Igor Jurić na tribini “Ukradena bezbednost” u Bačkoj Topoli – suze i muk u sali: Deca su naša zajednička odgovornost

Igor Jurić na tribini “Ukradena bezbednost” u Bačkoj Topoli – suze i muk u sali: Deca su naša zajednička odgovornost

Foto: MS/Magločistač

Objavio: Magločistač

09.06.2023

Kategorija: Bačka Topola , Društvo

Uz konkretne primere iz svakodnevne prakse u radu sa žrtvama, ali i na osnovu primera iz drugih zemalja i kroz filmove nastale po istinitim događajima u Srbiji, Igor Jurić, osnivač Centra za nestalu i zlostavljanu decu, juče je u sali bačkotopolskog pozorišta govorio o bezbednosti na internetu, vršnjačkom nasilju, kao i o trgovini ljudima.

Tribini, koju je organizovala Srednja tehnička škola “Jožef Šinklvić”, prisustvovali su kako učenici lokalnih škola, tako i roditelji i prosvetni radnici, te je i program sadržajem bio prilagođen takvoj publici.

Navodeći podatak da je čak 84 odsto srednjoškolaca izloženo rizicima na internetu, Jurić je govorio o najzastupljenijim aplikacijama za upoznavanje koje mladi u Srbiji danas koriste, gde „Hinge“ važi za najbezbedniju za upotrebu, dok se „Lepotica i Zver“, koja se najčešće bavi posredovanjem u poslovnoj pratnji, pokazala kao najnebezbednija. Istovremeno, aplikacija koja se najčešće koristi za upoznavanje jeste „Tinder“.

“Roditelji moraju da razgovaraju o problemu svoje dece na internetu, jer je on vrlo specifičan po pitanju bezbednosti. Deci je često potrebno mnogo vremena da prikupe hrabrosti da bi se poverili svojim roditeljima i, ako mi u tom trenutku ne odreagujemo na pravi način, gubimo šansu da saznamo o problemu”, objašnjava Jurić.

Igor Jurić, foto: MS/Magločistač

On je posebno naglasio da roditelji ne smeju da dele fotografije svoje obnažene dece na društvenim mrežama, jer postoji mogućnost da te slike završe na sajtovima dečije pornografije i stvore rizike koji su u našoj zemlji, kako kaže, prisutni gotovo svakodnevno:

“Ja sam imao priliku da prolazim obuke Interpola upravo na temu seksualnog zlostavljanja dece na internetu i moram reći da zaista, za nas, neke potpuno bezazlene stvari mogu dovesti do katastrofa – u smislu da podelimo jednu fotografiju svog deteta koje je obnaženo, jer ono zbog toga sutra može postati žrtva ozbiljnog predatora ukoliko se on zaljubi u dete i poželi da dođe do fizičkog kontakta sa njim”.

U Srbiji potpuno zanemaren preventivni rad po pitanju vršnjačkog nasilja

Govoreći o vršnjačkom nasilju danas u Srbiji, Igor Jurić je rekao da je ta tema ogroman problem našeg društva iz razloga što smo preventivni rad sa decom potpuno zanemarili tj. pažnju mu ne posvećujemo pre nego što se određena loša situacija desi.

“Preventiva je generalno nezahvalna, jer ne možemo iste sekunde dobiti odgovor i rezultat, nego moramo dugo i strpljivo da radimo, i čak ni tada ne znamo da li će rezultat biti dobar. Međutim, ako ne radimo ništa, onda definitvno rezultata neće biti, tako da mogu slobodno da kažem da je naš nerad doveo do toga da smo nedavno doživeli jednu tragediju neslućenih razmera“, smatra Jurić.

Foto: MS/Magločistač

Takođe, kako smatraju u Centru za nestalu i zlostavljanu decu, maloletnicima koji imaju problem u ponašanju se moraju posvetiti posebna pažnja, razumevanje i ljubav.

“Najveći broj dece koja su danas, uslovno rečeno, problem u svojim školama, u svom okruženju, gde ih nazivamo nasilnicima, jesu uglavnom žrtve u svom okruženju i svojim porodicama. Ako nemamo strpljenja za njih, ako se ne bavimo njima, taj problem samo u jednom momentu može da eskalira”, rekao je Igor Jurić, pojašnjavajući ovakvo razmišljanje ličnim primerom:

“Uvek pominjem slučaj moje Tijane, koju je ubio jedan čovek koji je bio žrtva u svojoj porodici, gde ga nismo zaštitili i na kraju je on tu svoju bol i svoju patnju iskazao na jedan jako grub način, time što je ubio jedno nemoćno dete. Zato je jako važno da imamo mnogo strpljenja i ljubavi i da se bavimo i tom decoom i tim problemom, jer na kraju svojim ponašanjem i svojim delima možemo da zaštitimo i neko drugo dete u svom okruženju”, poručio je gost tribine održane u Bačkoj Topoli.

U Novom Sadu od septembra boravak za decu sa problemom u ponašanju

U vezi sa ovim, Igor Jurić je najavio i pilot-projekat koji će od septembra krenuti najpre u Novom Sadu, a u okviru kojeg će početi sa radom boravak za decu sa problemom u ponašanju.

“Na osnovu vaspitnih naloga koji se odnose na društveno koristan rad i slično, deca će dolaziti kod nas. Mi ovo sada želimo da pokažemo kao pilot-projekat koji će da ponudi jedno dobro rešenje. Uz najstručniji tim našeg Centra, mi ćemo dovesi i najstručnije profesore po pitanju resocijalizacije i rehabilitacije dece sa problemima u ponašanju i već smo u završnoj fazi razgovora sa njima”, rekao je Jurić, dodajući:

“Oni će nam poslati jedan program u koji će biti uključeni defektolozi, socijalni radnici i priholozi. Radićemo najpre sa decom, a potom i sa njihovim porodicama. Jer, da bi jedno dete mogli da vratimo na pravi put, moramo sa njim mnogo da radimo, ali isto tako i sa roditeljima. Dakle, to je jedan jako kompleksan rad i težak put, ali jedini mogući da nam se više ne ponovi ovo što nam se sad dogodilo”.

Jurić je naglasio da ovakav program može dati veoma dobre rezultate koji bi potom podstakli državu da takve projekte podrži u svakom mestu u Srbiji.

“Svaka opština, svaki grad treba da ima jedan takav boravak u kojem se na kvalitetan način bavimo decom koja samo imaju potrebu za razumevanjem. Oni – najčešće zbog nedostatka ljubavi – na sebe skreću pažnju na jedan vrlo pogrešan i ružan način, a mi to ne shvatamo. Često su takva deca osuđena od strane porodice, vršnjaka, drugih subjekata i prepuštena su sama sebi. Takvu decu najčešće prihvata ulica i onda dolazimo u jedan začarani krug iz kojeg nema izlaza”, smatra Igor Jurić.

Nestanci dece – zajednička odgovornost

Prema zvaničnim informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova, tokom 2022. godine u Srbiji je prijavljen nestanak 1.523 maloletna lica, od kojih je pronađeno njih 1.518, dok se za petoro i dalje traga. Broj nestanaka maloletnih lica je u porastu u odnosu na 2021, kada je bilo prijavljeno 236 manje nestale dece.

Razlozi nestanaka dece u Srbiji su najčešće njihovo mentalno zdravlje, pa ih na beg od kuće podstaknu depresija, anksioznost, autizam, ali isto tako i zlostavljanje u porodici ili u školi, ili neuspeh u školi, ljubavi ili sportu.

Ali, ima i drugačijih slučajeva:

“Želeo sam da kroz neke filmove prikažem ono što je najaktuelnije, pa smo videli film o devojčici koja se i danas vodi kao nestala, a za nju se smatra da je žrtva trgovine ljudima. Ona je preko Instagrama krenula u komunikaciju sa nekom agencijom, što su podržali i roditelji koji su bili sve vreme u toku, i na kraju je ona nestala i ni danas ne znamo gde je.”

Kako smatra Igor Jurić, osim edukacije roditelja i dece, kao i stručnih radnika, izuzetno je po ovom pitanju važna i saradnja nevladinih i vladinih organizacija jer su nestanci dece – zajednička odgovornost.

Važan korak ka većoj bezbednosti dece jeste i uvođenje Amber Alert-a, čija će implementacija biti završena najkasnije do 1. novembra ove godine, najavljuju iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu.

“Kada je reč o problemu nestale dece, sada smo u završnoj fazi implementacije Amber Alert sistema, što će biti jedna velika stvar za našu zemlju. U subotu putujem u SAD, gde ću razmeniti iskustva o tome kako su oni to uradili i kako njima sistem funkcioniše”, najavio je Jurić.

“Kada govorimo o ovoj temi, ja sam ta koja uči od svog deteta”

Prema oceni Sanje Popović, pedagoškinje u Srednjoj tehničkoj školi “Jožef Šinković” koja je bila organizator tribine “Ukradena bezbednost”, Igor Jurić kao predavač je uspeo da dopre do svih kategorija bačkotopolske publike.

“O tome su posebno svedočile suze i muk koji je vladao u sali. Smatram da je bilo veoma korisno jer smo svi, ne samo naučili nešto i saznali nove informacije koje možemo da podelimo sa svojim okruženjem, nego i bili podstaknuti na razmišljanje i samoanalizu, što će u budućnosti doprineti razvoju veće empatije, pre svega kod mladih, a samim tim i smanjivanju stope vršnjačkog nasilja”, istakla je Sanja Popović.

Sanja Popović, foto: MS/Magločistač

Tako je veoma emotivno tribinu doživela Marica Galić, jedna od prisutnih roditelja, koja, kako kaže za Magločistač, naročito korisnim smatra informacije koje se tiču, pre svega, mnoštva aplikacija za upoznavanje koje mladi danas koriste.

“Za mnoge od njih nisam ni čula i verovatno, kad sledeći put budem u prilici da slušam na ovu temu, biće ih još više i još opasnijih. Deca, i mi zajedno sa njima, treba da budemo pametni, treba da učimo o tome, da se informišemo, kako ne bismo nasedali”, smatra Marica.

Nju lično je to ranije, dodaje ona, mnogo zabrinjavalo, ali danas ne kontroliše naloge svoje dece, već je odnos sa njima i na tom polju bazirala na poverenju:

“Ne pratimo se na Instagramu jer svakako znam da, ako žele, uvek mogu nešto da sakriju od mene. Takođe, nisam prijatelj ni sa njihivom drugarima jer ne želim da zalazim u taj deo. Sa decom imam odnos baziran na poverenju i mislim da znaju da u svakom trenutku stojim uz njih i da mogu sve da mi kažu”, smatra ova majka.

Laura Jaramaz, foto: MS/Magločistač

Laura Jaramaz nije prvi put prisustvovala predavanju Igora Jurića, ali, dodaje, na nju svaki put najjači utisak ostavi lična ispovest govornika.

“Ne možemo se ni staviti u njegov položaj. Mi, kao roditelji, najveći strah imamo upravo od gubitka deteta. Bez obzira na to što sam treći put na njegovoj tribini, i što pratim aktivnosti Centra i na mrežama, uvek iznova jako emotivno odreagujem”, iznosi svoj doživljaj Laura, za koju su takođe najkorisnije bile informacije o dostupnim aplikacijama za upoznavanje.

“Kada govorimo o ovoj temi, ja sam ta koja uči od svog deteta. Dakle, na ovu temu ne uči on od mene, već ja od njega. Imamo izgrađen prijateljski odnos i mislim da je to najvažnije kada pričamo o ovim temama i mogućim problemima”, zaključuje naša sagovornica.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.