Projekat “Polet 21/22” ulazi u finiš: Do cilja kroz proces

Projekat “Polet 21/22” ulazi u finiš: Do cilja kroz proces

Foto: NJ/Magločistač

Objavio: Magločistač

27.04.2022

Na pitanje šta nedostaje mladima u Subotici, čak 58,9% od onih koji su anketu sprovedenu od strane Udruženja građana „Klara i Rosa“ popunjavali na srpskom jeziku, odgovorilo je – mesto gde bi se družili. Drugi po učestalosti odgovora bio je „Više mogućnosti da putuju“ (49,1%), a treći „Festivali“ (38,4%). Da mladima u Subotici ništa ne nedostaje i da je sve u redu, smatra 7,1% ispitanika.

Identični redosled odgovora dobijen je i od strane mladih koji su anketu popunjavali na mađarskom jeziku, pa tako 66,7% njih navodi da im najviše nedostaju „Mesto za mlade gde bi se družili“ i „Više mogućnosti da putuju“, ali i „Festivali“, i to u znatno višem procentu u poređenju sa odgovorima dobijenim na srpskom (63%). Da je sve u redu, navelo je 3,7% onih koji su anketu popunjavali na mađarskom jeziku.

Interesantan podatak dobijen anketnim istraživanjem je i taj da bi 52% njih želelo aktivno da učestvuje u stvaranju boljih prilika za mlade u Subotici, ali da se u takve inicijative ne uključuju zbog neinformisanosti (50,9%), potom nezainteresovanosti (43,6%), te zbog toga što se ne osećaju pozvanim (26,4%).

S druge strane, među mladima čiji je maternji jezik mađarski, čak 61,5% njih bi želelo aktivno da učestvuje u stvaranju boljih prilika, ali 51,9% (!) njih se ne oseća pozvanim da se pridruži bilo kakvim inicijativama, 48,1% nije informisano o istima, dok je 43,6% nezainteresovano za aktivizam.

Sprovedeno ispitivanje stavova mladih u Subotici, u kom je učestvovalo ukupno 139 ispitanika, potvrdilo je polazišne pretpostavke projekta „Polet 21/22“, koji od oktobra prošle godine realizuju Udruženje građana “Klara i Rosa” i portal Magločistač kao medijski partner, u okviru programa Beogradske otvorene škole „Mladi i mediji za demokratski razvoj“, a uz podršku Švedske.

Tako su definisani i specifični ciljevi projekta: da se podigne vidljivost problema mladih u lokalnoj zajednici; da se osnaže mladi da samostalno kreiraju i sprovode sopstvene inicijative; konačno, da se stvore uslovi za saradnju mladih iz različitih nacionalnih zajednica u Subotici, i na taj način dugoročno doprinese njihovom aktivnom uključivanju u društvene tokove.

Aktivizam na delu

“Do sada je održano 13 od ukupno planiranih 14 radionica, koje je pohađalo oko 30 mladih polaznika i polaznica koji su dolazili sa raznih strana – neki pojedinačno, a neki u grupicama, već poznavajući se. Zanimljivo je da su oni sami zapravo najviše doprineli širenju grupe, prenoseći svojim vršnjacima utiske, koji bi se na osnovu toga uključivali u dalji rad”, kaže Daniela Mamužić iz “Klare i Rose”, dodajući da se radi o mladima koji u startu imaju izražen aktivistički pristup tj. stav da žele nešto da urade sami.

Ksenija Vojnić Tunić, Žofija Hulo i Daniela Mamužić, izvor: UG “Klara i Rosa”

Sve radionice su bile koncipirane tako da se postupno, korak po korak, dođe do krajnjeg cilja, a to je realizacija jedne zajedničke omladinske inicijative u lokalnoj zajednici, uz podršku “Klare i Rose”.

Među raznim idejama, na kraju su se iskristalisale tri koje, zapravo, ukazuju na nezadovoljene socijalne potrebe mladih u domenu njihovod društvenog , ali i individualnog života. Tako se nedostatak prostora gde bi se okupljali i susretali sa novim ljudima u jednoj opuštenijoj atmosferi, a koji bi im bio dostupan svaki dan, izdvojio kao problem i na radionicama. Manjak kulturnih sadržaja u vidu koncerata, projekcija filmova, raznih okupljanja oko kulturnih događaja je drugi, dok se kao treći izdvojila potreba za podrškom u vidu psiholoških radionica, tj. stvaranje jednog sigurnog prostora u kom mogu međusobno da razmenjuju svoja iskustva.

No, prvi korak u tom procesu bilo je – međusobno upoznavanje.

„Koristili smo razne vežbe koje doprinose povezivanju. Na primer, delili smo se po tematskim grupama, koje su potom svaka za sebe imale zadatak da obrađuju svoju temu. Tako su svaki put bili drugačije raspoređeni, što je doprinelo tome da se međusobno bolje upoznaju“, objašnjava Daniela.

„Mladima najviše nedostaje više ovakvih prostora gde možemo da se družimo sa našom generacijom. Bojimo se da izađemo tek tako i da se upoznajemo, ali ni nemamo gde. Ovde svako može da radi šta želi, da daje ideje, ovo je mesto gde će biti podržan.“

Aleksandra Strajlić (17), Politehnička škola

Veliki plus projekta je i taj što su radionice bile organizovane u Omladinskom klubu Kerülj Be, dodaje ona:

„Mislim da mladima jako prija ovaj prostor omladinskog kluba koji je baš i prilagođen njihovim potrebama. Tu imaju i razne instrumente koje često koriste dok čekaju početak radionice“.

“Za ovo sam saznala od drugarice koja je bila malo skeptična da dođe jer nismo znale šta će biti, pa smo zajedno došle i svidelo nam se, i dalje smo ostale ovde. Ovo je savršeno mesto za upoznavanje novih ljudi i da zajedno radimo na poboljšanju našeg kolektiva. Ima zanimljivih aktivnosti i za nas mlađe, za naš uzrast – niti smo deca da nas zanima igralište, niti smo skroz odrasli. Evo, ovde pokušavamo da učinimo Suboticu što lepšim gradom.”

Jelena Kojić (16), Gimnaziju „Svetozar Marković“

Jedna od projektom predviđenih aktivnosti bila je, dalje, i organizovana poseta Ekološkom centru „Radulovački“ u Sremskim Karlovcima 19. marta.

„Cilj je bio da na primeru jednog aktivnog omladinskog centra vide kako to može da funkcioniše i šta sve tamo može da se radi, jer tako nešto mi nemamo ovde u Subotici. Ekološki centar ’Radulovački’ okuplja veliki broj mladih, ima brojne programe za mlade,  i aktivno ih uključuje u mnoge društvene akcije“, objašnjava Daniela.

“Ovaj prostor su mi preporučile dve drugarice i rekle su mi da bih ovde mogla naći dosta ljudi koji su slični i imaju ista interesovanja kao ja. Najviše mi se dopadaju aktivnosti oko organizacije događaja koji će okupiti tinejdžere i mlade da bar jedan dan provedu zajedno.”

Matea Nikolić (15), Hemijsko-tehnološka škola

Engleski jezik kao sredstvo međusobne komunikacije

Jedan od izazova na koji je trebalo odgovoriti tokom sprovođenja projekta „Polet 21/22“ bila je i komunikacija, budući da su radionice bile dvojezične, koje su paralelno vodile profesionalne omladinske radniceKsenija Vojnić Tunić na srpskom i Žofija Hulo na mađarskom jeziku.

Taj model je, ocenjuje Daniela Mamužić, dobro funkcionisao tako da se nije primećivalo nikakvo odvajanje po jezičkim grupama, a spontano je uveden u upotrebu i engleski kao sredstvo međusobne komunikacije.

„Štaviše, najproduktivniji su bili u zadacima koje su dobijali kao tim i kada su pričali međusobno na engleskom. Mi smo bili iznenađeni. Onda pomislimo da im treba organizovati neki program međusobnog učenja srpsko-mađarskog jezika, ali oni ne izražavaju tu potrebu jer je zadovoljavaju na engleskom koji, kažu, koriste i u digitalnom svetu“, nadovezuje se jedna od facilitatorki na radionicama, Ksenija Vojnić Tunić.

Između ostalih, cilj projekta „Polet 21/22“ je upravo bio da se stvore uslovi za saradnju mladih iz različitih nacionalnih zajednica, kojih generalno manjka u Subotici, ocenjuje Ksenija:

 „Sredina ne samo da nije podsticajna za međusobno druženje mladih koji potiču iz različitih nacionalih zajednica, nego bih rekla da se i podržava zatvorenost, da međusobno nema komunikacije, jer se sve radi kroz ono ’da očuvamo naše’, kao da su mladi neki generator negovanja tradicije. Interkulturalnost, građanska svest, zajednički susreti i međusobno upoznavanje, to se apsolutno ne podržava ni od koga.


Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Mladi i mediji za demokratski razvoj“ koji Magločistač realizuje u partnerstvu sa Beogradskom otvorenom školom i uz podršku Švedske. Stavovi i mišljenja izneti u ovom tekstu ne predstavljaju nužno i mišljenje partnera i donatora.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.