlom u jagode” (1976), “Brisani prostor” (1985), “Balkan ekspres” (1989), “Otvorena vrata” (1995), i drugima. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja za pozorišne i filmske uloge, a 2009. Udruženje filmskih umetnika Srbije dodelilo mu je nagradu “Pavle Vuisić” za ukupan doprinos filmskoj umetnosti.

Bogdan Diklić, izvor: lična arhiva

Andreas Drezen je rođen 1963. u Istočnoj Nemačkoj. Potiče iz pozorišne porodice i prve amaterske filmove je snimao još 1979. Godine 1984/85. radio je kao tonski inženjer u pozorištu u Šverinu pre nego što je završio pripravnički staž na DEFA studiju za igrane filmove i kao asistent režije Ginteru Rajšu. Od 1986. do 1991. studirao je režiju na Akademiji za film i televiziju “Konrad Volf” u Potsdam-Babelsbergu. Od 1992. godine radi kao slobodni autor i reditelj. Njegov debitantski film “Tiha zemlja” (1992), tragikomedija o događajima u Istočnoj Nemačkoj u vreme raspada Sovjetskog Saveza, doneo mu je i Hesen filmsku nagradu, kao i Nagradu nemačke kritike. Usledio je niz njegovih nagrađivanih filmova, od kojih je poslednji “Rabije Kurnaz protiv Džordža V. Buša” (2022), premijerno prikazan u takmičarskom programu Berlinala kao i u Glavnom takmičarskom programu FEF “Palić”. Član je Akademije umetnosti, Akademije filmskih umetnosti i nauka, Evropske filmske akademije i član osnivač Nemačke filmske akademije.

Nikola Ristanovski je rođen 1969. U Ostravi (Čehoslovačka), a od 1978. živi u Severnoj Makedoniji. Godine 1993. diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Skoplju u klasi profesora Vladimira Milčina. Igrao je na većini bitnih scena u regionu i ostvario mnoge zapažene uloge. Od 1993. prvak je Makedonskog narodnog teatra, a trenutno je prvak i Narodnog pozorišta u Beogradu. Igrao je u više od 50 filmova i serija u regionu i ostvario mnoštvo zapaženih uloga kao što su Hadži Zamfir (“Zona Zamfirova”), Viktor Kolar (“Jedini izlaz”), dr Viktor (“Na terapiji”), Trendafilov (“Oslobođenje Skoplja”) i druge. Ristanovski je najnagrađivaniji makedonski glumac, sa velikim brojem nagrada dobijenih i za predstave proizvedene van zemlje, među kojima su Sterijina nagrada za glumačko ostvarenje, (Ahmed Nurudin – “Derviš i smrt”, 2009), Glumac godine u Makedoniji (2006), Zlatni lovorov venac (“Don Žuan”, MESS Sarajevo, 2006), i druge.

Španska multimedijalna umetnica Marija Kanjas (María Cañas), kako je ranije objavljeno, dobitnica je ovogodišnje nagrade „Underground Spirit” koju Festival evropskog filma “Palić” dodeljuje za izuzetan rad na polju nezavisnog filma, kao i za jedinstven pristup filmskom jeziku i autentičnu autorsku poetiku izgrađenu van glavnih tokova industrije.

Ovogodišnje, trideseto izdanje Festivala evropskog filma “Palić”, održaće se u tradicionalnom festivalskom terminu, od 15. do 21. jula na Paliću i u Subotici, u organizaciji Otvorenog univerziteta Subotica.

Festival se ove godine održava na više lokacija, među kojima su jedinstvena Letnja pozornica na Paliću, kao i bioskopi “Eurocinema”, “Abazija” i “Lifka”.

Glavnu takmičarsku selekciju ovogodišnjeg Festivala evropskog filma “Palić” čine filmovi “Crveno nebo” Kristijana Pecolda, “Seneka” Roberta Švenkea, “Zarobljen” Vasilisa Kacupisa, “Tri hiljade numerisanih delova” Adama Časija, “Zemlja kratkih rečenica” Hele Jof, “Preeksponirano” Eleonore Veninove, “Ingeborg Bahman – Putovanje u pustinju” Margarete Fon Trote, “Klub Nula” Džesike Hausner, “Stari hrast” Kena Louča, “Savršeni dani” Vima Vendersa, i “Madam Dubari” rediteljke Majven.

Selektor glavnog takmičarskog programa je Nikolaj Nikitin, a žiri čine Tito Rodrigez – direktor Festivala evropskog filma u Sevilji,  Nana Janelidze – scenaristkinja i rediteljka, Milorad Milinković – scenarista i reditelj, Eran Kolirin – scenarista i reditelj, i Daniela Veber – scenaristkinja, rediteljka, publicistkinja i članica organizacionog tima Berlinala.

U takmičarskoj selekciji programa „Paralele i Sudari” biće prikazani filmovi “Voli polako” Marije Kavtaradze, “Ugljenik” Jona Borsa, “Živi svetac” Tinatin Kajrišvili, “Hladan poput mermera” Asifa Rustamova, “Embrion-larva-leptir” Kirosa Papavasiloua, “Voliš li me?” Tonje Nojabrove, “Hleb i so” Damjana Kocura, “Svakodnevne greške” Kristine Grosan, “Moć” Maćaša Priklera i “Sestre” Linde Olte.

Selektorka programa “Paralele i sudari” je Julija Sinkevič, a žiri ovog programa čine producentkinja Ivana Marinić Kragić, i glumica i rediteljka Boni Vilijams.

FIPRESCI žiri, žiri Međunarodne federacije filmskih kritičara, 30. Festivala evropskog filma “Palić” čine Renod Baronian, Mike Nafs i Alehandra Treljes.

Na Festivalu će biti dodeljene i nagrade Asocijacije filmskih festivala Srbije (AFIFS) za najbolje filmove u pomenutim kategorijama po mišljenju kritičara srpske sekcije FIPRESCI.

U pratećem programu Festivala biće održana Radionica mladih kritičara, MIOB radionica za društvene medije, Ekološka panel-diskusija “Posledice upotrebe municije sa osiromašenim uranijumom u NATO agresiji 1999. godine – inspiracija za kinematografe”, izložba “Tragovi jednog vremena – Filmski plakat 1980-1989”, izložba “Mija Aleksić – biti glumac” povodom stogodišnjice rođenja ovog velikana naše glume, izložba plakata Festivala evropskog filma “Palić” od petog do 30. izdanja manifestacije, izložba “Momenti festivala”, panel Mreže kinoprikazivača Srbije, i promocije knjiga.

Na ovogodišnjem festivalskom izdanju očekuje se preko 150 filmskih profesionalaca iz zemlje i inostranstva.

Festival evropskog filma “Palić” podržali su Ministarstvo kulture Republike Srbije, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, Grad Subotica, Evropska unija kroz program Kreativna Evropa MEDIA, kao i mnogobrojni partneri i medijski partneri.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.