Festival mentalnog zdravlja od 10. do 20. oktobra i u Subotici: “Vrednosti i mentalno zdravlje”

Festival mentalnog zdravlja od 10. do 20. oktobra i u Subotici: “Vrednosti i mentalno zdravlje”

Festival mentalnog zdravlja u Subotici, foto: NJ/Magločistač (arhiva)

Objavio: Magločistač

08.10.2025

Kategorija: Subotica

Ovogodišnji Festival mentalnog zdravlja biće održan od 10. do 20. oktobra u Subotici, kao i u drugim gradovima Srbije, pod sloganom – „Razvijamo vrednosti“.

Tom prilikom, posetioci će biti u mogućnosti da besplatno iskuse prakse koje pomažu u unapređenju mentalnog zdravlja, kako pojedinca, tako i zajednice. Takođe, građani će imati priliku da zajedno razmišljaju, razgovaraju i podižu svest o temi koja nikada ne prestaje da bude aktuelna i važna, a to je mentalno zdravlje.

“Tema festivala ove godine je ‘Vrednosti i mentalno zdravlje’, a slogan ‘Razvijamo vrednosti’ naglašava značaj društvenih promena i njihov uticaj na mentalno zdravlje pojedinca i zajednice. Festival istražuje kako dijalog i kritičko mišljenje doprinose očuvanju i unapređenju mentalnog zdravlja”, navodi se u pozivu organizatora.

Festival mentalnog zdravlja organizuje se u sklopu obeležavanja Svetskog dana mentalnog zdravlja, u organizaciji Instituta za javno zdravlje Vojvodine, i u saradnji sa brojnim ustanovama i organizacijama.

Sve aktivnosti su besplatne za građane, a za pojedine radionice je potrebna prijava za učešće.

Celokupan program Festivala mentalnog zdravlja dostupan je na OVOM LINKU.

Vrednosti i mentalno zdravlje

Vrednosti su temelj svakog društva, zajednice i pojedinca. One predstavljaju skup uverenja i orijentira koji usmeravaju naše ponašanje, odluke i odnose.

U jednoj zajednici, vrednosti imaju funkciju povezanosti i stabilnosti – one čine moralno i kulturno tkivo koje omogućava smislen život zajednice. Vrednosti poput poštovanja, solidarnosti, pravde, odgovornosti, empatije i brige za druge omogućavaju da zajednica funkcioniše i da se u njoj osećamo bezbedno i prihvaćeno. Kada zajednica gubi zajedničke vrednosti, dolazi do osećaja razjedinjenosti, nepovezanosti, izolacije i osećanja besmisla.

Sa druge strane, individua ne može biti autentična ako ne živi u skladu sa sopstvenim unutrašnjim vrednostima. Da bi život imao smisao, osoba je važno da otkriva šta je za nju zaista važno – bilo da su to ljubav, sloboda, kreativnost, istina, ili doprinos drugima – i donositi odluke u skladu s tim. Takav unutrašnji kompas daje osećaj koherentnosti i integriteta, što je suština autentičnosti.

Dakle, zdravo društvo počiva na vrednostima koje povezuju ljude i poštuju različitost, dok zdrav pojedinac počiva na vrednostima koje daju smisao njegovom postojanju i omogućavaju mu da bude prisutan, odgovoran i autentičan u odnosu sa drugima.

Značaj dijaloga kada govorimo o vrednostima

Dijalog je ključni most između različitih vrednosnih sistema u društvu. Kada ljudi imaju različite vrednosti — bilo da potiču iz različitih kultura, generacija ili životnih iskustava — dijalog omogućava razumevanje umesto sukoba. On ne znači nužno slaganje, već spremnost da se čuje i razmotri druga perspektiva. Kroz otvoren i iskren razgovor, ljudi mogu prepoznati gde su njihove razlike, ali i gde se vrednosti prepliću — u težnji za dostojanstvom, sigurnošću, slobodom i pripadanjem.

Na ličnom nivou, dijalog razvija empatiju, toleranciju i kapacitet za autentičan kontakt. Takav susret produbljuje svest i omogućava da se vrednosti ne doživljavaju kao apsolutne, već kao žive, dinamične orijentire koji se razvijaju kroz odnos.

Bez dijaloga, vrednosti postaju dogma i izvor podele. Kroz dijalog, one postaju prostor zajedničkog rasta i razumevanja — temelj zajednice u kojoj različitosti ne ugrožavaju, već obogaćuju. Subotica je prepuna različitosti i to može biti njena snaga i bogatstvo. Važno je da učimo kako da prihvatamo razlike.

Sve veći osećaj praznine, depresije i izgubljenosti koji mnogi ljudi danas doživljavaju duboko je povezan sa dominantnim vrednosnim sistemom zapadnog potrošačkog društva. Potrošačka kultura neprekidno poručuje da „nismo dovoljni“ takvi kakvi jesmo – da uvek postoji nešto što treba posedovati, postići ili promeniti kako bismo se osećali ispunjeno. Taj beskrajni ciklus želje i razočaranja stvara psihološku iscrpljenost i gubitak orijentira. Umesto da čovek „bude“, on stalno „mora da postane“ – bolji, uspešniji, privlačniji – što dovodi do osećaja unutrašnje praznine i otuđenja od sopstvenih autentičnih potreba.

U potrošačkom društvu slabi osećaj zajedništva i pripadnosti, jer se naglašava individualna kompeticija, a ne saradnja. Čovek često postaje izolovan, iako je stalno „povezan“ kroz tehnologiju. Digitalni svet dodatno pojačava upoređivanje i osećaj nedostatka, stvarajući iluziju bliskosti bez stvarnog kontakta.

Danas je neophodno vraćanje unutrašnjim vrednostima – onima koje se ne mogu kupiti ni meriti: prisutnost, autentičnost, pripadanje, ljubav, smisao, stvaralaštvo, briga za druge i za svet oko sebe. Tek kada čovek ponovo pronađe te vrednosti u sebi, može da oseti celovitost i da živi, a ne samo da funkcioniše “po automatizmu“.

Događaji tokom Festivala imaju za cilj da edukuju, ali i da podstaknu sve članove i članice na akciju koja može doprineti stvaranju resursa u zajednici i društvu, otkrivanju i izgradnji vrednosti , koje mogu doprineti zaštiti i unapređenju mentalnog zdravlja i blagostanja.

Za više informacija i ažuriranja, pratite zvanične naloge Festivala mentalnog zdravlja Subotica na društvenim mrežama.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 86. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti, rodnog identiteta ili drugog ličnog svojstva bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.