Poverenik za zaštitu ravnopravnosti: Najviše pritužbi zbog diskriminacije po osnovu nacionalne pripadnosti

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti: Najviše pritužbi zbog diskriminacije po osnovu nacionalne pripadnosti

Milan Marinović, izvor: Medija centar Beograd

Izvor: Beta

15.03.2023

Kategorija: U fokusu

Najveći broj pritužbi građana Povereniku za zaštitu ravnopravnosti u protekloj godini odnosio se na diskriminaciju po osnovu nacionalne pripadnosti, starosnog doba, zdravstvenog stanja, invaliditeta, pola, bračnog i porodičnog statusa, navodi se u godišnjem izveštaju tog organa.

Kako je saopšteno, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti predao je Narodnoj skupštini trinaesti Redovni godišnji izveštaj u oblasti zaštite ravnopravnosti za 2022. godinu, u kome se navodi da je po pitanju nacionalne pripadnosti najveći broj pritužbi podnet zbog diskriminacije Roma 87,7 odsto.

Kada je reč o oblastima, najviše pritužbi podneto je zbog diskriminacije u postupcima pred organima javne vlasti, kao i postupku zapošljavanja ili na poslu.

“U odnosu na prethodne godine, povećan je i broj pritužbi zbog diskriminatornog govora u javnom prostoru, sportskim i drugim događajima ili od strane javnih ličnosti, na društvenim mrežama i u medijima”, navodi se u izveštaju Poverenika.

Tom organu tokom 2022. godine obratilo se 3.300 građana koji su očekivali pomoć i podršku u ostvarivanju različiti prava i usluga, postupak je vođen u 1.879 predmeta, a Poverenik je uputio ukupno 412 preporuka mera za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštitu od diskriminacije.

“Po donetim preporukama postupljeno je u 88,4 odsto slučajeva, što nastavlja trend postupanja po preporukama iz prethodnih godina”, dodaje se u izveštaju.

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.