CINS: Uložene milijarde, a Palićko jezero i dalje prljavo

CINS: Uložene milijarde, a Palićko jezero i dalje prljavo

Palić, foto: NJ/Magločistač (arhiva)

Izvor: CINS

24.09.2021

Kategorija: Subotica

Uprkos brojnim ulaganjima u prečišćavanje otpadnih voda koje iz Subotice odlaze u jezero na Paliću, voda nije za kupanje, a život u jezeru je ugrožen.

Jezero Palić nalazi se na obodu grada Subotice. Svake godine ovo jezero poseti oko 30 hiljada turista, koji mogu samo da se dive pejzažu, jer zbog lošeg kvaliteta vode nije preporučeno kupanje.

Naime, voda koja dolazi iz Subotice mora da prođe kroz prečistač otpadnih voda kako bi mogla čista da se ulije u jezero. Međutim, iako se prečišćava, u Palić se uliva voda lošeg kvaliteta. Samo prošle godine u jezeru je završilo 13 milijardi litara otpadne vode.

Ne ispaštaju samo turisti zbog ovoga. Voda iz Palićkog jezera se kasnije uliva u Ludaško jezero, specijalni rezervat prirode od međunarodnog značaja zbog zaštićenih vrsta ptica koje ga naseljavaju. Ludaško jezero kao vlažno područje ima značajnu ulogu u ublažavanju klimatskih promena, jer utiče na koncentraciju gasova koji proizvode efekat staklene bašte poput metana i ugljen-dioksida.

Prečišćavanje otpadnih voda radi se u nekoliko faza – među prvima je prolazak vode kroz peskolov, koji uklanja pesak, odnosno mineralne materije koje su došle iz grada, prljavštinu sa ulica koja iz kanalizacije ide u jezero. Pored toga, svrha peskolova je da uklanja i ulje i masti.

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) pokazuje da problem sa otpadnim vodama nije rešen iako je u prečistač i peskolov u poslednjih 12 godina uloženo više od dve milijarde dinara, uglavnom novca građana Srbije.

Laslo Mesaroš, član Udruženja građana Solidarnost iz Subotice, kaže da ne zna u čemu je problem sa prečistačem i da to treba da se objasni građanima.

„To su pare građana, a građani ako daju za nešto pare treba da znaju kolko je potrošeno i kako je potrošeno. (…) Znači da bude transparentnije, otvorenije i uz saradnju građana.“

Jožef Božo, profesor biotehnologije u Visokoj tehničkoj školi strukovnih studija u Zrenjaninu, za CINS kaže da je prečišćena, bistra voda puna kiseonika važna za opstanak života u jezeru.

Dodaje da voda mora konstantno da se prečišćava:

„Ako se nakon 2-3 meseca izlivanja čiste vode jednom desi da u jezero ispuste neprečišćenu otpadnu vodu – sve propada, kao da ništa nije rađeno do tad.“

Problem koji traje

Problem sa zagađenjem vode je uočen pre više decenija, a u međuvremenu je dovodio do ekoloških katastrofa, kada je usled velikih kiša i otpadnih voda zbog nedostatka kiseonika u vodi dolazilo do masovnog pomora ribe na Paliću.

Grad Subotica je pokušao da problem reši povećanjem kapaciteta prečistača sa peskolovom koji je izgrađen još 1975. godine.

Tako je savremeniji prečistač pušten u rad 2012. godine, a tom prilikom je gradonačelnik Saša Vučinić izjavio da je to veliki dan za Suboticu, koja se svrstala u red malobrojnih gradova u Srbiji u kojima se otpadne vode prečišćavaju.

Međutim neki problemi ni tada nisu rešeni. Tako, na primer, nisu rekonstruisane grube rešetke koje služe za fizičko otklanjanje smeća iz ulazne otpadne vode.

Problem sa tim peskolovom je i u protoku, rekao je za CINS Čaba Šanta, izvršni direktor za resor investicija i razvoja JKP Vodovod i kanalizacija Subotica. On dobro može da radi samo u punom kapacitetu, odnosno kada kiša stvara veliku količinu vode.

„Meni je bio problem što je peskolov radio sa mnogo boljim efektom pri manjim protocima nego što treba. (…) Problem tog peskolova je baš taj da nije funkcionisao kako treba. Ima i mnogo bolji efekat izdvajanja nego što treba“, objasnio je Šanta za CINS.

Zbog dve havarije na peskolovu u 2017. godini Grad je morao da obezbedi dodatna sredstva.

Pored postojećeg su odlučili da dograde još jedan peskolov – za male protoke vode – uglavnom tokom leta, kad dve-tri nedelje nema ni kapi kiše i nema vode u kanalizaciji.

Za njegovu izgradnju izdvojeno je 62,7 miliona dinara bez PDV-a, od čega je Grad Subotica dao 50 miliona, a ostatak je izdvojio JKP Vodovod i Kanalizacija iz sopstvenih fondova. Posao je dat firmi Graditelj NS u septembru 2018. godine, a peskolov je završen naredne godine.

Ipak, sa probnim radom peskolov je doživeo i prve probleme.

Ulaganja se nastavljaju

Za poboljšanje kvaliteta vode Palićkog i Ludaškog jezera Vlada Nemačke je 2017. kroz donaciju Razvojne banke KfW obezbedila 6,5 miliona EUR (oko 764 miliona dinara po kursu od te godine).

Predviđeno je da se do kraja 2021. godine unapredi uređaj za prečišćavanje otpadnih voda, izgrade zaštitni pojasevi oko ovih jezera, a kako se navodi na sajtu projekta, dosad je završena izgradnja crpne stanice za otpadne vode kao i kanalizacije, a napravljene su i biciklističke i pešačke staze na obali.

Greške uočene tokom probnih radova

Nakon što je tek izgrađeno postrojenje pušteno u probni rad, početkom 2020. godine, u građevinskom dnevniku koji je na gradilištu vodio Graditelj NS, zabeleženi su problemi. Primećeno je prekomerno istaloživanje materijala, ali i da je masnoća ostala zalepljena za pesak, tj. da je došlo do nedovoljnog izdvajanja masnoće.

Šanta iz Vodovoda kaže da probni rad služi da se uoče svi problemi i nedostaci koje on onda treba da otkloni, te da su neki već rešeni.

Međutim, tokom probnog rada je konstatovano i da transport izdvojenog i pranog peska praktično nije moguć na projektovan i izveden način. Šanta objašnjava da je problem u tome što kad se kontejner napuni kubikom peska, bude toliko težak da četvorica ne mogu da ga izguraju, a Vodovod nema vozilo koje bi moglo da ga digne.

U građevinskom dnevniku je zaključeno da je neophodna dodatna oprema u vidu transportne trake i specijalnog kontejnera sa rolerima i kukom kojom se navlači na kamion.

Na pitanje zašto to nije planirano prilikom projektovanja peskolova, Šanta odgovara:

„Na kraju krajeva imali smo ograničena sredstva, i na kraju krajeva možda niko nije ni mislio na to. To sad počev od projektanta, izvođača radova, do nas, svi koji su bili (uključeni). To su stvari koje tek posle vidite“.

Vodovod nema resurse za dodatnu opremu za koju procenjuje da košta nekoliko desetina hiljada evra, ali tvrdi da to „ne utiče na funkcionalnost sadašnjeg objekta, samo je teško raditi ljudima“.

Ko je iza firme Graditelj NS

Direktor firme Graditelj NS je Ljupko Kalaba, koji je sa još jednom osobom uhapšen u maju 2019. godine zbog sumnje na zloupotrebu položaja. Policija je tad saopštila da sumnja da je deo imovine građevinske firme Budućnost prenet firmi Graditelj NS po nižoj ceni od stvarne vrednosti. Time su, navodno, oštećeni akcionari ove firme.

Prema podacima koje je CINS početkom septembra dobio od Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, istraga protiv Kalabe je u toku.

Do jula ove godine, Kalaba je imao još jednu krivičnu prijavu. Naime, 2014. se pred tužilaštvom našao zbog sumnje da je sklopio tri ugovora vredna više od 7,5 miliona dinara za izgradnju kapele na pravoslavnom groblju u Pećincima, a da prethodno nije sproveden odgovarajući postupak javne nabavke. Pošto je došlo do zastarevanja, krivična prijava je odbačena.

Nenad Milovanović, inženjer u firmi Graditelj NS, projektantu i izvođaču radova, kaže za CINS da se njima niko nije obraćao s dodatnim zahtevima.

„Do nas nije došla informacija da nešto ne radi, da nije dobro izvedeno. Znači, radovi su izvedeni po toj dokumentaciji za izgradnju, prihvaćeno je, oprema je u garantnom roku i radi.“

Ako peskolov ne radi kako treba, to će uticati na sve faze prečišćavanja, kaže Božo Dalmacija, profesor na novosadskom Prirodno-matematičkom fakultetu i stručnjak za prečišćavanje voda.

„Ako pređu masti i ulja iz tog peskolova (on je istovremeno peskolov i hvatač masti), onda će trebati dodatna količina kiseonika da se te masti razgrade. Istovremeno, mast ispliva na površinu, pa je teško razgraditi, a pesak onda padne dole i zapušava nam dizne na dnu. I to je onda problem, menja nam hidrauliku rastvaranja kiseonika i to je problem. Znači peskolov treba da radi dobro.“

Šanta zna da je moguće pročistiti jezero, ali postavlja pitanje gde je granica:

„Koliko nama vredi da Palićko jezero bude što čistije? Gde je ta granica? Jer možemo mi napraviti i pijaću vodu od toga, samo to zahteva reverznu osmozu koji je jako skupa. Tehnike ima, pitanje je da li to vredi.“

Dalmacija potvrđuje da je proces prečišćavanja vode reverznom osmozom skup i da se to ne isplati, ali navodi brojna druga rešenja. Osim funkcionalnog prečistača, ravnoteži će doprineti i laguna sa drvećem koje može da apsorbuje veću količinu azota i fosfora i smanji rast algi koji je poguban po ribe, godišnje čišćenje jezera od mulja, dezinfekcija, itd.

On dodaje da Palić treba vratiti u prvobitno stanje i zbog tradicije i zbog turizma.

„Treba da nam Palić bude čist, posebno što mi nemamo takva jezera. Ne može on da bude samo recipijent ili prijemnik otpadnih voda Subotice.“

Grad Subotica, koji je uložio novac u peskolov, do objave teksta nije odgovorio na pitanja CINS-a.

Piše: Virag Đurković (CINS)
Mentor: Teodora Ćurčić

Podelite sa prijateljima:

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljenja. Obavezna polja su markirana *

Upišite tekst *

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne nužno i stavove redakcije portala Magločistač. Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje je definisan Zakonom o javnom informisanju i medijima, koji u članu 75. kaže: „Idejama, mišljenjem, odnosno informacijama, koje se objavljuju u medijima ne sme se podsticati diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, polu, zbog njihove seksualne opredeljenosti ili drugog ličnog svojstva, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo”. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.