Stejt department: U Srbiji ugroženi novinari, invalidi, LGBTI+

Stejt department: U Srbiji ugroženi novinari, invalidi, LGBTI+

Izvor: Pixabay.com

Izvor: Beta

31.03.2021

Kategorija: U fokusu

Ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i medija, uključujući nasilje, pretnje nasiljem i neopravdana hapšenja i krivični progon novinara, brojna dela korupcije u vlasti, nasilje ili pretnje nasiljem usmereni na osobe s invaliditetom, kao i na LGBTI populaciju, kljućni su problemi Srbije u oblasti ljudskih prava, zaključuje se u novom godišnjem izveštaju Stejt departmenta o poštovanju ljduskih prava u svetu.

U delu izveštaja o Srbiji navodi se da je srpska vlada “preduzela korake kako bi identifikovala, istražila, krivično gonila i kaznila zvaničnike koji su kršili ljudska prava, kako u policiji, tako i drugde u vladi, nakon što je javnost otkrila zloupotrebe” ali da “ipak, mnogi posmatrači veruju da brojni slučajevi korupcije, socijalnog i porodičnog nasilja, napada na civilno društvo i drugih zlostavljanja ostaju neprijavljeni i nekažnjeni”.

U izveštaju se podseća da su junski vanredni parlamentarni izbori, po oceni međunarodnih posmatrača, efikasno organizovani u teškim okolnostima, ali da su dominacija valdajuće partije i nedostatak pristupa opozicionih stranaka medijima, kao i nedostatak medijske raznolikosti u celini ograničili izbor birača.

Kada je reč o sektoru bezebdnosti, u izveštaju se ocenjuje da nacionalna policija održava unutrašnju bezbednost i da je pod nadzorom Ministarstva unutrašnjih poslova, da su civilne vlasti zadržale efikasnu kontrolu nad bezebdnosnim snagama, ali da su pripadnici bezbednosnih snaga počinili neke zloupotrebe.

U odeljku posvećenim slobodi medija Stejt department ocenjuje da su u Srbiji ustavom garantovane sloboda izražavanja i štampe ugrožene pretnjama i napadima na novinare, nedostatakom transparentnosti vlasništva nad medijima i prevelikom ulogom države u medijskom sektoru.

Uz podsećanje na ocene iz izveštaja Fridom hausa i Reportera bez granica, Stejt department u izveštaju zaključuje da su “neuravnotežena medijska pokrivenost i velika količina lažnih ili neproverenih vesti nastavili  da ugrožavaju sposobnost građana da značajnije učestvuju u demokratskom procesu”.

U izveštaju se ocenjuje da su nezavisni mediji bili aktivni, ali ograničeni u mogućnosti da izraze najrazličitije stavove zbog prezasićenosti medijskog tržišta na kojem je registrovano više od 2.500 medija, kao i podrškom provladinih medija od strane vlasti.

U dokumentu je navedeno da su nezavisni novinari i medijske kuće nastavili da izdaju nekoliko listova, ali sa malim tiražom, koji dodatno opada, dok su tabloidi i dalje popularni ali, kako je istaknuto, redovno objavljuju netačne ili neproverene informacije.

U brojnim medijskim pričama klevetaju se politički lideri opozicionih partija, navodi se u izveštaju i dodaje da su ti tekstovi često najavljeni lažnim naslovima na naslovnicama. Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) objavila je 21. januara tvrdnju da su četiri najtiražnija tabloida, Informer, Srpski telegraf, Alo i Kurir, na svojim naslovnim stranicama u 2019. godini objavili najmanje 945 lažnih ili neosnovanih tvrdnji. Informer je vodio sa 317 takvih zahteva, zatim Alo (259), Srpski telegraf (227) i Kurir (142), podseća Stejt department.

U izveštaju se napominje da su te četiri publikacije negativno izveštavale o političkoj opoziciji i njenim liderima, dok su pozitivno izveštavale o predsedniku Vučiću i ruskom predsedniku Vladimiru Putinu.

U odeljku o arbitrarnim i politički motivisanim ubistvima u dokumentu koji je objavio Stejt department navedeno je da tokom 2020. nije bilo izveštaja da su vlada Srbije ili njeni agenti počinili samovoljna ili nezakonita ubistva ali se skreće pažnja na nerešen slučaj ubistva braće Bitići, američkih državljana albanskog porekla.

Zaključeno je da Vlada Srbije nije postigla značajan napredak u obezbeđivanju pravde za žrtve, kao i da je nejasno do koje mere su vlasti Srbije aktivno istraživale slučaj.

Ukazano je takođe da su krivične istrage i postupci u vezi sa ratnim zločinima devedesetih godina prošlog veka uglavnom stagnirali. Prema nezavisnim posmatračima, pretresi koji su održani često su rezultirali odlaganjima i ograničenim napretkom, navodi se u izveštaju i dodaje da su u krivičnom postupku masakra u Srebrenici 1995.  (slučaj Srebrenica-Kravica) tokom 2020. održana tri ročišta.

Kada je reč o mučenju i  drugim surovim, neljudskim i ponižavajućim postupcima ili kažnjavanju, u izveštaju se podseća da Ustav Srbije zabranjuje takvu praksu, ali ukazuje da je, uprkos tome, policija tukla pritvorenike i maltretirala osumnjičene, obično tokom hapšenja ili pritvora, u nameri da dobije priznanja privedenh, iako takve dokaze sudovi ne prihvataju.

Gledano na globalnom nivou, šef američke diplomatije Entoni Blinken je izrazio žaljenje zbog situacije sa ljudskim pravima “koja nastavlja da ide u pogrešnom pravcu” ali se obavezao da će ih braniti “svuda” u svetu, uključujući i u zemljama partnerima SAD.

“Koristićemo sve alate naše diplomatije za odbranu ljudskih prava i predstavljanje odgovornih koji nastavljaju zloupotrebe”, rekao je Blinken predstavljajući godišnji izveštaj američke diplomatije o ljudskim pravima.

Američki državni sekretar je rekao da će se administracija Džozefa Bajdena usprotiviti “kršenju ljudskih prava gde god se to događalo i bez obzira da li su to protivnici ili partneri” SAD.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.