Žigmanov: Relativno brzo bi moglo da dođe do pomaka kod otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske

Žigmanov: Relativno brzo bi moglo da dođe do pomaka kod otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske

Tomislav Žigmanov, foto: NJ/Magločistač (arhiva)

Izvor: Beta

13.01.2023

Kategorija: U fokusu

Ministar za ljudska i manjinska prava Srbije Tomislav Žigmanov izjavio je da su za poboljšanje odnosa Srbije i Hrvatske “potrebne dobra volja i iskrene namere”, kao i da su ohrabrujuće poruke sa nedavnih sastanaka zvaničnika dve države u Zagrebu.

Žigmanov je za list Politika ocenio da bi relativno brzo moglo da dođe do konkretnih pomaka kada je reč o otvorenim pitanjima, od onih najosetljivijih koja se odnose na nasleđa rata, i uopšte istoriju međusobnog ratovanja u 20. veku.

“Nestali, logoraši, komemorativne prakse, interpretacije ratova, preko pitanja granica, do položaja nacionalnih manjina – što je uostalom već i navedeno u Subotičkoj deklaraciji iz juna 2016. godine, koji su potpisali tadašnja predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i tadašnji predsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić”, kazao je on.

Žigmanov, koji je i predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, naveo je da bi najpre trebalo da usledi institucionalni oblik komunikacije predstavnika dve vlade na nižim nivoima, zbog svestranijeg sagledavanja ukupnih prilika, odnosno “stvaranja nekakvog skrininga za pojedina područja”.

“Treba videti koji su broj, vrsta i složenost ‘otvorenih pitanja’ i preduzeti i druge operativne pripreme za naredne korake. Dobro bi bilo kada bi se radilo postupno, korak po korak, od jednostavnijih do složenijih, i to u relativno stalnoj dinamici”, rekao je ministar.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.