DSHV: Na današnji dan pre 20 godina formalno-pravno priznat status Hrvata kao nacionalne manjine u Republici Srbiji

DSHV: Na današnji dan pre 20 godina formalno-pravno priznat status Hrvata kao nacionalne manjine u Republici Srbiji

Objavio: Magločistač

27.02.2022

Kategorija: Subotica

Objavom u Službenom listu“ Savezne Republike Jugoslavije, na današnji dan pre 20 godina, 27. februara 2002, stupio je na snagu savezni Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, usvojen 21. februara, na sednici Narodne skupštine SRJ glasovima zastupnika „nove vlasti“: Demokratske opozicije Srbije i Socijalističke narodne partije iz Crne Gore, a na predlog saveznog Ministarstva za ljudska i manjinska prava na čijem čelu je bio Rasim Ljajić, podsećaju iz Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), ističući da se po svojoj važnosti i posledicama ovaj događaj smatra jednom od prekretnica u savremenoj istoriji Hrvata u Srbiji.

„Naime, ovaj je zakonski akt donio hrvatskoj manjini, kao tzv. novoj nacionalnoj manjini nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i sloma socijalizma, formalno-pravno priznanje i formalno-pravnu jednakost s ostalim nacionalnim manjinama u području ostvarivanja i zaštite manjinskih prava“, ističe se u saopštenju za javnost.

Premda su Hrvati u Vojvodini tj. Srbiji u većini viševekovno domicilno stanovništvo, dodaje se, oni su za vreme socijalizma imali status konstitutivnog naroda, i kao takvi nisu mogli ostvarivati prava koja su osiguravala očuvanje i razvoj nacionalnog identiteta, niti su imali za te namene primerene institucije, dok su za vreme režima Slobodana Miloševića bili jedina nacionalna zajednica u Vojvodini koja je bila predmet etnički motivisanog nasilja, čiji su pripadnici bili proterivani i ubijani, a zbog počinjenih zločina je i Međunarodni sud u Hagu na 10 godina osudio Vojislava Šešelja.

Tokom 90-tih, podsećaju iz ove stranke, DSHV, poslenici u malobrojnim hrvatskim kulturnim udruženjima i Katolička crkva činili su presudne korake u području zaštite i ostvarivanja interesa Hrvata u Vojvodini, ali bez postojanja adekvatnog zakonskog okvira, njihova nastojanja imala su ograničene domete.

Tek donošenjem Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina i formalno-pravnim priznanjem statusa nacionalne manjine, otvorena je za pripadnike hrvatske zajednice u Srbiji mogućnost institucionalnog i od države finansijski poduprtog ostvarivanja prava u području obrazovanja, kulture, informisanja i službene upotrebe hrvatskog jezika i pisma.

Tako je već krajem 2002. osnovana krovna institucija hrvatskog naroda u Srbiji: Hrvatsko nacionalno veće; školske 2002/03. u četiri osnovne škole na teritoriju Grada Subotice počelo je obrazovanje na hrvatskom jeziku; u maju 2002. Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine osnovala je Novinsko-izdavačku ustanovu „Hrvatska riječ“; stabilizovano je informisanje na hrvatskom jeziku u okviru Televizije Novi Sad; učinjeni su prvi koraci na planu uvođenja hrvatskoga jezika u službenu upotrebu i na teritoriju AP Vojvodine; osnovano je desetak hrvatskih udruženja kulture.

„Ključne prinose u naznačenim procesima i ishodima dao je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, potvrdivši tako još jednom načelo da nacionalna manjina bez političke stranke teško može kvalitetno artikulirati vlastite interese. Gotovo isto bilo je i u proteklih 20 godina, a tako će, unatoč pokušajima da se politička subjektivnost Hrvata u Srbiji ospori, ostati i u buduće! Jer, opstanak i razvoj hrvatske zajednice – i institucionalni okvir i opseg i kvaliteta manjinskih prava kojima se Hrvati služe – zahtijevaju i dalje zalaganja sviju nas, napose jedine relevantne političke stranke Hrvata u Republici Srbiji – DSHV-a“, navodi se na kraju saopštenja za javnost koje potpisuje Tomislav Žigmanov, predsednik ove stranke.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.