Evropski pokret u Srbiji i Fakultet političkih nauka u saradnji sa Evropskim pokretom – Sremska Mitrovica organizuju debatu „Srbija i EU: Spoljna i bezbednosna politika Srbije“, koja će se održati u četvrtak, 31. maja, u Savremenoj galeriji Subotica od 12 do 14 časova.
[quote]Srbija svoju spoljnu i bezbednosnu politiku mora da uskladi sa spoljnom, bezbednosnom i odbrambenom politikom EU, tokom pregovora o pristupanju Evropskoj uniji u Poglavlju 31.
Od decembra 2007. godine Srbija sebe zvanično definiše kao vojno neutralnu zemlju prema postojećim vojnim savezima. Štaviše, Nacrt strategije nacionalne bezbednosti iz aprila ove godine, vojnu neutralnost svrstava u polazišta strategije (uz očuvanje suverenosti i teritorijalne celovitosti, brigu o srpskom narodu van granica Republike Srbije, evropske integracije i efikasnu pravnu državu) i definiše je kao odsustvo članstva u vojno-političkim savezima.
Kakav je globalni strateški kontekst u kome se spoljna i bezbednosna politika Srbije stvara i realizuje? Da li i mi bezbednost možemo da ostvarimo kroz vojnu neutralnost, kao što su to učinile Švedska, Austrija i Irska? Šta se dešava sa reformom sektora bezbednosti? Kakva je usklađenost naše spoljne i bezbednosne politike sa spoljnom, bezbednosnom i odbrambenom politikom EU? O tome će se razgovarati na debati na kojoj učestvuju:
Debata u Subotici pretposlednja je u nizu događaja koje Evropski pokret u Srbiji i Fakultet političkih nauka organizuju u ukupno 17 gradova Srbije, u saradnji sa Evropskim pokretom u Srbiji – Sremska Mitrovica i Evropskim pokretom u Srbiji – Kraljevo.
Debate se održavaju u okviru projekta „Evropa za mene“ koji podržava Delegacija Evropske unije s idejom da se u javnosti pokrenu razgovori na teme značajne za Srbiju u procesu evropske integracije i građanima pruže proverene i korisne informacije.
[clear]
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 86. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti, rodnog identiteta ili drugog ličnog svojstva bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.