Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) zatražio je danas snažniju podršku od matične države Republike Hrvatske za funkcionisanje hrvatskih institucija u Srbiji, i skrenuo pažnju na uslove u kojima one funkcionišu, prevashodno u finansijskom smislu.
Iz DSHV-a navode da je Savet za nacionalne manjine Republike Hrvatske 21. aprila doneo odluku o raspodeli sredstava koja se u državnom budžetu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina u 2020. godini, a koja su za oko 20% veća u odnosu na 2019. godinu, pa umesto 36.005.157 iznose 43.395.000 kuna. Od te svote, za potrebe ostvarivanja kulturne autonomije u području informisanja i izdavaštva, kulturnog amaterizma i manifestacija srpske zajednice u Republici Hrvatskoj iz državnoga budžeta je opredeljeno 11.931.000 kuna, to jest više od milion i po evra.
Hrvati u Srbiji imaju na raspolaganju gotovo deset puta manje sredstava kada se radi o finansiranju s državnog nivoa, a situacija nije povoljna ni kad je reč o lokalnim nivoima. S druge strane, samo Grad Zagreb iz svog budžeta Srpskom narodnom vijeću izdvaja više sredstava nego cela država Republika Srbija Hrvatskom nacionalnom vijeću, napominju iz DSHV-a.
“Takvu situaciju i takve trendove, na žalost, ne bilježimo u Republici Srbiji kada je riječ o odnosu spram financiranja kulturne autonomije ovdašnjih Hrvata, a ako zanemarimo tijela Autonomne Pokrajine Vojvodine – uopće ne registriramo pozitivne trendove. Štoviše, još uvijek nema službenih stajališta o iznosu financiranja potreba Hrvata u Srbiji za ovu godinu, premda su hrvatske institucije i organizacije neslužbeno obaviještene da će negativne posljedice ‘korona krize’ imati reperkusije kako na financiranje kulturne autonomije tako i na ostvarivanje manjinskih prava. Stoga smo slobodni zamoliti Vladu Republike Hrvatske i mjerodavna tijela da spomenutu informaciju ozbiljno razmotre pri projekciji svojih političkih aktivnosti u zalaganjima za reciprocitet; budući da, ako se tako što dogodi, funkcioniranje institucija hrvatske zajednice i značajan broj započetih aktivnosti mogu biti dovedeni u pitanje”, navodi se u saopštenju za javnost.
Iz DSHV-a beleže dugi niz godina i druge negativne trendove:
“Primjerice, javnost u Hrvatskoj mora znati činjenicu da je Republika Srbija, iz Proračunskog fonda za nacionalne manjine 2019. godine, zajednici Bunjevaca nehrvata, koja je četiri puta brojčano manja od zajednice Bunjevaca koji se na popisu stanovništva prepoznaju kao Hrvati, dodijelila sedam puta više financijskih sredstava za istu vrstu manifestacije koju imaju i Hrvati, to jest konkretnije, za para-manifestaciju koja preslikava običaj koji u svojoj izvornosti niče među bunjevačkim Hrvatima te predstavlja jedan od njezinih temeljnih identitetskih markera. O financiranju aktivnosti koje su usmjerene protiv šokačkih Hrvata na svim razinama vlasti ovoga puta nećemo govoriti. Pri tomu, kopredsjedavajući Međuvladinog mješovitog odbora za provedbu Sporazuma o zaštiti Hrvata u Republici Srbiji i Srba u Republici Hrvatskoj sa srbijanske strane Ivan Bošnjak više od četiri mjeseca ne želi odgovoriti hrvatskim medijima u Srbiji na pitanja o ključnim problemima s kojima se suočavaju pripadnici hrvatske zajednice”.
Takođe, na temelju vladajućeg narativa u Srbiji prema kom srpska zajednica u Hrvatskoj kao „ugrožena“ ima problema s finansiranjem svojih institucija i programa – Zajedničko vijeće općina uspešno ostvaruje plan finansijske podrške za svoje aktivnosti od strane lokalnih samouprava u Vojvodini. To ne bi bio problem, smatraju iz DSHV-a, da se to ne ostvaruje i od strane onih lokalnih samouprava koje umanjuju finansijska sredstva namenjena za hrvatske organizacije i udruženja.
Iz svih gore navedenih razloga, a zarad elementarne održivosti funkcionisanja hrvatskih institucija i budućnosti hrvatske zajednice u Srbiji, iz DSHV-a apeluju na sve nivoe vlasti u Hrvatskoj da osnaže političku i finansijsku podršku, kao što bi bila značajna i snažnija podrška diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u Republici Srbiji bez da izostaje i elementarna komunikacija s predstavnicima legitimnih hrvatskih institucija i organizacija, kao što je trenutno slučaj.
[clear]
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.