CIKLUS “ISTORIJA VOJVOĐANSKOG FILMA” U BIOSKOPU ABAZIJA NA PALIĆU

CIKLUS “ISTORIJA VOJVOĐANSKOG FILMA” U BIOSKOPU ABAZIJA NA PALIĆU

Objavio: Magločistač

16.12.2019

Kategorija: Subotica

Ciklus pod nazivom „Istorija vojvođanskog filma“ posvećen preduzeću Neoplanta film kao najreprezentativnijoj, najproduktivnijoj i najuspešnijoj filmskoj kući u Vojvodini u periodu od 1966. do 1986. godine, biće otvoren u ponedeljak, 16. decembra, u 18 sati u bioskopu Abazija na Paliću.

Tokom svog delovanja Neoplanta film snimila je preko 200 filmova, od kojih 13 dugometražnih igranih i 173 dokumentarna, kratka i animirana filma, među kojima su dela nekih od najvažnijih filmskih stvaralaca jugoslovenske kinematografije uključujući Dušana Makavejeva, Želimira Žilnika, Branka Bauera, Miroslava Antića, Veljka Bulajića, Karpa Aćimovića Godine i drugih autora.

U renoviranom galerijskom prostoru Abazije biće izložena i zbirka filmskih plakata najznačajnijih ostvarenja Neoplanta filma, a izložbu će otvoriti reditelj, scenarista i jedan od vodećih figura domaće kinematografije – Želimir Žilnik. Posle otvaranja izložbe prikazaće se Žilnikov film “Rani radovi” (1969) nagrađen Zlatnim medvedom za najbolji film u Berlinu, kao i jedan od najskupljih filmskih projekata u Jugoslaviji – “Veliki transport” (1983) u režiji Veljka Bulajića.

Sledeće nedelje, u ponedeljak, 23. decembra, od 18 sati, prikazaće se film pesnika, reditelja i scenariste Miroslava Antića “Doručak sa đavolom” (1971) i od 20 sati film “Trofej” Karolja Vičeka, prema scenariju Ferenca Deaka, koji je nagrađen Zlatnom arenom za najbolji film u Puli 1979. godine.

[quote]Ponedeljak, 16. decembar
[gap height=”5″]
18:00   OTVARANJE IZLOŽBE FILMSKIH PLAKATA, FOTOGRAFIJA I FILMSKIH MATERIJALA NEOPLANTA FILMA

18:30     RANI RADOVI – Želimir Žilnik (SFRJ, 1969)

87 min, 35 mm, crno-beli
Režija: Želimir Žilnik
Scenario: Želimir Žilnik, Branko Vučićević
Dodatni dijalozi: Karl Marks i Fridrih Engels
Kamera i montaža: Karpo Aćimović Godina
Uloge: Milja Vujanović, Bogdan Tirnanić, Čedomir Radović, Marko Nikolić, Slobodan Aligrudić
Produkcija: Avala Film, Beograd, Neoplanta film, Novi Sad

“Zlatni medved” za najbolji vilm na festivalu u Berlinu 1969.

“Rani radovi” na alegoričan način izlažu priču mladih učesnika studentskih demonstracija, juna 1968. u Beogradu: tri mladića i devojka Jugoslava, suprostavljaju se malograđanskoj rutini svakodnevnice. U želji da “promene svet”, nadahnuti tekstovima mladog Karla Marksa, odlaze u sela i fabrike, da “probude svest” ljudi, da ih ohrabre u borbi za emancipaciju i dostojanstven život. U tom boravku i radu na terenu se suočavaju sa primitivizmom i bedom, ali i sa sopstvenim ograničenjima, slabostima, nemoći, ljubomorom. Bivaju i hapšeni.

20:00     VELIKI TRANSPORT – Veljko Bulajić (SFRJ, 1983)

134 min, 35mm
Scenario: Donald R. Boyle, Veljko Bulajić, Arsen Diklić
Kamera: Dušan Ninkov
Muzika: Vladimir Kraus-Rajteric, Miljenko Prohaska
Uloge: Džems Frensiskus, Stiv Rejlsbek, Robert Von, Edvard Albert, Džozef Kampanela, Helmut Berger, Velimir Bata Živojinović, Mira Banjac, Ljiljana Blagojević, Olivera Marković, Zvonko Lepetić…

Jedan od poslednjih partizanskih spektakala snimljenih u bivšoj Jugoslaviji.

Radnja se temelji na istinitim događajima iz Drugog svetskog rata, kada je Glavni štab narodnooslobodilačke vojske Vojvodine odlučio da iscrpljenim brigadama u Bosni uputi pojačanje od preko hiljadu mladića i devojaka, dobrovoljaca, a sa njima hranu, odeću i sanitetski materijal.

Tada, u proleće 1943. godine, širokom vojvođanskom ravnicom kroz obruče i zasede, preko reka i pruga, na put dug trista kilometara, krenula je nepregledna kolona nazvana „veliki transport”.

Ponedeljak, 23. decembar

18:00     DORUČAK SA ĐAVOLOM – Miroslav Antić (SFRJ, 1971)

87min, 35mm
Scenario: Miroslav Antić
Kamera: Petar Latinović
Uloge: Velimir Bata Živojinović, Mira Stupica, Dragomir Bojanić Gidra, Mira Anđelković
Produkcija: Neoplanta film, Novi Sad

Tema filma je kolektivizacija u Vojvodini pedesetih godina, otkupi u selima posle II svetskog rata. Povodom filma, Antić je izjavio: Meni je veoma stalo da dokažem da Vojvodina nije samo Lala sa parčetom hleba i slanine u ruci! Ti, ljudi, Vojvođani, sudarili su se na ovom tlu sa dvema nevoljama, pre svega, sa prirodom i sami sa svojim uverenjima… Ja ne pravim film o otkupu, nego mi je otkup samo okvir, a slika su ljudi. Ne pravim film ni o poplavama iako su i one svojevrsni okvir. Na jednoj strani je priroda, na drugoj čovek…”

20:00     TROFEJ – Karolj Viček (SFRJ, 1979)

97 min, 35mm
Scenario: Ferenc Deak, Karolj Viček
Kamera: Dušan Ninkov
Montaža: Olga Skrigin
Scenografija: Ištvan Hupko
Muzika: Mladen i Predrag Vranešević
Uloge: Stojan ‘Stole’ Aranđelović, Eva Ras, Slobodan Dimitrijević, Laslo Pataki, Tanja Bošković

“Zlatna arena” za najbolji film u Puli 1979.

Kada su socijalne razlike u našem društvu dostigle tačku koja se više nije mogla tolerisati, osnovane su komisije za ispitivanje porekla imovine. Za predsednika jedne takve komisije imenovan je stari borac, inače čuvar u lovištu za visoku divljač, u čemu ima i izvesne simbolike. Kroz rad ove komisije, prikazani su i neki autentični slučajevi koji su bili predmet interesovanja šire javnosti.

Posao komisije je složen, odgovoran, vrlo često delikatan, protkan dramatikom i tragikom. Da li će čuvar lovišta “uloviti” trofej?

[/quote]

Program “Istorija vojvođanskog filma” se realizuje uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i Grada Subotice, uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, a u saradnji sa Jugoslovenskom kinotekom u Beogradu.

Ulaz na sve projekcije je slobodan.

 

 

(Magločistač)

 

 

 

[clear]

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.