Nove skulpture subotičkog umetnika Arpada Slančika: Toksično ropstvo i zavisnost mladih od telefona (FOTO)

Nove skulpture subotičkog umetnika Arpada Slančika: Toksično ropstvo i zavisnost mladih od telefona (FOTO)

Foto: Arpad Slančik (privatna arhiva)

21.09.2023

Kategorija: Kultura , Subotica

Dve nove urbane skulpture mladih bliznakinja koje je izradio subotički umetnik Arpad Slančik inspirisane su, kako je rekao za Magločistač, navikama mladih i njihovom sve većom toksičnom zavisnošću od telefona i interneta.

Gotovo dva metra visoke skulpture simbolično su prikazane u položajima iz kojih na silu pokušavaju da se izvuku, ali ne mogu da se oslobode jer su snažno prikovane metalnim žicama za svoje postolje.

Na ovaj način umetnik je želeo da pošalje poruku koja vizualno prikazuje bespomoćne ljude koji vode „bitku“ sa novim tehnologijama, ali i generalno stanje u kom se zbog toga nalazi celokupno društvo.

Arpad Slančik, foto: NJ/Magločistač

Skulpture koje nose naziv „Toksični osvetnici“ početkom septembra su premijerno bile predstavljene na Zrinskom art festivalu u Hrvatskoj, gde je postavka naišla na veoma pozitivne kritike javnosti, pa je ovaj umetnik sa svojim radovima pozvan da gostuje, kako u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji.

„S obzirom da sam otac četrnaestogodišnjakinje, inspiracija mi je bio njen mobilni telefon koji joj je non-stop u rukama, kao da je privezana za taj uređaj, i nema šanse da joj ga uzmem iz ruku. Tu poruku sam morao da napravim u skulpturi, da razmislimo malo, jer smo svi mi zavisni od toga. Ja priznajem da se umem vratiti kući ako zaboravim poneti telefon sa sobom“, iskreno kaže Slančik.

I odrasli su, dodaje, u mašineriji koja ih melje, nemaju vremena ni za šta, a to i deca vide.

„Iskreno se nadam da će doći do neke promene, jer već neka mlađa generacije koja je zaposlena ipak drugačije razmišlja nego mi, i njima nije samo to bitno. Ta jurnjava za novcem, da poplaćamo sve račune, generalno život… Deca to vide i to se njima ne dopada“, smatra Slančik.

Foto: Arpad Slančik (privatna arhiva)

Skulpture su napravljene u kombinovanoj tehnici, u poliesteru i metalu, a za njihovu izradu je bilo potrebno oko četiri meseca.

„Skulpture su rađene u mom stilu, i one izgledaju malo strašnije, da se zapitamo svi u kom smeru sve to ide. Vremena se menjaju, a mi moramo tome da se prilagođavamo. Jednostavno nam je to nametnuto“, ocenio je Slančik.

“Kao umetnik još uvek nisam prihvaćen u Srbiji”

Slančikove skulpture su smeštene u aktuelnom vremenu ili su korak ispred, međutim, kao umetnik, on još uvek nije priznat u Srbiji, za razliku od drugih zemalja koje su ga tokom prethodnih godina rado pozivale na izložbe.

„Još uvek kao umetnik nisam prihvaćen u Srbiji, još me uvek gledaju čudno. Ja želim, i to je uvek bila moja borba, da ovaj grad u kome živim učinim urbanijim, pošto živimo u takvom vremenu da – biću dosta grub – Subotica nije bila veće selo nego što je sada“, kaže Slančik.

Njemu lično, dodaje, nije važno da li je nekome ono što on radi ružno ili ne – važno mu je da je to urbano jer i mali potez kao što je stvaranje ovakvih umetničkih skulptura „Suboticu čini gradom“.

„Ja krivim pomalo i sebe što je Subotica ovakva kakva jeste, ali ja drugačije ne mogu. Jednostavno, na ovakav najlepši a ujedno i najgrublji način, kroz svoje radove, mogu da se borim s tim“, zaključuje Arpad Slančik.

Arpad Slančik se više od 15 godina bavi stvaranjem jedinstvenih urbanih skulptura rađenih u dark industrial stilu, a talenat i mnoge zanate je nasledio od svog oca. Inspiracija su mu naučna fantastika i strip, ali i društvo u kome živi, gde često vlada strah, patnja, bespomoćnost, bol, ali sa druge strane i bunt i anarhizam.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.