ZA TUŽILAŠTVO VEĆI PROBLEM POVERENIK NEGO ONI KOJI KRŠE ZAKON

ZA TUŽILAŠTVO VEĆI PROBLEM POVERENIK NEGO ONI KOJI KRŠE ZAKON

Rodoljub Šabić, izvor: Medija centar Beograd

Objavio: Magločistač

23.03.2017

Kategorija: U fokusu

Republičko tužilaštvo je podnelo više tužbi protiv Poverenika za zaštitu informacija od javnog značaja i podataka o ličnosti nego protiv prekršioca tih zakona, pokazuju podaci koje je Insajderu dostavila kancelarija Poverenika.

Poverenik Rodoljub Šabić kaže za Insajder.net da iz principijelnih razloga“ ne želi da govori o „eventualnom pritisku“, ali ocenjuje da je čudno da je Poverenik jedini problematičan državni organ od 3.000 koliko ih ima.

„U praksi, uz jedan jedini izuzetak, Tužilaštvo podnosi isključivo tužbe protiv rešenja Poverenika. Praksa, dakle, upućuje na zaključak da je Poverenik jedan jedini državni organ koji u ovoj državi ‘krši zakon’ i ‘ugrožava javni interes’. Kako vama izgleda taj zaključak?,“ kaže Šabić za Insajder.net.

Od 2005. godine, kada je institucija Poverenika osnovana, Republičko javno tužilaštvo je podnelo 28 tužbi tražeći poništaj rešenja Poverenika.

U poslednjih godinu dana protiv rešenja poverenika Rodoljuba Šabića podneto je čak 17 tužbi, što je duplo više nego u prethodnih 10 godina.

Šabić smatra da bi bilo dobro „kada bi i približno slična revnost bila ispoljena“ i u postupanju po krivičnim prijavama koje on podnosi radi kršenja zakona i ljudskih prava koja štiti.

Prema zvaničnim podacima, od 32 krivične prijave koje je Poverenik podneo zbog nezakonite obrade podataka o ličnosti, samo jedna je završena osuđujućom presudom. To je bilo u slučaju nezakonitog iznošenja u inostranstvo baze ličnih podataka nekoliko hiljada studenata Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

Od preostalih krivičnih prijava, čak 14 je odbačeno zbog nastupanja zastarelosti ili pošto su okrivljeni pristali na određene uslove poput uplate određene svote novca humanitarnoj organizaciji. Za ostalih 17 krivičnih prijava koje je podneo Poverenik nema uopšte podatak da se po njima postupa.

Šabić dodaje i da su neki od tih slučajeva imali i veliki publicitet, poput kompromitacije baze podataka Agencije za privatizaciju sa ličnim podacima više od miliona građana. Takođe, navodi i primer zloupotrebe osetljivih podataka pacijenata i zdravstvenih osiguranika u svrhu političkih obračuna.

„Kod nas se svakodnevno dešavaju stvari koje ukazuju na sumnju da je izvršeno krivično delo nezakonite obrade podataka o ličnosti. Naravno, kao i u slučaju drugih krivičnih dela i ova bi, nezavisno od Poverenika, trebala da budu predmet pažnje i tretmana od strane tužilaštva, odnosno policije. Šta oni s tim u vezi preduzimaju je u ‘sivoj zoni’“, ističe Šabić.

Protiv Šabića 28 tužbi

Od ukupno 28 tužbi koje je tužilaštvo od 2005. do danas podnelo tražeći poništaj rešenja Poverenika polovina je rešena: 11 tužbi je odbijeno, tri su usvojene a rešenja Poverenika u tim slučajema su poništena kao “nedovoljno obrazložena”.

Međutim, u dva od ta tri slučaja, Poverenik je u ponovljenom postupku doneo ista rešenja, dodatno obrazložena, koja su morala da budu sprovedena. U trećem je stranka odustala od daljeg postupka.

Tužilaštvo pokrenulo spor zbog zahteva Insajdera u slučaju „Helikopter“

Više javno tužilaštvo je pokrenulo upravni spor i protiv rešenja Poverenika da se Insajderu dostavi službena beleška o razlozima za nepokretanje istrage o padu vojnog helikoptera u martu prošle godine.

Više javno tužilaštvo nije postupilo po nalogu Poverenika da Insajderu dostavi službenu belešku o razlozima za nepokretanje istrage o padu vojnog helikoptera u martu prošle godine, a zakonski rok za dostavljanje beleške je istekao u decembru prošle godine.

Umesto da postupi po zakonu, Više tužilaštvo je tražilo od republičkog javnog tužioca pokretanje upravnog spora protiv rešenja poverenika s obzirom na to da je Republičko tužilaštvo jedino ovlašćeno za to.

Izvor: Insajder

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.