Subotički poljoprivrednici i dalje bez pomoći lokalne samouprave i države: „Ako se nešto ne preduzme, vratićemo traktore na ulice“

Subotički poljoprivrednici i dalje bez pomoći lokalne samouprave i države: „Ako se nešto ne preduzme, vratićemo traktore na ulice“

Foto: NJ/Magločistač

Objavio: Magločistač

13.09.2022

Kategorija: Privreda , Subotica

„Nakon protesta subotičkih poljoprivrednika u centru grada, čekamo više od mesec dana da Grad ili država nešto preduzmu, a mi smo tamo gde smo bili i na početku. Ako se ne reši ništa, ponovo ćemo biti primorani da vratimo traktore na ulice jer drugog izlaza nemamo“, poručio je predstavnik subotičkih paora Miroslav Matković.

Foto: NJ/Magločistač

On je podsetio da su se nakon dogovora sa gradonačelnikom Subotice sklonili sa ulica, ali da u nedostatku pomoći paori i dalje ne znaju kako će započeti jesenju setvu.

Prema njegovim rečima, žetva suncokreta je gotova – prosečan prinos je bio između 700-800 kilograma po katastarskom jutru. Uskoro kreće i berba kukuruza, gde se očekuje oko 250 kilograma po katastarskom jutru, a šta će biti na ostalim parcelama – to ćemo tek da vidimo.

Kako navodi, jesenja setva uskoro dolazi, a veštačko đubrivo će slabo biti zastupljeno jer paori nemaju sredstava da kupuju novo.

Miroslav Matković, foto: NJ/Magločistač

„Ako nema veštačkog đubriva, očekujemo da će možda biti upola manji prinos. Ovih dana smo videli da se mleko uvozi, a očekujem da ćemo vrlo brzo i hleb da uvozimo ako ne dobijemo nikakvu pomoć od države“, navodi Matković.

On je podsetio da je Gradu Subotici upućen dopis iz Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu sa nalogom da se formira komisija koja bi utvrdila razmere štete na usevima nakon suše, ali, kako kaže, gradonačelnik je rekao da neće postupiti po tom nalogu jer on nije po zakonu.

„Nama nije jasno ko tu radi protiv zakona, Igor Mirović ili gradonačelnik, koji je rekao da Vlada Srbije donosi odluku o proglašenju elementarne nepogode. Mi smo voljni da sutra odemo sa njim kod premijerke samo da se već pokrene taj proces koji se tiče suše, dok se ne poskidaju usevi jer je pitanje kako će da se radi procena štete ako nema useva na njivama“, pita se Matković.

Komesarović: „Do kraja godine neće biti ni mesa u prodavnicama“

Prema mišljenju subotičkog proizvođača mleka, Saše Komesarovića, koji ima 200 grla od kojih je 110 muznih krava, stočari su u velikom problemu jer je kukuruz, koji je osnovna ishrana u mlekarstvu, u katastrofalnom stanju.

Saša Komesarović, foto: NJ/Magločistač

„A reč je i o aflatoksinima, što se odražava katastrofalno na mleko, a to vide svi građani u prodavnicama jer nema dovoljne količine mleka. Trenutno nam je smanjena proizvodnja mleka na 50 odsto, i očekujemo dalja smanjenja jer nemamo odgovor od države za ovaj problem, a hranu ne možemo nabaviti jer je sama cena koncentrata otišla na taj nivo da cena mleka od 50 dinara po litri ne može pokriti troškove same proizvodnje“, objašnjava.

Do kraja godine, smatran on, neće biti ni mesa u prodavnicama „jer, ako nema krava, nema teladi, s ako nema teladi, nema tova“.

„Biće mesa do kraja godine, dok ne rasprodamo, a posle će se uvoziti, kao što su i sada najavili uvoz mleka iz Poljske. Država ne rešava problem nego im je najlakše reći da se uveze“, navodi Komesarović.

Kopilović: „Uredbe nejasne i nedorečene“

Subotičanin Branko Kopilović, koji se bavi otkupom žitarica, kritikovao je dve nedavno donete uredbe u pogledu ograničavanja otkupnih marži i cena, i to koliko će država zapravo da isplati subvencija po kilogramu poljoprivrednim proizvođačima.

Branko Kopilović, foto: NJ/Magločistač

„Ta uredba je potpuno nejasna i nedorečena. Cena nije trebalo da bude ograničena jer se u uredbi ne navodi ko će platiti razliku u ceni, a ne znamo ni kolika sredstva je opredeljeno za subvencije jer to nigde ne piše“, navodi on, dodajući da se radi možda više o reklami za vladu – da je nešto učinila u pogledu pomoći seljacima, umesto da je stvarno pomogla.

Za odvodnjavanje i razne namete platio 400.000 dinara

Antun Nađheđeši iz Male Bosne, koji ima 140 jutara kukuruza, smatra da će zbog suše biti vrlo mali rod kukuruza, možda oko 300 kilograma po jutru, što za njih predstavlja veliki problem. Kao još jedan od velikih finansijskih briga navodi i besmisleno plaćanja takse za odvodnjavanje.

Antun Nađheđeši, foto: NJ/Magločistač

„Zatražili smo da nam se otpiše taksa koju plaćamo za odvodnjavanje i da to više nikada nemamo. Ja sam uredno platio sve, još dok su trajali protesti poljoprivrednika, jer kamata raste svaki dan“, navodi on, ističući da paori ovakve namete imaju samo u Vojvodini i da je on nedavno na ime svih tih troškova isplatio gotovo 400.000 dinara.

„Neka taksa za odvodnjavanje ostane tamo gde se koristi voda, gde odvodnjavaju, ali ovde nema nigde niskonaponska mreža da se može ova njiva navodnjavati. Mi ćemo uskoro biti u nestašici vode jer se kanali produbljuju a naplaćuju nam debelo“, upozorava on.

Ima i onih koji su prinuđeni da zatvore farme

Posledice nerešavanja problema oseća i Robert Dušnoki iz naselja Kelebija koji se bavi svinjarstvom. Kako navodi, biće prinuđen da zatvori svoju farmu.

Robert Dušnoki, foto: NJ/Magločistač

„Ne mogu izdržati ove uslove što nam država daje, stalno nam smanjuje cenu. Trenutna cena je 240 dinara sa PDV-om za tovljenike, i ne treba nikome, ne može da se proda, dok država slabo stoji sa tovljenicima“, ističe Dušnoki.

Napominje i da je dobio uplatnicu za državnu zemlju, i da je uplatio u roku od godinu dana tri godine unapred.

Foto: NJ/Magločistač

„Platili smo prvu godinu i poslednju godinu kao garanciju i sad smo već dobili i za sledeću godinu uplatnicu, a državu uopšte ne interesuje da li ćemo uspeti to isplatiti zbog suše. Mi ne možemo da skinemo kukuruz i da ga prodamo, jer onda nemamo iz čega da hranimo svinje“, objašnjava on.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.