Pastor: Konstantinović sledeće godine ponovo za počasnog građanina

Pastor: Konstantinović sledeće godine ponovo za počasnog građanina

Foto: Magločistač

27.10.2015

Kategorija: Kultura

Predsednik Skupštine Vojvodine Ištvan Pastor rekao je na otvaranju Međunarodnog okruglog stola „Dimenzije misaonog nasleđa Radomira Konstantinovića“ u Subotici da će grad sledeće godine ponovo predložiti srpskog filozofa i književnika Radomira Konstantinovića za počasnog građanina Subotice. Pastor je naglasio da je vredno izviniti se Radomiru Konstantinoviću i proglasiti ga počasnim građaninom grada Subotice.

„Subotica je jedan od retkih gradova koji govori o Radomiru Konstantinoviću stisnutih zuba, sa knedlom u grlu, zamuckujući, jer znamo da se ogrešila o njega“, rekao je Pastor.

Gradonačelnik Subotice Jene Maglai rekao je da dela i misli Radomira Konstantinovića prožimaju našu zajednicu u kojoj mnogi vape za tim mislima i slobodnim izražavanjem.

Istoričarka Latinka Perović rekla je da intelektualac danas ne može da očekuje dozvolu od vlasti šta sme a šta ne sme da kaže. To su često profesionalni uvidi u društvo i on mora da predvidi i upozori na posledice.

„Ljudi imaju osećanje straha jer se na njih uvek obruše instrumenti i institucije koje imaju moć. Reč je o jednoj atmosferi i dubokoj regresiji i tek sada se oseća manjak kapaciteta da se savlada prošlost i kako da se iz nje izvučemo“, rekla je Perovićeva.

Ona je navela da smo uoči ratova imali kritičnu masu za promene, školovanu generaciju koja je poznavala svet, ali je ta generacija napustila zemlju da ne bi ginula.

„Vrlo je teško doći do obrazovanih ljudi, a pogotovo pronaći intelektualca koji je odgovoran pred svojom savešću. Ratana propaganda, ksenofobija i nacionalizam su izbrisali čitava razdoblja“, istakla je Latinka Perović.

Prema njenim rečima, vrlo je bitno da se koncentrišemo na prosvetilteljsku tradiciju koju sledi Konstantinović u srspkoj kulturi, na njegovu kritičnu misao i njegov opus koji je raznovrsan.

Prisećajući se Radomira Konstantinovića i njegovih slika iz detinjstva, Latinka Perović je rekla da je Konstantinović kao dečak upamtio jednu sliku koja je uticala na njegov dalji razvoj i opredeljenje, otpor agresiji i nasilju, a on je glasio ovako „Terazije. Na njima vešala, na vešalima ljudi, a ispod vešala sede drugi ljudi i piju hladno pivo“.

U okviru Međunarodnog okruglog stola „Dimenzije misaonog nasleđa Radomira Konstantinovića“, koji je počeo juče u Gradskoj biblioteci u Subotici i trajaće do 28. oktobra, biće predstavljena knjiga Radomira Konstantinovića „Na margini“. Knjigu je izdao sarajevski izdavač „Univerziti pres“ 2013. godine i ovo je prva knjiga tekstova iz Konstantinovićeve zaostavštine.

O knjizi će u ime izdavača govoriti Dragan Marković, književnik i novinar Slavko Šantić, zamenik glavnog i odgovornog urednika Trećeg programa Radio Beograda Ivan Milenković i književna kritičarka i istoričarka književnosti Dragana V. Todoreskov. Razgovor će moderirati Aleksandra Đurić Bosnić, programska urednica Saveta za obeležavanje misaonog nasleđa Radomira Konstantinovića. Na skupu će govoriti i prijatelji i poštovaoci Radomira Konstantinovića: Janja Beč, Bora Ćosić, Marija Mitrović, Đuro Šušnjić i drugi.

Na dan rođenja Radomira Konstantinovića, 27. marta, 2014. godine, je na rodnu kuću pisca u Subotici postavljena spomen ploča koju je izradila njegova supruga Milica.

Savet za obeležavanje misaonog nasleđa Radomira Konstantinovića osnovan je u Subotici 2014. godine. Skupštna Subotice je dva puta odbila da proglasi Konstantinovića za počasnog građanina tog grada.

Radomir Konstantinović je autor poznatih knjiga „Filosofija palanke“, „Beket prijatelj“, Dekartova smrt“ i mnogih drugih dela. Umro je 2011. godine u Beogradu.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.