
Tomislav Žigmanov, foto: NJ/Magločistač (arhiva)
Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov objavio je da je na današnji dan, pre tačno 35 godina, 15. jula 1990. godine, u Subotici, voljom 221 delegata iz svih krajeva Vojvodine – Srema, Banata i Bačke – na Osnivačkoj skupštini formiran DSHV.
„U početku profilisan više kao narodni pokret, DSHV je s vremenom postao manjinska stranka narodnjačko-demohrišćanske orijentacije, koja je u javnosti prepoznata po insistiranju na kolektivnim pravima i borbi za nacionalnu ravnopravnost vojvođanskih Hrvata“, naveo je Žigmanov u saopštenju povodom godišnjice osnivanja stranke.
On je istakao da posvećenost evropskim vrednostima i težnja ka evropskim integracijama nikada tokom protekle tri i po decenije nisu bile dovedene u pitanje.
Međutim, kako je istakao, danas su – tokom protekle godine – izloženi sada neviđenim iskušenjima.
„Deo rukovodstva, podstaknut i koordinisan iz centara moći van DSHV-a, najpre destruktivnim aktivnostima, pokušao je mimo procedura i pravila koje nalažu Statut i druga stranačka pravna akta, nezakonitim delovanjem nametnuti nelegalni izborni inženjering, čemu smo se odlučno suprotstavili“, rekao je Žigmanov.
On tvrdi da je reč o pokušaju da se politička organizacija hrvatskog naroda u Srbiji – „kičma zajednice“ – razori i da prostor političkog života zauzmu politički avanturisti:
„Cilj je bio da se naš društveni život svede na okupljanja oko agrarnih kultova, a potrebe zajednice na stanje predmodernih društava. Žalosno je što je takva njihova motivacija bila u velikoj meri vezana za brojne sinekure, trgovinu uticajem i novčane privilegije koje je, po svemu sudeći, izdašno nudilo Hrvatsko nacionalno veće – institucija čiji je peti saziv formirao upravo DSHV, ali koja se s vremenom odmetnula od izvornog programa i načina rada, kao i od samog DSHV-a“.
Posebnu zabrinutost, prema njegovim rečima, izazvala je činjenica da su u „zavereničkim aktivnostima“ učestvovali bivši oficiri Jugoslovenske narodne armije, pripadnici narodne milicije iz 90-ih, bivši članovi Demokratske zajednice Hrvata, kao i oni koji su ranije isključeni iz DSHV-a zbog, kako je rekao, štetnog delovanja.
„Svemu tome sramno je doprineo i deo propagandističkih medijskih sadržaja NIU ‘Hrvatska riječ’, čiji pojedini napisi spadaju u vrhunce novinarske nečasnosti“, smatra Žigmanov.
On je ocenio da je, uprkos nezakonitom delovanju „pučista“, koje je, kako je okarakterisao, ponekad imalo i elemente krivičnih dela, sačuvano „zdravo jezgro“ verno izvornim načelima i političkom programu DSHV-a.
„Uvereni smo da će upravo to jezgro na pozitivan način razrešiti ovu spolja nametnutu blokadu rada i odlučnim delovanjem povratiti ne samo ugled, već i snagu DSHV-a – koju su brojne generacije mukotrpno sticale, a ‘pučisti’ u velikoj meri razorili“, naglasio je lider stranke.
Žigmanov je pozvao sve članove DSHV-a na jedinstvo i okupljanje, a Hrvate kojima je stalo do napretka i razvoja zajednice da se učlane u stranku.
„Dosledni izvornim političkim načelima DSHV-a i integrativnom pristupu u delovanju, nastavićemo i dalje borbu za ravnopravnost Hrvata u Srbiji i očuvanje dostojanstva Hrvata u Vojvodini. Kao i uvek – čisto, jasno, ponosno“, zaključio je Tomislav Žigmanov.
Jedan Komentar na
“Žigmanov: DSHV obeležava 35 godina postojanja uprkos pokušajima razaranja stranke iznutra”
Zigmanovu sakrij se u misiju rupicu.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 86. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti, rodnog identiteta ili drugog ličnog svojstva bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.