EU ODLOŽILA OTVARANJE POGLAVLJA SA SRBIJOM

EU ODLOŽILA OTVARANJE POGLAVLJA SA SRBIJOM

Objavio: Magločistač

30.06.2016

Kategorija: U fokusu

Evropska unija otvorila je novo poglavlje u pregovorima o članstvu s Ankarom, a otvaranje poglavlja 23 sa Srbijom je odloženo pošto o tome nije postignuta saglasnost ni na današnjem sastanku radne grupe Saveta ministara EU za Zapadni Balkan, rekli su novinarima izvori u Savetu ministara EU.

Novo poglavlje u pregovorima s Turskom otvoreno je u sklopu sporazuma o sprečavanju ilegalne imigracije. To je 16. otvoreno poglavlje i tiče se budžetskih i finansijskih odredbi.

Otvaranje ključnog poglavlja 23 o vladavini prava u pregovorima EU sa Srbijom je pomereno možda za juli ili septembar prevashodno zbog otpora Hrvatske koja traži da Srbija povuče regionalnu nadležnost srpskog suda za ratne zločine, obezbedi automatski broj poslanika za hrvatsku manjinu u srpskom parlamentu i u punoj meri uspostavi nedovoljnu, kako to smatra Zagreb, saradnju s Haškim sudom. Sve ostale članice EU smatraju da je Srbija ispunila sve uslove za otvaranje poglavlja 23. i 24. koja obuhvataju vladavinu prava i temeljne slobode, ali i Velika Britanija nije prenela svoj stav za utvrđivanje zajedničke pregovaračke pozicije EU iz tehničkih razloga, budući da posle referenduma o nezavisnosti u Britaniji sad radi vlada u ostavci.

Hrvatski premijer u ostavci Tihomir Orešković je u utorak u Briselu izjavio da se stav Hrvatske oko otvaranja pregovora EU sa Srbijom u poglavlju 23 nije promenio, uz tvrdnju da to što Hrvatska traži, traže i druge članice EU.

Zvaničnici u Savetu ministara EU su objasnili da su praktično sve ostale članice EU predočile Zagrebu da ta za Hrvatsku navodno sporna pitanja ne spadaju u “pravnu tekovinu” Unije, što je temelj za pregovore o članstvu, već da to treba rešavati odvojeno bilateralno.

Orešković je precizirao da je reč o tri uslova koji se odnose na nadležnost za suđenja za ratne zločine, pitanje zaštite manjina i saradnju s Haškim sudom.

Holandsko predsedništvo EU je nameravalo do kraja svog mandata koji završava 30. juna u ponoć otvori pregovore sa Srbijom u poglavljima 23 i 24, ali se ispostavilo da nema saglasnosti oko zajedničkog stava EU za poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava.

Zvaničnici u Briselu su prethodno naveli da je za ostale partnere u EU problem i to što je u Hrvatskoj pala vlada pa sad ostaje pitanje kakav bi stav mogla o svemu imati buduća hrvatska vlada, dok se na umu ima i “otopljavanje” u odnosima srpskog premijera i hrvatske predsednice, ali to se zasad nije odrazilo na hrvatske zahteve i uslove za otvaranje poglavlja sa Srbijom.

Pored ranijih zahteva oko pitanja manjina i naročito osporavanja regionalne nadležnosti srpskog suda za ratne zločine, hrvatski predstavnici u EU sad potežu i pitanje odštete žrtvama u ratnim sukobima ’90-ih godina, s tvrdnjom da je za to odgovorna Srbija.

Rumunija i Bugarska takođe stavljaju izvesne više okvirne primedbe vezane za prava manjina u Srbiji, rekli su funkcioneri Saveta ministara EU.

Lazarević: Poglavlje 23 uskoro ponovo na dnevnom redu EU

Današnje odlaganje odluke o poglavlju 23 nije mnogo loša vest jer je Slovačka koja sutra preuzima predsedavanje EU, najavila da će to pitanje biti na dnevnom redu već prvog narednog sastanka, rekao je danas direktor Centra za evropske politike (CEP) i član užeg pregovaračkog tima za pristupanje Srbije EU Nebojša Lazarević.

Lazarević je rekao novinarima i da je Srbija spremna za otvaranje još pet poglavlja, ali da se pre njih, u skladu sa strategijom proširenja EU, moraju prvo otvoriti poglavlja 23 o pravosudju i osnovnim pravima i 24 koje se odnosi na pravdu, slobodu i bezbednost.

Otvaranje poglavlja 23 sa Srbijom je odloženo pošto o tome nije postignuta saglasnost ni na današnjem sastanku radne grupe Saveta ministara EU za Zapadni Balkan. Otvaranje tog poglavlja pomereno je možda za juli ili septembar prevashodno zbog protivljenja Hrvatske.

Lazarević je ocenio i da bi za proces pristupanja Srbije najpovoljniji bio brz tok pregovora o istupanju Velike Britanije iz EU posle odluke na referendumu 23. juna.

On je rekao da je CEP razradio tri moguća scenarija i da bi najnepovoljnije za Srbiju bilo da se u Britaniji produži politička nestabilnost i da do istupanja dodje posle dugih i bolnih pregovora.

“Taj secnario je loš za Srbiju jer bi se pažnja skrenula sa proširenja na igre sa Britanijom”, rekao je on i dodao da takva situacija nije dobra ni za ekonomiju.

On je ocenio da bi u slučaju da Velika Britanija brzo pokrene postupak istupanja tehnički proces pregovora o članstvu Srbije mogao da teče bez većih problema i da se otvaraju poglavlja.

Dodao je i da bi u tom slučaju, pošto se završi procedura istupanja Britanije kroz oko dve godine, u EU mogli da zaključe da im je “potrebna brza pobeda” i da bi u tom slučaju Srbija i Crna Gora u kontekstu proširenja bile u povoljnom položaju.

Prema trećem scenariju, Britanija ne bi pokrenula proceduru izlaska, što bi moglo da uspori pristupanje Srbije ali bi se taj proces brzo vratio u normalu, rekao je Lazarević i dodao da je taj scenario najmanje verovatan.

U slučaju da Britanija ne pokrene proceduru postoji teorijska mogućnost da je članice izoluju, odnosno da joj na osnovu člana 7 Lisabonskog ugovora uskrate pravo glasa, rekao je Lazarević i dodao da je to komplikovan proces oko koga mora da se saglasi četiri petine članica.

On je rekao da je verovatniji scenario da Britanija pokrene proceduru, pošto dobije novog premijera na jesen.

Ocenio je da Škotska neće moći lako da izdejstvuje ostanak u EU jer će je blokirati članice EU koje inače ne prihvataju nezavisnost Kosova.

 

Izvor: Beta

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.